„Novac je novac, a papir je papir.” — Thomas Paine Ova jednostavna rečenica, napisana prije više od dva stoljeća, danas zvuči iznenađujuće aktualno. Paine je želio reći da su zlato i srebro (kao zlatni i srebrni novac) ograničeni prirodom, tj. ne možemo ih proizvesti više […]
Srebro između papira i stvarnosti: približava li se tržište „točki pucanja”? Pročitaj više »
Novčanica od 10 dinara s datumom 22.09.1939., izdanje Narodne banke Kraljevine Jugoslavije, pripada skupini najzanimljivijih i najintrigantnijih emisija jugoslavenskog (prije)ratnog novca. Iako je formalno pripremljena za redoviti optjecaj, njezina je stvarna sudbina neraskidivo vezana uz dramatične događaje travnja 1941. godine, što joj daje posebno mjesto
Novčanica Kraljevine Jugoslavije od 10 dinara s datumom 22.09.1939. Pročitaj više »
Srebrna kovanica od 500 lira, izdana krajem 1950-ih, predstavlja jednu od najpoznatijih i najintrigantnijih emisija talijanske moderne numizmatike. Nastala je u razdoblju povoljne gospodarske konjunkture, kada se Italija, nakon ratnih razaranja i poslijeratne obnove, postupno vraćala stabilnosti i prosperitetu. Ujedno je postojala i potreba usklađivanja
500 lira „Karavela“ i njene kontroverzne zastavice Pročitaj više »
O srebrnjaku od 5 kuna iz godine kovanja 1934. pisalo se u više navrata te je o njemu donijeto nekoliko, katkad oprečnih, zaključaka. Izvorni dokumenti iz Beograda, dostupni u obliku mikrofilmova u Hrvatskom državnom arhivu, rasvjetljavaju mnoge pojedinosti o djelovanju Ustaškoga pokreta u Italiji kojemu
O planiranom uvođenju kune kao službene valute u ustaškoj emigraciji 1934. godine Pročitaj više »
Posljednjih nekoliko godina u numizmatičkoj je zajednici postao izrazito uočljiv jedan fenomen koji, premda suštinski nije nov, u digitalnom je prostoru dobio svoje najogoljenije i najprimitivnije obličje. Riječ je o opsesivnom svođenju numizmatičkih predmeta samo na njihovu tržišnu vrijednost, pri čemu se svaka objava, svaka
Pažljivim promatranjem dviju ruskih novčanica iz revolucionarnog razdoblja, u apoenima od 250 i 1.000 rublji (Pick br. 36 i 37), na njihovim se licima, odnosno naličjima u pozadini uočava motiv kukastog križa. Važno je naglasiti da su ove novčanice izdane 1917. godine, dakle dvadesetak godina
Povijest tečaja jugoslavenskog dinara od završetka Drugog svjetskog rata do 1990. godine odražava duboke promjene u monetarnoj politici, gospodarskom sustavu i međunarodnom položaju države. U numizmatičkom smislu, razumijevanje tečajnih odnosa ključno je za pravilnu interpretaciju vremenskog izdavanja određenih nominalnih vrijednosti novčanica i kovanog novca, osobito
Novčanica od 500 dinara Kraljevine Jugoslavije iz 1935. godine predstavlja jedno od likovno najuspjelijih i ikonografski najzaokruženijih izdanja međuratne jugoslavenske notafilije. Cjelokupna kompozicija izvedena je u suptilnoj paleti zelenih, maslinastih i smeđih tonova, s diskretnim ružičastim prijelazima u podlozi, što joj daje profinjenu, gotovo slikarsku
Novčanica Kraljevine Jugoslavije od 500 dinara iz 1935. Pročitaj više »
Ovdje prenosimo snimljeno predavanje u kojem izv. prof. dr. sc. Tomislav Portada govori o kemiji novca. Iako se o izgledu kovanica i novčanica, njihovim izdanjima, nakladama i očuvanosti često govori, ovdje novac promatramo iz drukčijeg kuta – kemijske perspektive. U predavanju ćete saznati: Predavanje spaja
Od antičkog doba, pa praktički sve do kraja 16. stoljeća, novac se proizvodio ručnim kovanjem, odnosno udarnom tehnikom u kojoj je svaki primjerak nastajao pojedinačno. Postupak je zahtijevao preciznu pripremu, uigranost više osoba i visok stupanj zanatske vještine. Kovanje se odvijalo kroz jasno definirane faze.
Novčanice često prikazuju motive od posebne važnosti za državu izdavatelja. Na njima se pojavljuju istaknute povijesne osobe, prepoznatljive lokacije, predmeti od kulturne i umjetničke važnosti, flora i fauna, arhitektonska i umjetnička djela, kao i spomenici. Kada govorimo o spomenicima, pritom mislimo i na javne skulpture
U numizmatici postoje brojni rekordi, a jedan od njih je i novčanica koja je zabilježena „Guinessovoj knjizi rekorda“, a radi se o novčanici s najvećom ikada izdanom nominalom – 100 trilijuna pengőa (10²⁰). Ova iznimna, gotovo nadrealna nominala novčanice izdana je 1946. godine u Mađarskoj
Novčanica s najvećom nominalom u povijesti: Mađarska 100 trilijuna pengőa iz 1946. Pročitaj više »
Numizmatika je odavno prestala biti svijet isključivo pravilnih krugova, dostojanstvenih profila vladara, elegantnog umjetničkog oblikovanja i profinjene simbolike. Današnji numizmatičar, htio – ne htio, mora se pomiriti s činjenicom da su granice „kovanice“ rastegnute do točke u kojoj se ponekad opravdano možemo zapitati gledamo li
Kad čovjek misli da je u numizmatici vidio sve – evo konjske glave! Pročitaj više »
Osim lica i naličja, kovanica ima i obod (engl. edge). Obod je bočna, najčešće zakrivljena ploha koja povezuje lice i naličje kovanice. Obod je obično gladak ili nazupčan, ali može biti i složenije oblikovan. Pored dekorativne uloge, oblikovanje oboda ima i važnu zaštitnu funkciju. Vrlo
Obodni natpis na novcu i njegova orijentacija Pročitaj više »
