
U Zagrebu je 21. svibnja 2026. godine, u hotelu Hilton Garden Inn, održana četvrta godišnja konferencija o zlatu CROGOLD 2026. Konferencija je okupila domaće i strane stručnjake za plemenite metale iz područja ekonomije, trgovine plemenitim metalima, kovničke i prerađivačke industrije, a među temama koje su obrađene našle su se i numizmatika i kolekcionarstvo.
Posljednjih nekoliko godina svjedočimo snažnom rastu zanimanja za zlato i srebro, kako među ulagačima, tako i među kolekcionarima. Rast cijena plemenitih metala, povećana potražnja za fizičkim zlatom, te sve veća prisutnost modernih zlatnika i srebrnjaka na tržištu čine ovakvu konferenciju zanimljivom i publici koja se primarno bavi modernom numizmatikom.
Upravo zato posebno veseli činjenica da se u Zagrebu održava jedan ovakav događaj koji, iako prvenstveno posvećen zlatu kao ulaganju i obliku zaštite vrijednosti, u jednom važnom dijelu dodiruje i numizmatički svijet. Zlatnici i srebrnjaci, osobito moderna prigodna izdanja, nalaze se na sjecištu ulaganja, kolekcionarstva, umjetničkog oblikovanja i osobnog odnosa prema predmetu koji se čuva za buduće generacije.
Autor ovih redaka imao je priliku prisustvovati ovogodišnjoj konferenciji, nakon što je prošlogodišnje izdanje morao propustiti. Dojam je vrlo pozitivan: okupio se velik broj sudionika, predavanja i panel rasprave bile su sadržajne i zanimljive, a publika je imala priliku postavljati pitanja i neposredno čuti mišljenja stručnjaka o aktualnim ekonomskim i financijskim kretanjima.

Program konferencije obuhvatio je teme poput razloga zbog kojih svijet kupuje zlato, rekordne potražnje za zlatom, mogućih gospodarskih kretanja u nadolazećem razdoblju, transparentnosti pri procjeni i otkupu zlata, te različitih uloga zlata kao ulaganja, kolekcionarskog predmeta i luksuznog proizvoda. U panelima i predavanjima sudjelovali su, među ostalima, dr. sc. Saša Ivanović iz Centra Zlata, Joerg Endres iz tvrtke Argor-Heraeus Deutschland, Kurt Matta iz tvrtke Heimerle + Meule Austria, ekonomisti Vedrana Pribičević, dr. sc. Mladen Vedriš i dr. sc. Ivan Lovrinović, kao i Ivan Odrljin iz Hrvatske kovnice novca.
Jedno od pitanja koje je posebno zanimalo publiku odnosilo se, očekivano, na buduće kretanje cijena zlata i srebra. Naravno, nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti buduće tržišne cijene, ali iz više izlaganja moglo se zaključiti da stručnjaci i dalje pridaju veliku važnost plemenitim metalima u razdoblju financijske i geopolitičke neizvjesnosti. Posebno je istaknuta činjenica da središnje banke već godinama povećavaju svoje zlatne pričuve, što dodatno potvrđuje važnost zlata u suvremenom financijskom sustavu. U službenom priopćenju s konferencije naglašeno je da sudionici povećani interes za zlatom ne vide kao prolazni trend, već kao dio dugoročnijih ekonomskih kretanja.
Za numizmatičku publiku najzanimljiviji dio konferencije svakako je bio panel pod naslovom „Tri lica zlata: ulaganje, kolekcionarstvo ili luksuz“, na kojem su sudjelovali Petar Uremović iz Centra Zlata, Ivan Odrljin iz Hrvatske kovnice novca i Vilson Široka iz Zlatarne Široka. Upravo se u tom dijelu govorilo o zlatnicima, srebrnjacima i suvremenim hrvatskim numizmatičkim izdanjima.
Ivan Odrljin iz Hrvatske kovnice novca istaknuo je da vrijednost zlatne kovanice ne određuje samo količina plemenitog metala, već i ograničena emisija, kvaliteta izrade, umjetničko oblikovanje, te priča koju određeno izdanje nosi. To je stajalište blisko svakom kolekcionaru: kovanica nije tek određena masa zlata ili srebra, nego predmet koji u sebi objedinjuje povijest, simboliku, dizajn i kolekcionarsku vrijednost.

Za numizmatičku publiku posebno je zanimljiv odgovor Ivana Odrljina iz Hrvatske kovnice novca na pitanje za kojim je prigodnim izdanjem modernoga hrvatskog novca interes tržišta znatno nadmašio izrađenu količinu. Kako je istaknuo, to je definitivno bilo izdanje posvećeno kralju Tomislavu, za koje je potražnja bila daleko veća od raspoloživih količina zlatnika, srebrnjaka, pa i optjecajnih kovanica.
Takav interes možda je donekle iznenadio i samu Kovnicu, ali je ujedno potvrdio koliko na uspjeh numizmatičkog izdanja utječu odabir motiva, njegovo povijesno i nacionalno značenje, te kvalitetno likovno rješenje. Kralj Tomislav pokazao se kao izvrstan primjer izdanja koje je privuklo i kupce izvan uobičajenoga numizmatičkog kruga, upravo zbog važnosti velikog nacionalnog jubileja.
Konferencija je također bila dobra prilika za susrete i razgovore uživo. Numizmatička zajednica dobrim se dijelom povezuje putem interneta, društvenih mreža, foruma i privatne prepiske, pa događaji poput ovoga omogućuju da se osobe koje se godinama poznaju samo virtualno napokon upoznaju i osobno. Takvi susreti nerijetko su jednako vrijedni kao i sama predavanja, jer otvaraju prostor za razmjenu iskustava, znanja i novih kontakata.
CROGOLD 2026 pokazao je da teme zlata i srebra nisu važne samo ulagačima i ekonomskim stručnjacima. One su itekako zanimljive i kolekcionarima, osobito u vremenu kada Hrvatska kovnica novca izdaje sve veći broj suvremenih zlatnika i srebrnjaka, a tržišna vrijednost plemenitih metala ima sve veći utjecaj i na numizmatičko tržište.
Sve u svemu, riječ je o pohvalnom, kvalitetno organiziranom i sadržajno zanimljivom događaju za Zagreb i Hrvatsku. Za očekivati je da će buduća izdanja konferencije privući još veći broj sudionika, među njima i više kolegica i kolega iz numizmatičkog svijeta.
Galerija slika










































Napomena: Ovaj članak je u svrhu informiranja numizmatičke javnosti i nije plaćena promocija.
Autor: Zlatko Viščević uz AI asistenciju
Slike: Crogold.com, Hrvatska kovnica novca







