Ovaj arhivski film iz 1956. godine donosi vrijedan uvid u proces kovanja novca u Royal Mintu, službenoj kovnici novca Ujedinjenog Kraljevstva. Na početku se prikazuje peć u kojoj se metal zagrijava do visokih temperatura. Rastaljeni metal izlijeva se iz posuda, te se pomoću mehaničke ruke […]
Kako se kovao novac u Royal Mintu sredinom 20. stoljeća Pročitaj više »
U prestižnom izboru za najbolju novčanicu svijeta, koji tradicionalno organizira International Bank Note Society (IBNS), pobjedu za 2025. godinu odnijela je novčanica od 200 guldena koju izdaje Središnja banka Curaçaa i Sint Maartena. Riječ je o prvom takvom priznanju za ovu središnju banku, čime je
Hrvatska narodna banka, u suradnji s Hrvatskom kovnicom novca, predstavlja novo numizmatičko izdanje pod nazivom „August Šenoa“, treće u seriji „Hrvatska književnost“. Ovim izdanjem odaje se počast jednom od najznačajnijih hrvatskih književnika, čije je stvaralaštvo snažno obilježilo kulturni i društveni život 19. stoljeća. Kovanice iz
Novi hrvatski zlatnici i srebrnjak posvećeni Augustu Šenoi Pročitaj više »
„Tko radi, taj i griješi.“ je uobičajena izreka na našim prostorima. No kada je riječ o novcu, nastoji se takvo „pravilo“ svesti na minimum, bilo da je riječ o transakcijama, bilo da se radi o sigurnosnim elementima na novcu i njegovom izgledu. Novac je „ogledalo“
Pravopisne greške na novčanicama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca Pročitaj više »
Jedna od ljepota bavljenja numizmatikom jest to što ona širi naše vidike i to ne samo u smislu poznavanja samih kovanica (i novčanica), nego i kroz upoznavanje povijesti, geografije i kulture raznih dijelova svijeta. Numizmatičar vrlo brzo shvati da novac nije samo sredstvo plaćanja, već
Detaljnim promatranjem novčanica od 5, 20 i 50 kuna dolazi se do zanimljivih otkrića. Naime, mikrotekst otisnut na licu novčanica opetovano ponavlja jedan te isti tekst, no pažljivim iščitavanjem tog teksta pronalazimo gramatičke greške. Postavlja se pitanje ovdje da li se radi o slučajnim gramatičkim
Zaštitni elementi ili gramatičke greške na hrvatskim novčanicama kuna? Pročitaj više »
Na području latinskih gradova, u središnjem dijelu Apeninskog poluotoka, nastao je (prema predaji 753. pr. Kr.) grad Rim. Od prvotnog naselja na Palatinu grad se postupno razvijao te je, nakon ukinuća kraljevstva (oko 510. pr. Kr.), postao republikanska plemićka država u kojoj su dvojica visokih
Rimski novac od najstarijih vremena do pada rimske republike (450.–31. pr. Kr.) Pročitaj više »
Mjanmar, Mjanma, Burma, Bama… država je bogate povijesti i jedinstvenog naslijeđa poput jezične raznolikosti, budističkih hramova, izvorne hrane i običaja (pročitajte primjerice o njihovim osobnim imenima…). Nažalost, od (ponovne) nezavisnosti u stanju je stalnih unutarnjih sukoba i političke nestabilnosti kojima se ne nazire kraj. U
U povijesti novca postoje brojni primjeri prilagodbe materijala i oblika specifičnim uvjetima života i gospodarstva. Jedan od najneobičnijih i najzanimljivijih takvih primjera dolazi iz daleke Aljaske, gdje su u 19. stoljeću u optjecaju bili novčani bonovi izrađeni od pergamenta, ali od kože tuljana i morža.
Aljaški novčani bonovi od tuljanove i morževe kože Pročitaj više »
Novčanica od 10.000 dinara nekadašnje Kraljevine Jugoslavije od 6. rujna 1936. godine danas je najrjeđe viđena novčanica koja nosi naziv Narodne banke Kraljevine Jugoslavije. Nije mnogo onih koji su imali sreću da njihove kolekcije krasi i taj izvanredni primjerak nacionalne notafilije – nacionalne za kolekcionare
Novčanica Kraljevine Jugoslavije od 10.000 dinara iz 1936. Pročitaj više »
U arheološkim istraživanjima na prostoru bivšeg samostanskog kompleksa Sv. Nikole u Zadru 2014. – 2016. (za vrijeme talijanske vlasti tamo su se nalazile vojna bolnica i kraljevska mornarička vojarna „Tommaseo Gulli“) pronađen je primjerak novca Kraljevine Italije iz emisije kovane 1943. R – XXI. U
U radu se obrađuju varijante novog vižlina iz 1751. godine koja je prva godina kovanja te vrste novca. Ukupno je obrađeno devet kovanica, od kojih šest prvi put. Kojom odlukom je Senat Dubrovačke republike odlučio kovati talire ne zna se točno. Odlukom od 14.V.1725. kaže
Autor iznosi svoje mišljenje o novootkrivenom slavonskom banskom denaru kovanom u vrijeme hercega Stjepana Anžuvinca. U radu daje svoj osvrt i na teorije o tom denaru koje su iznijeli Szilveszter Gerlovics i Ferenc Soós u radu Anjou István herceg szlavón pénzei. Prije nekoliko godina, desetak
Nepoznati slavonski banski denar hercega Stjepana Anžuvinca Pročitaj više »
U neposrednom razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, na prostoru tadašnje FNR Jugoslavije pojavio se jedinstven numizmatički fenomen. Riječ je o vlastitoj valuti jedne strane izbjegličke zajednice unutar suverene države. Ta valuta poznata je kao buljkeski dinar i koristila se između 1945. i 1949. godine u
