2. Osnove numizmatike - NumizmatikaNET

2.1. Što je numizmatika?

Numizmatika je pomoćna povijesna znanost koja se bavi proučavanjem starog novca i novcu sličnih predmeta kao što su medalje i žetoni. Kroz analizu oblika, materijala, natpisa, ikonografije i konteksta nastanka, numizmatika pomaže povjesničarima razumjeti gospodarstvo, politiku, kulturu i društvo prošlih civilizacija. Numizmatika je svojevrsni „most“ između arheologije, povijesti, ekonomije i umjetnosti.

Isto tako, numizmatika je i popularan kolekcionarski hobi. Kolekcionari prikupljaju numizmatičke predmete, klasificiraju ih, proučavaju njihove priče, te ih čuvaju od propadanja i zaborava. Zahvaljujući kolekcionarima, mnogi primjerci novca preživjeli su stoljeća, te se danas nalaze u fundusima muzeja i predstavljaju dragocjen izvor znanja za buduće generacije.

Sama riječ „numizmatika“, potječe od grčke riječi „nomisma“ (νόμισμα), a koja znači „novac u optjecaju“ ili „ono što je ovjereno“, odnosno „priznato kao zakonito sredstvo plaćanja.“. Ova riječ je izvedena iz glagola „nomizein“, a koji znači “držati“, odnosno „posjedovati prema običaju”. Sam glagol ima izvor u riječi „nomos“ (“običaj, praksa”), a ta riječ je opet izvedena iz riječi „nemein“ (“raspodijeliti, dodijeliti, držati”). Ova etimološka analiza ukazuje nam na duboku povezanost između novca, društvenih normi i ljudskog ponašanja.

Od načina bavljenja numizmatikom možemo izdvojiti tri glavna načina, dva pristupa: znanstveni, trgovački i sakupljački (kolekcionarski).

Znanstveno bavljenje numizmatikom podrazumijeva: sustavno izučavanje novca i znanstveno istraživanje; pisanje stručnih radova; analizu povijesnog konteksta i ekonomskih uvjeta u kojima se neki novac javlja; usporedba različitih vrsta i tipova novca; katalogizaciju i dokumentiranje novca i arheoloških nalaza. Znanstveni numizmatičari često djeluju unutar institucija poput muzeja, sveučilišta i arheoloških instituta.

Trgovačko bavljenje numizmatikom podrazumijeva kupnju i prodaju kovanica, novčanica i srodnih predmeta s ciljem ostvarivanja dobiti, pri čemu je naglasak na tržišnoj vrijednosti, stanju očuvanosti i potražnji. Za razliku od znanstvene numizmatike, ono se ne bavi istraživanjem povijesnog konteksta, nego praktičnom procjenom, otkupom i prodajom numizmatičkog materijala.

Sakupljačko (kolekcionarsko) bavljenje numizmatikom okuplja veći broj ljudi koji se time bave iz ljubavi prema novcu (kao predmetu), ali bez akademskih ili trgovačkih ambicija. Kolekcionari obično skupljaju različite vrste novca; traže sebi zanimljive primjerke; izmjenjuju kovanice i novčanice s drugim kolekcionarima; proučavaju numizmatičke kataloge i literaturu; organiziraju zbirke prema vlastitim kriterijima. Ovaj oblik bavljenja numizmatikom donosi radost, strast i osobno zadovoljstvo.

Ovdje se mora naglasiti da se znanstveni i sakupljački pristup međusobno ne isključuju. Mnogi su sakupljači s vremenom razvili znanstveni interes, dok su brojni znanstvenici ujedno i strastveni sakupljači. Numizmatika prirodno povezuje oba načina razmišljanja. Isto tako postoji i isprepletenost s numizmatičkom trgovinom. Vrlo često su sami trgovci ujedno i sakupljači, a i dio sakupljača se s vremenom odluči na trgovinu numizmatikom.

