Category Archives: Članci

Numizmatička vrijednost probušenih kovanica

probusene-kovaniceVrlo često nam se obraćaju klijenti koji imaju za prodaju kovanice koje su probušene pri rubu. U pravilu se radi o srebrnjacima i u manjoj mjeri zlatnicima, a rijeđe o kovanicama od neplemenitih metala. Klijente prije svega zanima vrijednost i za koliko se to može prodati. Kao neku referencu očekivane vrijednosti uzimaju cijene pronađene na internetu za iste primjerke, ali koji nisu probušeni. I tu dolazi do neugodnih iznenađenja zašto probušena kovanica vrijedi manje od neprobušene, a rupica na njoj je skoro pa vidljiva?

Više na: Numizmatička vrijednost probušenih kovanica

Jugoslavenske novčanice – što i koliko vrijedi?

Jedan od najčešćih upita koji dobivamo je upit za procjenu ili otkup jugoslavenskih novčanica. Takvi upiti su svakodnevni i ljudima ponavljamo već uvriježene fraze o vrijednosti navedenih novčanica.

Dakle, što od Jugoslavije vrijedi? Najjednostavniji odgovor je da novčanice prije 1965 imaju neku vrijednost (ne sve), ali većina da. Vrlo važan faktor ovdje je stupanj očuvanosti. Neke novčanice imaju vrijednost samo ako su jako dobro očuvane. Ako su osrednje ili slabije očuvane, njihova vrijednost je zanemarivo mala.

Više na: Jugoslavenske novčanice – što i koliko vrijedi?

Vrijednost starog novca

vijednost starih kovanicaJedno od najčešćih pitanja koje nam klijenti svakodnevno postavljaju je – Koliko nešto vrijedi? Koliko vrijede stare kovanice i novčanice? Za koliko se mogu prodati?

Vrijednost kovanica i novčanica utvrđuje se na temelju dva osnovna kriterija: rijetkosti i očuvanosti pojedinog primjerka, kovanice ili novčanice.

Sama prodajna vrijednost se na kraju utvrđuje prema odnosu ponude i potražnje na tržištu, kao i kod druge robe kojom se trguje.

Više na: Vrijednost starog novca

Što će nam novac, kako je nastao i od čega se pravi?

kovanice kuna i lipaU davnim vremenima ljudima novac nije trebao. Sve što im je trebalo za život proizvodili su sami, a ono što nisu imali razmjenjivali bi s drugima. Upotrebom metala počeo se proizvoditi novac i kovanice kakve i danas koristimo. Papirnati novac nastao je jer je lakši i praktičniji od kovanog, a i lakše je baratati s njim nego s robom u razmjenama. U srednjem vijeku ljudi su nosili svoj novac u banke na čuvanje i dobivali potvrde kojim ga mogu podići. Te potvrde zvale su se banknote i s vremenom su ljudi počeli plaćati njima, a ne kovanicama.

Više na: Što će nam novac, kako je nastao i od čega se pravi?


Stari novac, kovani i papirni, zlatnici i srebrnjaci, setovi. Otkup numizmatike.

Mađarska “nostrifikacija” jugoslavenskih novčanica od 1.000 dinara (datiranih s 1. prosinca 1931. g.) u Bačkoj 1941. godine

Nostrificirana novčanica od 1.000 dinara 1931Uz velike svečanosti bio je u Beogradu 12. prosinca 1940. potpisan “ugovor o vječnom prijateljstvu” između Jugoslavije i Mađarske. U Mađarskoj je to bio dokaz uspjeha politike mađarskog premijera grofa Pál-a Teleki-a. Teleki je, naime, smatrao Jugoslaviju otvorenim prozorom prema Evropi, zaštitom mađarske nezavisnosti, koja je u velikom dijelu bila ugrožena njemačkom politikom. Međutim, jugoslavenska vlada Cvetković-Maček, popustivši njemačkom pritisku, 23. ožujka 1941. prišla je Trojnom paktu. Svega 2 dana kasnije, tj. 25. ožujka, izbijaju masovne demonstracije protesta u gotovo cijeloj zemlji, a još za svega dva dana kasnije pala je i vlada Cvetković-Maček. Oficirski zavjerenici svrgli su namjesništvo na čelu s knezom Pavlom, proglasili nepunoljetnog Petra II Karađorđevića vladarem i obrazovali vladu na čelu s generalom Dušanom Simovićem. U vladu su ušli predstavnici najnekoherentnijih političkih stranaka, od kojih su neki bili potpisnici Trojnog pakta.

Više na: Mađarska “nostrifikacija” jugoslavenskih novčanica od 1.000 dinara (datiranih s 1. prosinca 1931. g.) u Bačkoj 1941. godine

Nikola Tesla na novcu

Nikola Tesla na novcuMalo je malenih zemalja na svijetu koje se mogu pohvaliti da su dale jedne od najvećih genija novoga doba, a među njima je srećom i Hrvatska koja je dala Nikolu Teslu. Ovaj skroman, samozatajan, a veliki čovjek i znanstvenik rođen je u malom mjestu Smiljanu u Lici. Srpskog podrijetla, uvijek je bio ponosan na svoju hrvatsku domovinu, no najvažniji dio svoje karijere ostvario je u Sjedinjenim Američkim Državama. Teslin lik i djelo ipak prelazi granice nacija i država, pa se on ne može smatrati samo srpskim, hrvatskim ili američkim znanstvenikom, već pripada cjelokupnom čovječanstvu. Republika Hrvatska je godinu 2006. proglasila godinom Nikole Tesle.

