Category Archives: Numizmatika

Numizmatička vrijednost probušenih kovanica

probusene-kovaniceVrlo često nam se obraćaju klijenti koji imaju za prodaju kovanice koje su probušene pri rubu. U pravilu se radi o srebrnjacima i u manjoj mjeri zlatnicima, a rijeđe o kovanicama od neplemenitih metala. Klijente prije svega zanima vrijednost i za koliko se to može prodati. Kao neku referencu očekivane vrijednosti uzimaju cijene pronađene na internetu za iste primjerke, ali koji nisu probušeni. I tu dolazi do neugodnih iznenađenja zašto probušena kovanica vrijedi manje od neprobušene, a rupica na njoj je skoro pa vidljiva?

Više na: Numizmatička vrijednost probušenih kovanica

Jugoslavenske novčanice – što i koliko vrijedi?

Jedan od najčešćih upita koji dobivamo je upit za procjenu ili otkup jugoslavenskih novčanica. Takvi upiti su svakodnevni i ljudima ponavljamo već uvriježene fraze o vrijednosti navedenih novčanica.

Dakle, što od Jugoslavije vrijedi? Najjednostavniji odgovor je da novčanice prije 1965 imaju neku vrijednost (ne sve), ali većina da. Vrlo važan faktor ovdje je stupanj očuvanosti. Neke novčanice imaju vrijednost samo ako su jako dobro očuvane. Ako su osrednje ili slabije očuvane, njihova vrijednost je zanemarivo mala.

Više na: Jugoslavenske novčanice – što i koliko vrijedi?

Vrijednost starog novca

vijednost starih kovanicaJedno od najčešćih pitanja koje nam klijenti svakodnevno postavljaju je – Koliko nešto vrijedi? Koliko vrijede stare kovanice i novčanice? Za koliko se mogu prodati?

Vrijednost kovanica i novčanica utvrđuje se na temelju dva osnovna kriterija: rijetkosti i očuvanosti pojedinog primjerka, kovanice ili novčanice.

Sama prodajna vrijednost se na kraju utvrđuje prema odnosu ponude i potražnje na tržištu, kao i kod druge robe kojom se trguje.

Više na: Vrijednost starog novca

Što će nam novac, kako je nastao i od čega se pravi?

kovanice kuna i lipaU davnim vremenima ljudima novac nije trebao. Sve što im je trebalo za život proizvodili su sami, a ono što nisu imali razmjenjivali bi s drugima. Upotrebom metala počeo se proizvoditi novac i kovanice kakve i danas koristimo. Papirnati novac nastao je jer je lakši i praktičniji od kovanog, a i lakše je baratati s njim nego s robom u razmjenama. U srednjem vijeku ljudi su nosili svoj novac u banke na čuvanje i dobivali potvrde kojim ga mogu podići. Te potvrde zvale su se banknote i s vremenom su ljudi počeli plaćati njima, a ne kovanicama.

Više na: Što će nam novac, kako je nastao i od čega se pravi?


Stari novac, kovani i papirni, zlatnici i srebrnjaci, setovi. Otkup numizmatike.

Nikola Tesla na novcu

Nikola Tesla na novcuMalo je malenih zemalja na svijetu koje se mogu pohvaliti da su dale jedne od najvećih genija novoga doba, a među njima je srećom i Hrvatska koja je dala Nikolu Teslu. Ovaj skroman, samozatajan, a veliki čovjek i znanstvenik rođen je u malom mjestu Smiljanu u Lici. Srpskog podrijetla, uvijek je bio ponosan na svoju hrvatsku domovinu, no najvažniji dio svoje karijere ostvario je u Sjedinjenim Američkim Državama. Teslin lik i djelo ipak prelazi granice nacija i država, pa se on ne može smatrati samo srpskim, hrvatskim ili američkim znanstvenikom, već pripada cjelokupnom čovječanstvu. Republika Hrvatska je godinu 2006. proglasila godinom Nikole Tesle.

Više na: Nikola Tesla na novcu

Vrijednosni bon tzv. “RS Krajine” od 50.000 dinara s numeracijom i žigom

50.000 dinara s numeracijom i pečatomNakon srpske pobune u Hrvatskoj i uspostave tzv. “Republike Srpske Krajine”, pobunjeničke su vlasti odlučile izdavati svoje novčanice koje su tiskane u Beogradu. No osim novčanica namjenjenih optjecaju, iste su vlasti pripremile i seriju vrijednosnih bonova koji su trebali biti izdavani upisnicima zajama za obranu tzv. “RSK”. No, ovi bonovi nisu nikada bili pušteni u promet, niti je zajam ikad raspisan.

Više na: Pukanić-Krasnov: Pobunjeni Srbi u Republici Hrvatskoj osnovali „Krajinu“ i izdali svoje novčanice 1992.-1994., NV, 1998.