2.2. Kako se baviti numizmatikom?

2.2.1. Znanstveno bavljenje numizmatikom

Numizmatika kao znanstvena disciplina razlikuje se od hobističkog skupljanja kovanica i od trgovine starim novcem. U znanstvenom smislu, numizmatika je pomoćna povijesna znanost koja proučava novac kao povijesni izvor. Njezin cilj nije utvrđivanje tržišne vrijednosti kovanica, nego razumijevanje njihove uloge u društvu, gospodarstvu i politici određenog razdoblja.

Znanstveni numizmatičar proučava kako je novac nastao, kako se koristio i što nam govori o vremenu u kojem je bio u optjecaju. Analiziraju se motivi i natpisi na novcu, njihova težina, dimenzije i metalni sastav. Numizmatički nalazi koriste se kao vrijedan izvor za povijest, arheologiju i ekonomsku povijest, a rezultati istraživanja objavljuju se u znanstvenim radovima, katalozima i stručnim publikacijama. Zbog toga je numizmatika usko povezana s poviješću i arheologijom.

Put prema znanstvenoj numizmatici najčešće je akademski. Ne postoji poseban studij numizmatike, nego se započinje studijem povijesti, arheologije ili srodnih disciplina. Tijekom diplomskog i doktorskog studija dolazi do uže specijalizacije, a znanstvena karijera gotovo uvijek zahtijeva doktorat. Uz formalno obrazovanje nužno je poznavanje latinskog i grčkog jezika, osnova metrologije te rada sa znanstvenom literaturom i muzejskim zbirkama.

Profesionalni numizmatičari najčešće rade u muzejima, na sveučilištima i u znanstvenim institutima. Riječ je o usko specijaliziranom i zahtjevnom području, ali znanstvena numizmatika pruža dublje razumijevanje novca i njegove povijesne uloge.

2.2.2. Trgovačko bavljenje numizmatikom

Trgovačko bavljenje numizmatikom temelji se na kupnji i prodaji kovanica, novčanica i srodnih predmeta s ciljem ostvarivanja zarade. Za razliku od znanstvene numizmatike, u trgovačkom pristupu naglasak je na tržišnoj vrijednosti predmeta, a ne na njegovoj znanstvenoj obradi. Ključnu ulogu imaju potražnja na tržištu, rijetkost pojedinog primjerka i njegova očuvanost.

U praksi, trgovac numizmatikom otkupljuje materijal od građana, kolekcionara, nasljednika ili drugih trgovaca i prodaje ga dalje svojim kupcima na numizmatičkom tržištu. Zadatak trgovca je da u kratkom vremenu procijeni kovanicu ili novčanicu, uzimajući u obzir njezinu rijetkost, očuvanost, povijesnu i kolekcionarsku privlačnost te trenutačno stanje na tržištu. Na temelju te procjene donosi se odluka o otkupu i budućoj prodajnoj cijeni.

Prodaja numizmatičkog materijala odvija se putem specijaliziranih trgovina, sajmova, aukcija i interneta. Trgovac pritom mora dobro poznavati tržište i kretanje cijena, ali i biti sposoban prepoznati falsifikate i krivotvorine. Osnovno poznavanje povijesti novca također je nužno, jer pomaže u pravilnoj identifikaciji i procjeni predmeta.

Rad u trgovačkoj numizmatici često uključuje donošenje odluka pod vremenskim pritiskom i uz stalni rizik promjene tržišnih cijena. Zbog toga su iskustvo i oprez od presudne važnosti. Jednako važni su povjerenje klijenata i reputacija, koji se grade dugotrajnim i korektnim radom.

Iako se trgovačka numizmatika često preklapa s kolekcionarstvom, ona ostaje prije svega tržišna djelatnost. Ne zahtijeva akademsko obrazovanje, ali traži stalno učenje, praćenje tržišta i praktično iskustvo. Za mnoge ljude upravo je trgovački pristup prvi korak u dublje upoznavanje svijeta numizmatike.

2.2.3. Skupljanje numizmatike

Skupljanje numizmatike je aktivnost u kojoj se sustavno prikupljaju i proučavaju kovanice, novčanice i drugi slični predmeti koji spadaju u numizmatiku. Može se provoditi kroz kraće vrijeme, ali i kroz čitav život. Osnovni cilj skupljanja u prvom redu je posjedovanje predmeta koji su predmet interesa, a zatim i razumijevanje njihova podrijetla, značenja i mjesta u povijesti.