Više na: Nikola Tesla na novcu

Neke od rijetkih novčanica bivše zajedničke države

Već i površnim pregledom listinga novčanica Jugoslavije u drugom i trećem tomu Pick (Standard Catalog of World Paper Money) kataloga može se uočiti veliki broj novčanica kod kojih iza kataloškog broja slijedi veliko slovo abecede. Upravo to veliko slovo nam sugerira da je ta novčanica uvrštena u katalog znatno kasnije od datuma koji nosi ili koji joj je pripisan od strane kontributora ovome katalogu. Kako se za Pick katalog može sa pravom reći da je danas Biblija među kolekcionarima i trgovcima papirnim novcem, mišljenja sam da treba istražiti ovu pojavu, ove novčanice, kao i kako se desilo da se bezmalo sva slova engleskog alfabeta nađu kao sufiksi kataloških brojeva u jugoslavenskom listingu. Potrebno je istražiti kada su ove novčanice prvi puta navedene u katalogu, zašto je toliki vremenski razmak između datuma izdavanja koji im je pripisan i vremena kada su prijavljenje uredništvu kataloga, kao i kada su i gdje prvi puta objavljenje. Ko su osobe koje su ih otkrile, objavile javnosti i prijavile izdavačkoj kući Krause koja izdaje Pick kataloge? Ovo nije nimalo lak posao, jer je jugoslavenska notafilija namjerno obavijena velom tajni.

Više na: Neke od rijetkih novčanica bivše zajedničke države

Karlovački papirnati novac

Karlovački papirni novacZbog novčanih neprilika u 1848./9. g. u Karlovcu je tiskan sitni papirnati novac. Postoje 3 emisije novčanica od 10 krajcara. Prva emisija nosi datum 6. studenoga 1848., druga 22. veljače 1849. a treća 31. ožujka 1849. g. U sredini novčanice nalazi se natpis: VALJA / 10 KRAJCARAH U SREBRU / I PRIMAT ĆE SE KOD SVAKE OBĆINSKE PE /NEZNICE U KARLOVCU A ODKUPIT ZA BEČKE / BANKNOTE PO MESTNOJ MAGISTRATSKOJ KASI, / ŠEST OVIH KOMADA ZA FORINT. / U KARLOVCU (datum izdavanja). Gore lijevo iznad teksta je tintom upisivan broj, dok se ispod teksta nalazi pečat s grbom Karlovca. Ovaj je novac bio u opticaju do sredine 1850. g. Veličina novca je bila 105 mm x 81 mm, a tekst je štampan samo na jednoj strani. U Karlovcu je papirnati općinski novac tiskan i 1919. Emitirane su vrijednosti od 10, 20 i 50 filira, a u prometu je bio od 15. studenoga 1919. g. do lipnja 1920. g. Na njemu se nalazio tekst: SLOB. I KRALJ. GRAD KARLOVAC, te ispod grba oznaka vrijednosti u filirima.

Više na: Karlovački papirnati novac

Vrijednosni bon tzv. “RS Krajine” od 50.000 dinara s numeracijom i žigom

50.000 dinara s numeracijom i pečatomNakon srpske pobune u Hrvatskoj i uspostave tzv. “Republike Srpske Krajine”, pobunjeničke su vlasti odlučile izdavati svoje novčanice koje su tiskane u Beogradu. No osim novčanica namjenjenih optjecaju, iste su vlasti pripremile i seriju vrijednosnih bonova koji su trebali biti izdavani upisnicima zajama za obranu tzv. “RSK”. No, ovi bonovi nisu nikada bili pušteni u promet, niti je zajam ikad raspisan.

Više na: Pukanić-Krasnov: Pobunjeni Srbi u Republici Hrvatskoj osnovali „Krajinu“ i izdali svoje novčanice 1992.-1994., NV, 1998.

Srebrnjak Kraljevine Jugoslavije 50 dinara 1932. kralj Aleksandar I Karađorđević

50 dinara 1932.Ova kovanica predstavlja svakako jednu od najzanimljivijih i po veličini najvećih kovanica Kraljevine Jugoslavije. Od nje je veći samo četverostruki dukat iz istog perioda. Ako uzmemo u obzir da dukati i nisu „pravi novac“, možemo slobodno reći da je ovo najveća kovanica iz tog perioda, s promjerom od 36 mm. Kovanica je kovana u srebru s primjesom bakra (Ag 75%, Cu 25%), ukupne mase 22 grama (0,5626 oz ASW).

Lice: glava kralja Aleksandra I, s pogledom u lijevo, oko nje polukružni natpis na ćirilici: „ALEKSANDAR I. KRALJ JUGOSLAVIJE“. Sve omeđeno kružnicom od točkica.

Naličje: grb Kraljevine Jugoslavije (okrunjeni dvoglavi orao sa štitom na kojemu su srpski, hrvatski i slovenski povijesni grbovi), kraj lijevog krila, početak oznake godine: „19“, a kraj desnog, nastavak: „32“. Ispod grba, oznaka nominale na ćirilici: „50 DINARA“. Sve omeđeno kružnicom od točkica.

Više na: Srebrnjak Kraljevine Jugoslavije 50 dinara 1932. kralj Aleksandar I Karađorđević