Hrvatska numizmatika bogatija je za još jedan stručni naslov. Objavljen je dugo očekivani katalog „Novac grada Splita“, autora Zlatka Viščevića i Tomislava Dundovića i od sada dostupan za narudžbu. Riječ je o prvoj samostalnoj numizmatičkoj knjizi koja sustavno i na moderan načib obrađuje splitski komunalni […]
Neuer numismatischer Katalog „Die Münzprägung der Stadt Split“ erschienen“ Weiterlesen »
Hrvatska narodna banka, u suradnji s Hrvatskom kovnicom novca, predstavlja novo prigodno numizmatičko izdanje pod nazivom „Kraljica Jelena Slavna“, čime se nastavlja serija „Vladari“. Ovo izdanje posvećeno je jednoj od najvažnijih žena ranog hrvatskog srednjovjekovlja, čije je ime sačuvano u rijetkim, ali iznimno značajnim povijesnim
Novo numizmatičko izdanje u čast hrvatske kraljice Jelene Weiterlesen »
Bimetalne kovanice, odnosno kovanice izrađene od dvaju različitih metala, danas su važan dio mnogih monetarnih sustava. U pravilu se sastoje od središnjeg umetka (jezgre) i vanjskog prstena izrađenih od različitih metalnih legura koje se tijekom kovanja trajno spajaju u jedinstvenu cjelinu. Takva konstrukcija omogućuje lakše
Ein kurzer Überblick über die Geschichte der Bimetallmünzen Weiterlesen »
Numizmatički katalozi već desetljećima predstavljaju jedan od temeljnih alata numizmatičara kolekcionara, trgovaca i aukcionara. Osim što pružaju sustavan pregled izdanja, tipova, varijanti i tehničkih karakteristika kovanica ili novčanica, gotovo svaki katalog sadrži i procijenjene tržišne vrijednosti, odnosno „kataloške cijene“. Upravo te cijene često izazivaju najviše
Novac kovan u Splitu i za Split u razdoblju od XII. do XVI. stoljeća može se podijeliti u tri osnovne skupine: autonomni komunalni novac (XII.–XIV. stoljeće), novac grada Splita kovan za kneza Hrvoja Vukčića Hrvatinića (1403.–1413.), te novac kovan u Veneciji za potrebe Splita (1491.–1518.).
„Novac je novac, a papir je papir.” — Thomas Paine Ova jednostavna rečenica, napisana prije više od dva stoljeća, danas zvuči iznenađujuće aktualno. Paine je želio reći da su zlato i srebro (kao zlatni i srebrni novac) ograničeni prirodom, tj. ne možemo ih proizvesti više
Silber zwischen Theorie und Praxis: Nähert sich der Markt seinem „Bruchpunkt”? Weiterlesen »
Novčanica od 10 dinara s datumom 22.09.1939., izdanje Narodne banke Kraljevine Jugoslavije, pripada skupini najzanimljivijih i najintrigantnijih emisija jugoslavenskog (prije)ratnog novca. Iako je formalno pripremljena za redoviti optjecaj, njezina je stvarna sudbina neraskidivo vezana uz dramatične događaje travnja 1941. godine, što joj daje posebno mjesto
Novčanica Kraljevine Jugoslavije od 10 dinara s datumom 22.09.1939. Weiterlesen »
Srebrna kovanica od 500 lira, izdana krajem 1950-ih, predstavlja jednu od najpoznatijih i najintrigantnijih emisija talijanske moderne numizmatike. Nastala je u razdoblju povoljne gospodarske konjunkture, kada se Italija, nakon ratnih razaranja i poslijeratne obnove, postupno vraćala stabilnosti i prosperitetu. Ujedno je postojala i potreba usklađivanja
Die 500-Lira-Banknote „Karavela“ und ihre umstrittenen Flaggen Weiterlesen »
Pažljivim promatranjem dviju ruskih novčanica iz revolucionarnog razdoblja, u apoenima od 250 i 1.000 rublji (Pick br. 36 i 37), na njihovim se licima, odnosno naličjima u pozadini uočava motiv kukastog križa. Važno je naglasiti da su ove novčanice izdane 1917. godine, dakle dvadesetak godina
Od antičkog doba, pa praktički sve do kraja 16. stoljeća, novac se proizvodio ručnim kovanjem, odnosno udarnom tehnikom u kojoj je svaki primjerak nastajao pojedinačno. Postupak je zahtijevao preciznu pripremu, uigranost više osoba i visok stupanj zanatske vještine. Kovanje se odvijalo kroz jasno definirane faze.
Novčanice često prikazuju motive od posebne važnosti za državu izdavatelja. Na njima se pojavljuju istaknute povijesne osobe, prepoznatljive lokacije, predmeti od kulturne i umjetničke važnosti, flora i fauna, arhitektonska i umjetnička djela, kao i spomenici. Kada govorimo o spomenicima, pritom mislimo i na javne skulpture
U numizmatici postoje brojni rekordi, a jedan od njih je i novčanica koja je zabilježena „Guinessovoj knjizi rekorda“, a radi se o novčanici s najvećom ikada izdanom nominalom – 100 trilijuna pengőa (10²⁰). Ova iznimna, gotovo nadrealna nominala novčanice izdana je 1946. godine u Mađarskoj
Numizmatika je odavno prestala biti svijet isključivo pravilnih krugova, dostojanstvenih profila vladara, elegantnog umjetničkog oblikovanja i profinjene simbolike. Današnji numizmatičar, htio – ne htio, mora se pomiriti s činjenicom da su granice „kovanice“ rastegnute do točke u kojoj se ponekad opravdano možemo zapitati gledamo li
Osim lica i naličja, kovanica ima i obod (engl. edge). Obod je bočna, najčešće zakrivljena ploha koja povezuje lice i naličje kovanice. Obod je obično gladak ili nazupčan, ali može biti i složenije oblikovan. Pored dekorativne uloge, oblikovanje oboda ima i važnu zaštitnu funkciju. Vrlo
Die Randinschrift auf Münzen und ihre Ausrichtung Weiterlesen »
Hrvatski Hrvatski
English
Deutsch
Español
Čeština