Srebrnjak Kraljevine Jugoslavije 50 dinara 1932. kralj Aleksandar I Karađorđević

50 dinara 1932.Ova kovanica predstavlja svakako jednu od najzanimljivijih i po veličini najvećih kovanica Kraljevine Jugoslavije. Od nje je veći samo četverostruki dukat iz istog perioda. Ako uzmemo u obzir da dukati i nisu „pravi novac“, možemo slobodno reći da je ovo najveća kovanica iz tog perioda, s promjerom od 36 mm. Kovanica je kovana u srebru s primjesom bakra (Ag 75%, Cu 25%), ukupne mase 22 grama (0,5626 oz ASW).

Lice: glava kralja Aleksandra I, s pogledom u lijevo, oko nje polukružni natpis na ćirilici: „ALEKSANDAR I. KRALJ JUGOSLAVIJE“. Sve omeđeno kružnicom od točkica.

Naličje: grb Kraljevine Jugoslavije (okrunjeni dvoglavi orao sa štitom na kojemu su srpski, hrvatski i slovenski povijesni grbovi), kraj lijevog krila, početak oznake godine: „19“, a kraj desnog, nastavak: „32“. Ispod grba, oznaka nominale na ćirilici: „50 DINARA“. Sve omeđeno kružnicom od točkica.

Više na: Srebrnjak Kraljevine Jugoslavije 50 dinara 1932. kralj Aleksandar I Karađorđević

Dizajnerske ili autorove greške na kovanicama

Zimske olimpijske“ border=Za greške na kovanicama nastalim u projektu ili dizajnu karakteristično je da ih ima cijela serija odnosno godina izdavanja. Recimo na hrvatskoj 1 kuni iz 1994. dio latinskog naziva slavuja je krivo napisan, LUSCINNIA umjesto pravilno LUSCINIA što je ispravljeno na slijedećim parnim godinama. Tih dizajnerskih ili autorovih grešaka ima dosta na bosanskim kolekcionarskim (fantazijskim) kovanicama. Na 12 kovanica, po 4 kovanice od 500, 750 i 10,000 dinara, umjesto pravilno LJETNE OLIMPIJSKE IGRE ili samo OLIMPIJSKE IGRE piše krivo ZIMSKE OLIMPIJSKE. Greška je nastala vjerojatno zbog autorovog nepoznavanja hrvatskog jezika. Kovanice su dizajnirane i izrađene u Velikoj Britaniji. Jedna od ranijih serija kovanica je imala riječi ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE, pa je umjesto samo brisanja ZIMSKE, za ljetne igre pogreškom izbrisano IGRE, pa je ostalo ZIMSKE OLIMPIJSKE.

Više na: Dizajnerske ili autorove greške na kovanicama

Pojava i razvoj novca na teritoriju Hrvatske od najranijih vremena do danas

Od najranijih vremena do danas na području Hrvatske izmjenjivali su se novčani sustavi Rimskog Carstva, Franačke države, Mletačke Republike, Austro-Ugarske, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije, SFRJ i danas – vlastiti novčani sustav Republike Hrvatske. Prije pojave novca najčešće su se kao sredstvo razmjene koristili stoka i platno. Stoka je u toj mjeri bila prihvaćeno i rašireno sredstvo razmjene, da se kasnije kad su je u razmjeni zamijenile kovanice, njen lik utiskivao u kovani novac. Od tuda i naziv novca potječe od riječi “stoka”, “blago” koja u latinskom jeziku glasi – “pecunia”.

Više na: Pojava i razvoj novca na teritoriju Hrvatske od najranijih vremena do danas

Novopronađen Kerdićev sadreni model za novac Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca

Novopronađen Kerdićev sadreni model za novac Kraljevine Srba, Hrvata i SlovenacaGospođa Vesna Mažuran-Subotić iz Zagreba objavila je u Numizmatičkim vijestima br. 57 iz 2004. zanimljiv članak o predlošku, sadrenom modelu za kovani novac Kraljevine SHS našeg najpoznatijeg medaljera Ive Kerdića. Jedan od Kerdićevih najvećih doprinosa našoj numizmatici je i kovani novac NDH, koji nažalost nije otišao dalje od predložaka i probnih otkova koji danas predstavljaju vrhunske specijalitete naše moderne numizmatike.

Pronađen je još jedan sadreni model za novac koji je akad. kipar Ivo Kerdić radio za Kraljevinu SHS najvjerojatnije 1920. godine (uz dva već poznata). Model je promjera 20,5 cm, a na njemu je prikazana glava mlade žene, kose povijene maramom te ukrašene cvijećem i klasjem. Iza vrata nalazi se vrpca, a na njezinim je krajevima napisano SHS (lijevo – ćirilicom, desno – latinicom).

Više na: Novopronađen Kerdićev sadreni model za novac Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca