Monthly Archives: Studeni 2005

Pojava i razvoj novca na teritoriju Hrvatske od najranijih vremena do danas

Od najranijih vremena do danas na području Hrvatske izmjenjivali su se novčani sustavi Rimskog Carstva, Franačke države, Mletačke Republike, Austro-Ugarske, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije, SFRJ i danas – vlastiti novčani sustav Republike Hrvatske. Prije pojave novca najčešće su se kao sredstvo razmjene koristili stoka i platno. Stoka je u toj mjeri bila prihvaćeno i rašireno sredstvo razmjene, da se kasnije kad su je u razmjeni zamijenile kovanice, njen lik utiskivao u kovani novac. Od tuda i naziv novca potječe od riječi “stoka”, “blago” koja u latinskom jeziku glasi – “pecunia”.

Više na: Pojava i razvoj novca na teritoriju Hrvatske od najranijih vremena do danas

O novčanicama

slikaPoput niza drugih izuma, i papirnati novac dolazi nam s Istoka. Izmislili su ga Kinezi, a kao vjerodostojnom godinom nastanka smatra se 119. godina prije naše ere, iako je sve do 7. stoljeća naše ere potrajala borba za njegovo priznanje, kad je za dinastije Tang postao zakonom određeno sredstvo plaćanja. I tako, dok su u Evropi još na cijeni bili lidiiski i maloazijski zlatnici, Cezarov “aureus”, Dioklecijanov “solidus” i drugi isključivo zlatni novčići, Kinezi su međusobne račune sređivali označenim komadićima papira. S vremenom, zlatnici su kod njih izgubili vrijednost novca, pa je došlo do vrlo apsurdne situacije: kad je svojedobno Marco Polo htio u Kini neku robu platiti zlatnicima, nitko ih nije želio primiti, smatrajući ih potpuno bezvrijednim novcem.

Više na: O novčanicama

Krune “Citta di Fiume” i problem valute u Rijeci 1918-1924.

Žigovi na riječkim krunamaNakon sloma Austro-Ugarske monarhije, na teritoriju zemalja koje su stvorene na njenom bivšem području, izvršeno je u svrhu stabiliziranja monetarnih odnosa žigosanje novčanica u emisiji Austro-Ugarske banke. U to doba poslije sloma, garancije Austro-Ugarske banke bile su minimalne, a novac je padao iz mjeseca u mjesec. Prvo žigosanje u jesen godine 1918. imalo je za cilj da spriječi priticanje tog bezvrijednog novca u novoformirane zemlje. Čehoslovačka je energično riješila taj problem. Reducirala je na polovinu vrijednost kruna, označila ih je tako da je bilo nemoguće falsificiranje i banknote su postale nacionalni novac. Austrija je, također, žigosala vlastitu monetu žigom, kojeg je bilo teško falsificirati i jedino je tako žigosana moneta imala legalan tečaj. Žigosanje je provela i Jugoslavija. Ono u Jugoslaviji nije bilo jednoobrazno i svaki svećenik, općinski ured, gradsko poglavarstvo, svaka javna ustanova i banka bili su ovlašteni da vrše žigosanje. Preostale nežigosane novčanice prebacivane su na teritoriju Trsta i Julijske Krajine gdje je Italija vršila vrlo povoljnu konverziju na bazi 40%.

Više na: Krune “Citta di Fiume” i problem valute u Rijeci 1918-1924.

Novopronađen Kerdićev sadreni model za novac Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca

Novopronađen Kerdićev sadreni model za novac Kraljevine Srba, Hrvata i SlovenacaGospođa Vesna Mažuran-Subotić iz Zagreba objavila je u Numizmatičkim vijestima br. 57 iz 2004. zanimljiv članak o predlošku, sadrenom modelu za kovani novac Kraljevine SHS našeg najpoznatijeg medaljera Ive Kerdića. Jedan od Kerdićevih najvećih doprinosa našoj numizmatici je i kovani novac NDH, koji nažalost nije otišao dalje od predložaka i probnih otkova koji danas predstavljaju vrhunske specijalitete naše moderne numizmatike.

Pronađen je još jedan sadreni model za novac koji je akad. kipar Ivo Kerdić radio za Kraljevinu SHS najvjerojatnije 1920. godine (uz dva već poznata). Model je promjera 20,5 cm, a na njemu je prikazana glava mlade žene, kose povijene maramom te ukrašene cvijećem i klasjem. Iza vrata nalazi se vrpca, a na njezinim je krajevima napisano SHS (lijevo – ćirilicom, desno – latinicom).