U praksi, skupljanje numizmatike započinje interesom za određenu temu. To može biti novac jedne države, određenog povijesnog razdoblja, pojedinog vladara ili posebne vrste izdanja. S vremenom se zbirka uglavnom razvija planski, a sakupljač nastoji nabavljati primjerke koji se uklapaju u odabrano područje. Skupljanje može biti i manje sistematično i bez jasnog smjera, ovisno o preferencijama sakupljača.

Skupljanje numizmatike uključuje prepoznavanje i identifikaciju kovanica i novčanica, procjenu njihove očuvanosti, te utvrđivanje njihove rijetkosti i tržišne vrijednosti. Važan dio aktivnosti je i učenje, jer se sakupljač stalno susreće s novim izdanjima, varijantama i informacijama koje su relevantne za novac koji skuplja. Zbog toga se kod skupljanja često koristi stručna literatura kao što su numizmatički katalozi i drugi izvori važnih informacija.

U svakodnevnoj praksi, numizmatika se skuplja putem kupnje, razmjene ili nasljeđivanja. Predmeti se nabavljaju na sajmovima, aukcijama, u specijaliziranim trgovinama ili preko interneta. Nakon nabave slijedi pravilna sistematizacija, spremanje i čuvanje. Skupljanje numizmatike zahtijeva strpljenje, dosljednost i kritički pristup. Pogreške su česte u početku, ali su sastavni dio učenja. S vremenom se razvija iskustvo, sigurnost u procjeni i jasniji kriteriji odabira. Upravo taj postupni razvoj znanja i zbirke čini skupljanje numizmatike trajnom i ispunjavajućom aktivnošću.

2.2.3.1. Povijesni pregled

Skupljanje starog novca bilježi se još u antici. Poznato je da je rimski car August volio prikupljati rijetke starine, pa tako i novac. No kolekcionarstvo u današnjem smislu počinje u renesansi, kada europska aristorkacija otkriva ljepotu antičkog novca i počinje ga sustavno prikupljati. Već u 17. i 18. stoljeću izdaje se prva numizmatička literatura i katalozi, te numizmatički znanstveni radovi.

U 19. stoljeću proučavanje starog novca postaje prava akademska disciplina. Osnivaju se prvi značajni numizmatički muzeji, ali numizmatička društva:

Royal Numismatic Society (Kraljevsko numizmatičko društvo), London, Ujedinjeno Kraljevstvo, 1836.
Société royale de numismatique de Belgique (Kraljevsko numizmatičko društvo Belgije), Bruxelles, Belgija, 1841.
Numismatische Gesellschaft zu Berlin (Numizmatičko društvo u Berlinu), Berlin, Pruska, 1843.
American Numismatic Society (Američko numizmatičko društvo), New York, Sjedinjene Američke Države, 1858.
Société française de numismatique (Francusko numizmatičko društvo), Pariz, Francuska, 1865.
Numismatische Gesellschaft in Wien (Numizmatičko društvo u Beču), Beč, Austrija, 1870.
Società Numismatica Italiana (Talijansko numizmatičko društvo), Milano, Italija, 1892.
Koninklijk Nederlands Genootschap voor Munt- en Penningkunde (Kraljevsko nizozemsko društvo za numizmatiku i medaljarstvo), Amsterdam, Nizozemska, 1892.

U 20. stoljeću kreće masovna proizvodnja novca u velikim količinama. Uz redovni novac, sve se više kuju i prigodna izdanja u srebru i zlatu koja su namijenjena numizmatičkom tržištu. Numizmatika se popularizira među širom populacijom. U Hrvatskoj se 1928. osniva i prvo numizmatičko društvo – Numizmatičko društvo u Zagrebu (danas: Hrvatsko numizmatičko društvo). Numizmatički sajmovi i klubovi doživljavaju procvat, a pojava interneta krajem stoljeća dovodi i do značajnih promjena u numizmatičkom svijetu.

