Hrvatski optjecajni kovani novac kuna i lipa imao je jednu zanimljivu osobitost koja ga je činila prepoznatljivim među numizmatičarima u svijetu. Kovanice su, ovisno o neparnoj ili parnoj godini kovanja, nosile hrvatske ili latinske nazive biljaka i životinja prikazanih na naličju. Na kovanicama s neparnim […]
Varianty mincí v hodnotě jedné kuny s latinským nápisem Přečtěte si více »
V „Narodne novine”, úředním věstníku Nezávislého státu Chorvatska, č. 248 ze dne 2. listopadu 1942, byl zveřejněn seznam směnných kurzů pro měsíc listopad 1942. Na první pohled se jedná o suchý administrativní údaj, ale pro numismatiky je takový dokument nesmírně zajímavý. Ukazuje, jak
Detaljnim promatranjem novčanica od 5, 20 i 50 kuna dolazi se do zanimljivih otkrića. Naime, mikrotekst otisnut na licu novčanica opetovano ponavlja jedan te isti tekst, no pažljivim iščitavanjem tog teksta pronalazimo gramatičke greške. Postavlja se pitanje ovdje da li se radi o slučajnim gramatičkim
Zaštitni elementi ili gramatičke greške na hrvatskim novčanicama kuna? Přečtěte si více »
O srebrnjaku od 5 kuna iz godine kovanja 1934. pisalo se u više navrata te je o njemu donijeto nekoliko, katkad oprečnih, zaključaka. Izvorni dokumenti iz Beograda, dostupni u obliku mikrofilmova u Hrvatskom državnom arhivu, rasvjetljavaju mnoge pojedinosti o djelovanju Ustaškoga pokreta u Italiji kojemu
O planiranom uvođenju kune kao službene valute u ustaškoj emigraciji 1934. godine Přečtěte si více »
Ovdje prenosimo snimljeno predavanje u kojem izv. prof. dr. sc. Tomislav Portada govori o kemiji novca. Iako se o izgledu kovanica i novčanica, njihovim izdanjima, nakladama i očuvanosti često govori, ovdje novac promatramo iz drukčijeg kuta – kemijske perspektive. U predavanju ćete saznati: Predavanje spaja
Novčanice hrvatske kune uvedene su u optjecaj 30. svibnja 1994. godine, istodobno s kovanicama kuna i lipa, čime je dovršen proces uspostave novog monetarnog sustava Republike Hrvatske. U prvom izdanju puštene su novčanice u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000
Zamjenske novčanice predstavljaju poseban i često nedovoljno poznat segment notafilije, koji na zanimljiv način povezuje tehnički proces tiskanja novca s kolekcionarskom praksom. Iako se na prvi pogled ne razlikuju od redovnih primjeraka, njihova uloga u monetarnom sustavu i način označavanja čine ih osobito zanimljivima istraživačima
Gramotnost je jedním ze základních prvků identity každého národa a v případě Chorvatska se historicky vyvíjela prostřednictvím tří písem: glagolice, cyrilice a latinky. Zvláštností chorvatských kulturních dějin je, že všechna tři písma získala také své vlastní národní varianty: chorvatskou (čtvercovou) glagolici a chorvatskou cyrilici (arvatiku).
Novčanice s iste pozicije na arku nose obilježja klišeja kojim su tiskane. Česti su slučajevi da pojedini klišei imaju neku, veću ili manju, grešku, pa sve novčanice tiskane na poziciji takvog klišea u svom konačnom izgledu imaju i tu posebnost. Ovisno o tome gdje se
Etnografski motiv na novčanici od 100 Kuna iz 1943. godine predstavlja glavni vizualni element naličja, smješten u njegovom središnjem dijelu. Čini ga prikaz žene s djevojčicom u naručju, odjevenih u narodnu nošnju karakterističnu za pojedina naselja Zagrebačkog prigorja. U vrijeme nastanka novčanice ta su naselja
Etnografski motiv na novčanici od 100 Kuna iz 1943. Přečtěte si více »
Velika je čast i zadovoljstvo razgovarati s ljudima koji su stvarali povijest, osobito onu koja je čovjeku predmet njegovog interesa. Jedan od tih ljudi je i akademski kipar, sveučilišni profesor i akademik Kuzma Kovačić, čovjek koji je likovno oblikovao kovanice kuna i lipa. U ovom
Razgovor s akademskim kiparom Kuzmom Kovačićem, “ocem kovanih kuna i lipa” Přečtěte si více »
U današnjem videu govorimo o najmanjoj hrvatskoj optjecajnoj novčanici do uvođenja eura, novčanici Narodne banke Hrvatske od 5 kuna s datumom izdanja 31.10.1993. Ova novčanica pripada prvoj seriji novčanica kuna i povučena je iz optjecaja 2007. godine kada je zamijenjena novom serijom s boljim zaštitnim
Prikaz novčanice: Hrvatska 5 kuna 1993. Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan Přečtěte si více »
Hrvatska kovnica novca, naša državna kovnica, doživjela je u nekoliko zadnjih godina velike promjene. Te promjene se odražavaju i na nova numizmatička izdanja koja su konačno počela pratiti ritam moderne svjetske numizmatike. Jedan od zaslužnih ljudi za to je i Ivan Odrljin s kojim smo
Danas predstavljamo jednu od najvećih rijetkosti moderne hrvatske numizmatike; kovanicu za koju su mnogi mislili da je samo dio priča i legendi, te da zapravo ni ne postoji, a radi se o kovanici od 2 kune iz 1993. kod koje je slovo „T“ iz natpisa
Popis mince: Chorvatsko, 2 kuny, 1993. Písmeno „T“ pod ocasem Přečtěte si více »
Hrvatski Hrvatski
English
Deutsch
Español
Čeština
