Tag Archives: Hrvatska

Prikaz srebrnjaka: Hrvatska 100 kuna 1994. / Posjet pape Ivana Pavla II Hrvatskoj / Proof

Prikaz srebrnjaka: Hrvatska 100 kuna 1995. / 30. svibnja – Dan državnosti Republike Hrvatske / Proof

Što će nam novac, kako je nastao i od čega se pravi?

kovanice kuna i lipaU davnim vremenima ljudima novac nije trebao. Sve što im je trebalo za život proizvodili su sami, a ono što nisu imali razmjenjivali bi s drugima. Upotrebom metala počeo se proizvoditi novac i kovanice kakve i danas koristimo. Papirnati novac nastao je jer je lakši i praktičniji od kovanog, a i lakše je baratati s njim nego s robom u razmjenama. U srednjem vijeku ljudi su nosili svoj novac u banke na čuvanje i dobivali potvrde kojim ga mogu podići. Te potvrde zvale su se banknote i s vremenom su ljudi počeli plaćati njima, a ne kovanicama.

Više na: Što će nam novac, kako je nastao i od čega se pravi?


Stari novac, kovani i papirni, zlatnici i srebrnjaci, setovi. Otkup numizmatike.

Nikola Tesla na novcu

Nikola Tesla na novcuMalo je malenih zemalja na svijetu koje se mogu pohvaliti da su dale jedne od najvećih genija novoga doba, a među njima je srećom i Hrvatska koja je dala Nikolu Teslu. Ovaj skroman, samozatajan, a veliki čovjek i znanstvenik rođen je u malom mjestu Smiljanu u Lici. Srpskog podrijetla, uvijek je bio ponosan na svoju hrvatsku domovinu, no najvažniji dio svoje karijere ostvario je u Sjedinjenim Američkim Državama. Teslin lik i djelo ipak prelazi granice nacija i država, pa se on ne može smatrati samo srpskim, hrvatskim ili američkim znanstvenikom, već pripada cjelokupnom čovječanstvu. Republika Hrvatska je godinu 2006. proglasila godinom Nikole Tesle.

Više na: Nikola Tesla na novcu

Vrijednosni bon tzv. “RS Krajine” od 50.000 dinara s numeracijom i žigom

50.000 dinara s numeracijom i pečatomNakon srpske pobune u Hrvatskoj i uspostave tzv. “Republike Srpske Krajine”, pobunjeničke su vlasti odlučile izdavati svoje novčanice koje su tiskane u Beogradu. No osim novčanica namjenjenih optjecaju, iste su vlasti pripremile i seriju vrijednosnih bonova koji su trebali biti izdavani upisnicima zajama za obranu tzv. “RSK”. No, ovi bonovi nisu nikada bili pušteni u promet, niti je zajam ikad raspisan.

Više na: Pukanić-Krasnov: Pobunjeni Srbi u Republici Hrvatskoj osnovali „Krajinu“ i izdali svoje novčanice 1992.-1994., NV, 1998.

Pojava i razvoj novca na teritoriju Hrvatske od najranijih vremena do danas

Od najranijih vremena do danas na području Hrvatske izmjenjivali su se novčani sustavi Rimskog Carstva, Franačke države, Mletačke Republike, Austro-Ugarske, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije, SFRJ i danas – vlastiti novčani sustav Republike Hrvatske. Prije pojave novca najčešće su se kao sredstvo razmjene koristili stoka i platno. Stoka je u toj mjeri bila prihvaćeno i rašireno sredstvo razmjene, da se kasnije kad su je u razmjeni zamijenile kovanice, njen lik utiskivao u kovani novac. Od tuda i naziv novca potječe od riječi “stoka”, “blago” koja u latinskom jeziku glasi – “pecunia”.

Više na: Pojava i razvoj novca na teritoriju Hrvatske od najranijih vremena do danas

Kune – uspješni promotor kulturnoga identiteta Hrvatske

kovanica kunaProlazi punih deset godina od dana kada je predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman, 14. siječnja 1994. godine u Savskoj cesti 31, u Hrvatskom novčarskom zavodu otvorio prvu kovnicu novca u neovisnoj Hrvatskoj. Riječ je o jedinstvenoj ustanovi u državi u kojoj i danas nastaju hrvatske kune i lipe. Izrada i izdavanje novca jedno je od bitnih obilježja suverenosti svake države. Osim što je temelj gospodarstva, novac je materijalni dokaz opstojnosti nacije i njezinih dostignuća. U sebi sadrži kulturne, sociološke, povijesne, umjetničke i brojne druge vrijednosti, a uz to nosi i važne značajke simbola državnosti i nacionalnog ponosa.

Više na: Kune – uspješni promotor kulturnoga identiteta Hrvatske

O učestalosti hrvatskih kovanica

O učestalosti hrvatskih kovanicaSvi sakupljači modernog kovanog novca koji među ostalom skupljaju i naš kovani novac po godinama već su imali prilike vidjeti kako do nekih primjeraka i godišta našeg kovanog novca nije jednostavno doći. Od izdavanja prvih kuna do danas, proteklo je već 11 godina i u tom periodu iskovano je 13 serija (godišta) redovnog optjecajnog novca (od 1 lipe do 5 kuna), 11 prigodno-optjecajnih kovanica i 8 kovanica od 25 kuna što sve zajedno čini brojku od 134 kovanice. Veličine emisija između ta 134 različita primjerka variraju od godine do godine i kreću se u rasponima od 30.000 primjeraka (25 kuna 2005.) pa do 63.689.778 primjeraka (10 lipa 1993.). Da bi se dobio jedan jasniji uvid u čitavu problematiku: koje su kovanice česte, a koje rjeđe, naša je grupa „Hrvatska numizmatika“ provela analizu učestalosti pojavljivanja pojedinih godišta u prometu. Naš član Zdravko Bošnjak iz Zagreba si je dao truda i prikupljene podatke obradio i složio u tablice iz kojih je jasno vidljivo koja godišta su učestalija, a koja ne. Veličina emisije u većini slučajeva utječe i na učestalost pojavljivanja u prometu, međutim u nekim slučajevima su primjećene i izvjesne nelogičnosti i nesrazmjeri. Ovdje je dan kratak prikaz te analize.

Više na: O učestalosti hrvatskih kovanica