Više na: Novopronađen Kerdićev sadreni model za novac Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca

Kune – uspješni promotor kulturnoga identiteta Hrvatske

kovanica kunaProlazi punih deset godina od dana kada je predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman, 14. siječnja 1994. godine u Savskoj cesti 31, u Hrvatskom novčarskom zavodu otvorio prvu kovnicu novca u neovisnoj Hrvatskoj. Riječ je o jedinstvenoj ustanovi u državi u kojoj i danas nastaju hrvatske kune i lipe. Izrada i izdavanje novca jedno je od bitnih obilježja suverenosti svake države. Osim što je temelj gospodarstva, novac je materijalni dokaz opstojnosti nacije i njezinih dostignuća. U sebi sadrži kulturne, sociološke, povijesne, umjetničke i brojne druge vrijednosti, a uz to nosi i važne značajke simbola državnosti i nacionalnog ponosa.

Više na: Kune – uspješni promotor kulturnoga identiteta Hrvatske

O učestalosti hrvatskih kovanica

O učestalosti hrvatskih kovanicaSvi sakupljači modernog kovanog novca koji među ostalom skupljaju i naš kovani novac po godinama već su imali prilike vidjeti kako do nekih primjeraka i godišta našeg kovanog novca nije jednostavno doći. Od izdavanja prvih kuna do danas, proteklo je već 11 godina i u tom periodu iskovano je 13 serija (godišta) redovnog optjecajnog novca (od 1 lipe do 5 kuna), 11 prigodno-optjecajnih kovanica i 8 kovanica od 25 kuna što sve zajedno čini brojku od 134 kovanice. Veličine emisija između ta 134 različita primjerka variraju od godine do godine i kreću se u rasponima od 30.000 primjeraka (25 kuna 2005.) pa do 63.689.778 primjeraka (10 lipa 1993.). Da bi se dobio jedan jasniji uvid u čitavu problematiku: koje su kovanice česte, a koje rjeđe, naša je grupa „Hrvatska numizmatika“ provela analizu učestalosti pojavljivanja pojedinih godišta u prometu. Naš član Zdravko Bošnjak iz Zagreba si je dao truda i prikupljene podatke obradio i složio u tablice iz kojih je jasno vidljivo koja godišta su učestalija, a koja ne. Veličina emisije u većini slučajeva utječe i na učestalost pojavljivanja u prometu, međutim u nekim slučajevima su primjećene i izvjesne nelogičnosti i nesrazmjeri. Ovdje je dan kratak prikaz te analize.

Više na: O učestalosti hrvatskih kovanica

Hrvatski numizmatički časopisi

U toku 1933. godine objavio je dr Jozo Petrović prvi numizmatički časopis u našoj zemlji. Zvao se NUMIZMATIČAR – časopis za antički i stari jugoslovenski novac. Na njemu nije navedena godina izdanja, nego samo izdavač i to: “Dr. Jozo Petrović, Beograd, Post. pregr. 209”. (Datum izdanja naveden je u tekstu II broja, na str. 48-49, sa informacijom da je “konkurentska” zagrebačka Numismatika izašla u decembru 1934, a ne 1933 kako na njoj piše). Pomenuti dr Jozo bio je bosanski Hrvat rođen u Livnu 1892, na “privremenom radu” u Beogradu, kao kustos Muzeja kneza Pavla (sadašnji Narodni muzej Beograda); o njemu vidi članak u brošuri ing. G. Krasnova, Znameniti hrvatski numizmatičari, Zagreb 1980, str. 17-20.

Više na: Hrvatski numizmatički časopisi


Otkup numizmatike, kovanog i papirnog novca, medalja, žetona i značaka.

Perper, crnogorski novac

U nedavno objavljenoj monografiji “Perper, crnogorski novac”, autor Pavle V. Novaković pripovijeda o monetarnoj tradiciji na tlu današnje Crne Gore, kao i o uvođenju perpera, crnogorske monete, čija je realizacija potrajala punih pet i po decenija, a upotreba prestala nakon Podgoričke skupštine.

Prvi novac kovali su Iliri u Risnu

Koje su sve vrste novca cirkulisale u prošlosti na današnjoj teritoriji Crne Gore, zavisilo je od toga ko je na toj teritoriji imao političko-ekonomsku, odnosno finansijsko-monetarnu dominaciju. Najstariji novac, pronađen na teritoriji Crne Gore, jeste grčki stater iz IV vijeka prije nove ere.

Više na: Perper, crnogorski novac


Otkup numizmatike, kovanica, novčanica, odlikovanja, ordena, medalja.

Područje numizmatike kao nauke

Polemičnost koncepcije numizmatičkih zbirki u našim muzejima kao i krivo tretiranje numizmatike kao specifične naučne discipline proizlazi gotovo redovito iz krivih i nestručnih gledanja i nepoznavanja osnovnih suvremenih zadataka numizmatike kao nauke.

Numizmatika kao i svaka druga grana nauke, imala je svoju genezu, od zbirki kovanog novca, koje datiraju još iz vremena klasične antike, pa do suvremenih sistematski sakupljenih zbirki platežnih sredstava koje služe kao solidna baza naučnih studija. Kroz tu genezu formirala se je koncepcija i numizmatika kao nauka.

Više na: Područje numizmatike kao nauke


Stručna procjena numizmatičke vrijednosti. Pomoć pri otkupu numizmatike.