Ovdje prenosimo snimljeno predavanje u kojem izv. prof. dr. sc. Tomislav Portada govori o kemiji novca. Iako se o izgledu kovanica i novčanica, njihovim izdanjima, nakladama i očuvanosti često govori, ovdje novac promatramo iz drukčijeg kuta – kemijske perspektive. U predavanju ćete saznati: Predavanje spaja […]
Od antičkog doba, pa praktički sve do kraja 16. stoljeća, novac se proizvodio ručnim kovanjem, odnosno udarnom tehnikom u kojoj je svaki primjerak nastajao pojedinačno. Postupak je zahtijevao preciznu pripremu, uigranost više osoba i visok stupanj zanatske vještine. Kovanje se odvijalo kroz jasno definirane faze.
Novčanice često prikazuju motive od posebne važnosti za državu izdavatelja. Na njima se pojavljuju istaknute povijesne osobe, prepoznatljive lokacije, predmeti od kulturne i umjetničke važnosti, flora i fauna, arhitektonska i umjetnička djela, kao i spomenici. Kada govorimo o spomenicima, pritom mislimo i na javne skulpture
U numizmatici postoje brojni rekordi, a jedan od njih je i novčanica koja je zabilježena „Guinessovoj knjizi rekorda“, a radi se o novčanici s najvećom ikada izdanom nominalom – 100 trilijuna pengőa (10²⁰). Ova iznimna, gotovo nadrealna nominala novčanice izdana je 1946. godine u Mađarskoj
La numismática hace tiempo que dejó de ser un mundo de círculos exclusivamente perfectos, perfiles de gobernantes dignos, diseños artísticos elegantes y simbolismo refinado. El numismático actual, le guste o no, debe aceptar el hecho de que los límites de lo que se considera una „moneda“ se han ampliado hasta tal punto que, en ocasiones, es comprensible que nos preguntemos si lo que estamos viendo es
El Banco Nacional de Croacia, en colaboración con la Casa de la Moneda de Croacia, presenta una nueva emisión numismática conmemorativa dedicada al 200.º aniversario del Carnaval de Samobor, una de las celebraciones de carnaval más antiguas y famosas de Croacia. Se trata de una emisión que transmite el espíritu de la sátira, la libertad de expresión y
Nueva emisión numismática en homenaje al 200.º aniversario del Carnaval de Samobor Más información »
Novčanice hrvatske kune uvedene su u optjecaj 30. svibnja 1994. godine, istodobno s kovanicama kuna i lipa, čime je dovršen proces uspostave novog monetarnog sustava Republike Hrvatske. U prvom izdanju puštene su novčanice u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000
Zamjenske novčanice predstavljaju poseban i često nedovoljno poznat segment notafilije, koji na zanimljiv način povezuje tehnički proces tiskanja novca s kolekcionarskom praksom. Iako se na prvi pogled ne razlikuju od redovnih primjeraka, njihova uloga u monetarnom sustavu i način označavanja čine ih osobito zanimljivima istraživačima
Mnogi numizmatičari, odnosno kolekcionari novca, gaje posebnu sklonost prema novčanicama velikog formata. Razlozi za to nisu samo kolekcionarski, već i psihološki, estetski i povijesni. Velike novčanice već na prvi pogled ostavljaju snažan dojam i zauzimaju posebno mjesto u svakoj zbirci. U ovom članku razloženi su
Novac u kolonijama za gubavce bio je posebna vrsta novca (žetoni, bonovi ili posebne kovanice i novčanice) koja je bila u opticaju isključivo unutar leprozorija, odnosno sanatorija za oboljele od gube. Razlog njegova uvođenja bio je strah da bi običan novac mogao prenositi zarazu i
U numizmatici smo već navikli na sve i svašta i ponekad mislimo da nas ništa više ne može iznenaditi. Ipak, gotovo svaki put budemo u krivu, jer iznenađenja nikad ne nedostaje. Ovaj put se za iznenađenje pobrinula najpoznatija svjetska aukcijska kuća “Heritage Auctions” iz SAD-a.
Novčanice s iste pozicije na arku nose obilježja klišeja kojim su tiskane. Česti su slučajevi da pojedini klišei imaju neku, veću ili manju, grešku, pa sve novčanice tiskane na poziciji takvog klišea u svom konačnom izgledu imaju i tu posebnost. Ovisno o tome gdje se
U Arheološkom muzeju Istre u Puli 14. i 15. studenoga održan je 9. Međunarodni numizmatički kongres u Hrvatskoj (International Numismatic Congress Croatia), koji je ove godine okupio stručnjake iz različitih područja vezanih uz numizmatiku; arheologe; muzealce; povjesničare i zaljubljenike u numizmatiku. Tijekom ovog dvodnevnog kongresa
Cijene plemenitih metala već neko vrijeme „lete u nebo“. Zlato i srebro obaraju povijesne rekorde, investitori zadovoljno trljaju ruke, ali među numizmatičarima i kolekcionarima raste zabrinutost. Gotovo svima se nameće pitanje: Koristi li rast cijena plemenitih metala i numizmatičarima ili im zapravo šteti, jer otežava
¿El aumento de los precios de los metales preciosos perjudica a la numismática? Más información »
Hrvatski Hrvatski
English
Deutsch
Español
Čeština