21. stoljeće donosi još veće promjene u životu, a time i u numizmatici. Digitalne platforme, online aukcije i baze podataka omogućuju dostupnost informacija i šire kolekcionarsku zajednicu globalno. Iako se numizmatika doživljava kao „zastarjeli hobi“, u svijetu dobiva sve više poklonika i zaljubljenika. Težište interesa se sve više prebacuje iz Europe i Amerike u jugoistočnu Aziju.

2.2.3.2. Zašto skupljati numizmatiku?

Ljudi skupljaju numizmatiku iz različitih razloga. Svaki numizmatičar ima neki svoj osobni motiv, ali većina razloga može se svrstati u nekoliko glavnih skupina. Skupljanje često započinje znatiželjom, a s vremenom prerasta u trajnu i smisleniju aktivnost.

Glavni motivi za skupljanje numizmatike su:

Ljubav prema povijesti i kulturi. Kovanice i novčanice svjedoče o prošlim vremenima, vladarima i državama, ali i umjetnosti toga vremena.
Estetska privlačnost. Kovanice i novčanice su mala umjetnička djela, oblikovana od strane vrhunskih umjetnika i kao takva privlače ljude kojima se to sviđa.
Očuvanje kulturne baštine. Prikupljanjem i čuvanjem starog novca čuvamo male komadiće povijesne i kulturne baštine.
Investiranje. Neki sakupljači vide zvoju zbirku kao oblik dugoročne štednje ili očuvanja vrijednosti i računaju da će jednog dana tu zbirku prodati za više novaca nego što su platili.
Osobna znatiželja. Kod nekih postoji želja za istraživanjem i učenjem novih stvari.

Bavljenje numizmatikom donosi i niz konkretnih koristi za sakupljača koje nadilaze samo skupljanje predmeta:

Zabava. Potraga za novim primjercima i dovršavanje zbirke donose zadovoljstvo.
Opuštanje. Proučavanje kovanica i novčanica zahtijeva mir i koncentraciju, te omogućava opuštanje i „bijeg od stvarnosti“.
Učenje. Svaka kovanica i novčanica otvara vrata u neko povijesno razdoblje, carstvo ili ekonomsku priču koja zna biti vrlo zanimljiva.
Druženje. Numizmatičari se povezuju putem klubova, sajmova, internetskih foruma i društvenih mreža. To je hobi koji okuplja ljude svih generacija koji se često druže i imaju zajedničke teme.
Materijalna ostavština. Zbirke numizmatičkih predmeta mogu postati vrijedne ostavštine za potomke, muzeje ili znanstvenike.

Upravo spoj osobnih motiva, znanja i dugoročne vrijednosti čini skupljanje numizmatike privlačnom i trajnom aktivnošću za ljude različitih interesa i dobi.

Dopunski video:
• Zašto ljudi skupljaju numizm atiku?

2.2.3.3. Idejni koncepti u numizmatici

2.2.3.3.1. Numizmatika kao skupljanje umjetnina

Kovanice i novčanice nisu samo sredstva plaćanja, one su i mala umjetnička djela oblikovana od strane kipara, gravera, grafičara i dizajnera. Svako izdanje predstavlja spoj tehnike i estetike. Kovani i papirni novac jesu u jednu ruku umjetnine, ali s praktičnom funkcijom. To ih čini jednim od najzanimljivijih oblika primijenjene umjetnosti u ljudskoj povijesti.

Kovanice se mogu promatrati i kao mala plastika (medaljerstvo). U kiparstvu se mala plastika odnosi na sitne skulpturalne radove, reljefe, a kovanice su upravo to: minijaturne skulpture (reljefi) i rezultat su rada majstora medaljera koji u nekoliko milimetara metala stvaraju prizore velike izražajnosti.

Novčanice se pak podsjećaju na grafike. Novčanice su u svakom slučaju vrsta grafičkog otiska, ali imaju svoju upotrebnu funkciju. Kao i grafike, i one se proizvode u serijama – često s jasno određenim brojem identičnih primjeraka, a na njima se u pravilu navodi i serijski broj.

