U periodu dok je bila samo hobi, a naročito kasnije kad je postala naučna disciplina numizmatika se konstantno razvijala. Razvoj su pratile česte inovacije koje su omogućavale kolekcionarima, arheolozima, istoričarima da lakše dođu do informacija (u vidu kataloga), pravilno sortiraju i čuvaju iste (prvo numizmatički kabineti pa kasnije razne vrste albuma). U današnje vrijeme uvođenjem računara došlo je do lakše katalogizacije samih kolekcija (softveri), a kao najveći napredak u budućnosti vidi se uvođenje vještačke inteligencije u procesima određivanja originalnosti i kvaliteta.
Problemi kolekcionara u toku razvoja numizmatike su bili razni, a najčešći i najznačajniji su određivanje originalnosti, kvaliteta kovanica i novčanica. Ti problemi su postajali najizraženiji prilikom prodaje, kupovine i zamjene naročito ako se radilo o direktnoj trgovini bez posrednika (aukcijske kuće ili nekog ozbiljnog trgovca). Da bi se riješili svi ti i još niz drugih problema u sve zahtjevnijim kolekcionarskim krugovima poznati američki numizmatičar Vilijam Šeldon 1948. godine predlaže numeričku skalu od 1 do 70 koja bi se koristila u svrhu određivanja kvaliteta kovanica. Tu skalu i dan danas zovemo Šeldonova skala. Prije uvođenja standardizovanog gradiranja procjena stanja se često zasnivala na subjektivnom mišljenju pojedinaca što je dovodilo do nesuglasica i nepovjerenja na tržištu. Danas zahvaljujući Šeldonovoj skali od 1 do 70 stanje kovanice ili novčanice se može precizno definisati.
Kako je numizmatičko tržište postajalo sve ozbiljnije početkom sedamdesetih godina Američka numizmatička asocijacija uvodi certifikacioni servis koji se u početku bavio isključivo određivanjem autentičnosti kovanica dok su već sredinom sedamdesetih počeli da se bave i ocjenjivanjem kvaliteta. Osamdesetih godina dvadesetog vijeka dolazi do inovacije u vidu kapsuliranja kovanica (kovanice se stavljaju u kapsule kakve i danas koristimo) koje dolaze sa gradiranja. Sredinom osamdesetih godina nastaju dvije vodeće svjetske kompanije koje se i danas bave nezavisnim ocjenjivanjem kvaliteta, originalnosti kovanica i novčanica ili što mi danas zovemo gradiranje a to su PCGS i NGC. Kasnije se pojavljuju i druge kompanije ali niti jedna do sada nije dostigla stručnost i kvalitet ovih dviju. Gradiranje kovanica i novčanica generalno je proces određivanja pet komponenti: kvaliteta kovanja, očuvanosti površina, sjaja, boje i ljepote kovanica i novčanica međutim mi se danas nećemo detaljno baviti ovim procesom.
Numizmatički predmeti prvenstveno predstavljaju važan dio istorije, jer svjedoče o političkim, ekonomskim i kulturnim prilikama određenog vremena. Njihovo pravilno ocjenjivanje i očuvanje doprinosi zaštiti kulturnog nasljeđa. Iz današnje perspektive poslije više od 50 godina od uvođenja gradiranja možemo da sagledamo značaj koji je postiglo na numizmatičkom tržištu. Gradiranje uvodi red, pravila i standarde koje omogućavaju ozbiljniji pristup ovom hobiju i nauci. Zahvaljujući tome numizmatika ima mnogo veći ugled nego ranije i privlači sve veći broj zainteresovanih ljudi. Po sudu velikog broja numizmatičara ovim procesom se smanjuje broj prevara i povećava povjerenje, naročito kod mladih kolekcionara početnika koji nemaju dovoljno iskustva sa određivanjem kvaliteta i originalnosti. Osim toga gradiranje doprinosi zaštiti numizmatičkog materijala. Kada se kovanice i novčanice profesionalno ocijene stavljaju se u specijalna zaštitna pakovanja koja ih štite od oštećenja, vlage i spoljašnjih uticaja. Ovo je posebno važno za rijetke i vrijedne primjerke koji imaju istorijski i kulturni značaj. Poznato je da je sav numizmatički materijal iz muzeja Smitsonian gradiran i zaštićen od starane NGC-a jedne od dvije najpoznatije kompanije koja se bave gradiranjem.
Gradiranje ima važnu ulogu u sprečavanju falsifikata. Stručnjaci koji vrše ocjenjivanje istovremeno provjeravaju autentičnost, čime se smanjuje rizik od kupovine lažnih kovanica ili novčanica. Na taj način se povećava sigurnost i povjerenje među učesnicima na numizmatičkom tržištu. U današnje vrijeme numizmatika nije samo hobi već i oblik investiranja. Značaj gradiranja ogleda se u određivanju tržišne vrijednosti. Čak i mala razlika u ocjeni može značiti veliku razliku cijeni. Imamo primjere gdje su kovanice koje su imale samo jedan stepen očuvanosti više na Šeldonovoj skali imali višestruko veću vrijednost. To znači da kovanica istog tipa može vrijedjeti višestruko više ako je bolje očuvana. Na taj način gradiranje štiti kupce i prodavce, jer pruža objektivnu osnovu za formiranje cijene. Mnogi kolekcionari ulažu velika sredstva u rijetke primjerke, očekujući da njihova vrijednost raste tokom vremena. U tom kontekstu gradiranje predstavlja ključni faktor, jer oni žele sigurnost da je predmet koji kupuju tačno ocijenjen i autentičan.
Na našem tržištu koje još nije u potpunosti uspjelo da se prilagodi tim trendovima dolazi do čestih rasprava u vezi opravdanosti gradiranja, međutim, vidimo sve veći broj kolekcionara koji se oslanjaju na to. Tome doprinosi i sve veći broj trgovaca i aukcijskih kuća koji koriste ovaj vid ocjenjivanja. Trebaće još neko vrijeme da se takav vid usluga ukorijeni u samim evropskim tako i našim kolekcionarskim krugovima ali taj proces je neizbježan kao i što će biti neizbježno uvođenje vještačke inteligencije u tim procesima.
Gradiranje, uprkos nedostacima, poput nemogućnosti direktnog kontakta sa kovanicom ili novčanicom je značajno unaprijedilo procjenu i trgovinu numizmatičkim materijalom.
Autor: Nikola Ratković
Slike: Osobna kolekcija autora i PCGS.com
Ist Ihnen ein Fehler im Text oder eine sprachliche Unstimmigkeit aufgefallen? Bitte melden Sie uns dies über die Seite für Kontakt damit wir es korrigieren können. Vielen Dank im Voraus!