Razlike između numizmatike, te zbirki slika ili skulptura u svojoj su biti minimalne. Sve tri aktivnosti proizlaze iz iste temeljne ljudske potrebe za estetskim doživljajem i razumijevanjem materijalnih tragova prošlosti:

sve se oslanjaju na ljudsku potrebu za estetikom i vizualnim izražajem;
sve zahtijevaju znanje, strpljenje i sustavnu organizaciju;
sve doprinose očuvanju kulturne i povijesne baštine.

U tom smislu, numizmatika se ne razlikuje suštinski od skupljanja likovnih djela, već predstavlja jedan od oblika istog univerzalnog poriva: nastojanja da se ljepota, povijest i ljudsko stvaralaštvo prepoznaju, sačuvaju i prenesu budućim naraštajima.

2.2.3.3.2. Numizmatika kao kontakt s poviješću i svijetom

Kovani i papirni novac tijekom povijesti prošao je kroz bezbroj ruku. Tko zna koliko je ljudi plaćalo, trgovalo ili štedjelo upravo u onom novcu koji se danas nalazi u našim zbirkama. Ta je misao osobito snažna kod antičkog novca, čija starost često prelazi dvije tisuće godina, a koji je bio dio svakodnevice davno nestalih imperija i država.

Pojedini primjerci novca bili su vezani uz osobito značajna povijesna razdoblja i događaje: novac izdan u vrijeme velikih državnika, novac srednjovjekovnih gradova u kojima i danas živimo, novac ratnih razdoblja ili političkih previranja, kao i novac iz vlastite mladosti, koji u sebi nosi snažan emocionalni naboj i priziva uspomene na djetinjstvo i formativne godine.

S druge strane, dio novca potječe iz dalekih i egzotičnih krajeva koje možda nikada nećemo imati priliku osobno posjetiti. Takvi predmeti postaju prozor u druge kulture i svjetove. Istodobno, novac može biti i osobna uspomena na putovanja, na zemlje i znamenitosti koje smo doživjeli vlastitim očima, a koje su ovjekovječene na kovanicama ili novčanicama.

Na taj način novac nadilazi svoju osnovnu funkciju sredstva plaćanja i postaje nositelj vremena, prostora i ljudskog iskustva. On uspostavlja tihu, ali duboku filozofsku povezanost s prošlošću i s bezbrojnim ljudima koji su s njime bili u doticaju, čineći ga jedinstvenim svjedokom povijesti i ljudske svakodnevice.

2.2.3.3.3. Numizmatika kao investicija i štednja

Dio sakupljača kovanica i novčanica pristupa numizmatici s izrazitim investicijskim motivom, računajući na budući rast vrijednosti svojih primjeraka. Polazi se od pretpostavke da će kovanice i novčanice koje danas posjeduju s vremenom vrijediti znatno više nego u trenutku nabave, pri čemu razlika između uloženih i ostvarenih sredstava predstavlja potencijalnu zaradu ili profit.

Takav je pristup osobito izražen među numizmatičarima koji se usmjeravaju na skupljanje novca izrađenog od plemenitih metala, čija cijena dugoročno u pravilu raste, bilo kao posljedica inflacije, bilo zbog povećane potražnje na tržištu. Uz to, pojedina su područja numizmatike tijekom posljednjih dvadesetak godina zabilježila značajan rast cijena. Posebno su zanimljivi primjeri nacionalnih numizmatičkih tržišta u zemljama u kojima je došlo do porasta životnog standarda i kupovne moći stanovništva, što je rezultiralo većom potražnjom i posljedično višim cijenama numizmatičkog materijala.

Značajne promjene zabilježene su i na tržištu papirnatog novca. Novčanice koje su nekoć imale relativno uzak krug sakupljača doživjele su pravu cjenovnu ekspanziju pojavom interneta i razvojem prekogranične trgovine, čime je tržište postalo globalno i znatno transparentnije. Istodobno, dodatni poticaj rastu vrijednosti dali su i plemeniti metali, koji su u novije vrijeme zabilježili osjetan porast cijena.

S druge strane, dio sakupljača ne gleda na numizmatiku primarno kao na sredstvo ostvarivanja dobiti, već kao na način očuvanja vrijednosti kapitala i zaštite od inflacije, koja dugoročno umanjuje kupovnu moć novca.

Ipak, iako se numizmatika često doživljava kao privlačan investicijski instrument i prilika za značajnu zaradu, nužno je naglasiti da ona, kao i svako drugo tržište, nosi određene rizike. Vrijednost numizmatičkog materijala može pasti uslijed smanjenja interesa, promjena kolekcionarskih trendova ili pada kupovne moći sakupljača. Stoga investicijski pristup numizmatici zahtijeva oprez, iskustvo i temeljito poznavanje područja u koje se ulaže.

2.3. Poznati numizmatičari kroz povijest

Sakupljanje novca stoljećima je bilo poznato kao „hobi kraljeva” jer su se njime bavili vladari, plemići, znanstvenici i drugi istaknuti pojedinci.

Car August (63. pr. Kr. – 14. po. Kr.) – Sakupljao je stare, rijetke i strane kovanice, koje je ponekad poklanjao prijateljima tijekom Saturnalija.
Gaj Julije Cezar (100. pr. Kr. – 44. pr. Kr.) – Smatra se jednim od prvih poznatih rimskih sakupljača starog i prigodnog novca.
Francesco Petrarca (1304. – 1374.) – Sakupljao je rimske kovanice zbog njihove povijesne i umjetničke vrijednosti te se često naziva „ocem moderne numizmatike”.
Cosimo de’ Medici i Lorenzo Veličanstveni – Stvorili su jednu od najvažnijih renesansnih zbirki antičkog novca i medalja.
Maksimilijan I. i Ferdinand I. Habsburški – Sustavnim prikupljanjem kovanica pridonijeli su stvaranju velikih habsburških muzejskih zbirki.
Luj XIV. (1638. – 1715.) – Francuski kralj osobno se zanimao za antički novac i redovito pregledavao primjerke iz kraljevske zbirke.
Viktor Emanuel III. (1869. – 1947.) – Talijanski kralj i jedan od najvećih numizmatičara u povijesti. Njegova zbirka sadržavala je više od 100.000 kovanica, a sudjelovao je i u izradi monumentalnog djela Corpus Nummorum Italicorum.
Kralj Faruk I. (1920. – 1965.) – Posjedovao je jednu od najpoznatijih zbirki 20. stoljeća, uključujući rijetki američki zlatnik Double Eagle iz 1933. godine.
Thomas Jefferson – Proučavao je strani novac i monetarne sustave tijekom oblikovanja američkog novčanog sustava.
John Quincy Adams – Bio je poznati američki kolekcionar kovanica, a njegova je obiteljska zbirka poslije prodana na javnoj dražbi.
Franklin D. Roosevelt – Iako poznatiji kao filatelist, zanimao se i za kovanice te američku monetarnu povijest.
Nicole Kidman – Poznata glumica koja se u javnosti povezivala sa sakupljanjem antičkoga grčkog i rimskog novca.
James Earl Jones – Glumac i kolekcionar koji je bio narator numizmatičkog dokumentarnog filma Money: History in Your Hands.
Fra Matija Petar Katančić (1750. – 1825.) – Jedan od prvih profesora numizmatike u Europi i autor djela Elementa Numismatica.
Don Šime Ljubić (1822. – 1896.) – Autor djela Opis jugoslavenskih novaca, kojim su postavljeni temelji stručne numizmatike na ovim prostorima.
Milan Rešetar (1860. – 1942.) – Filolog i numizmatičar posebno zaslužan za proučavanje novca Dubrovačke Republike.
Grofovi Draškovići i banovi Zrinski – Povijesni izvori bilježe da su već u 17. stoljeću posjedovali privatne zbirke staroga novca.

Dopunski video:
• Money: History in Your Hands – Part
• Money: History in Your Hands – Part II