U svijetu notafilije postoje novčanice koje imaju “ono nešto”, neku čarobnu ljepotu koja je privlačna ne samo ljubiteljima papirnog novca, već i ljubiteljima svega oku ugodnog. Takve novčanice nisu samo zanimljive zato što su bile sredstvo plaćanja, nego i zato što u sebi nose duh vremena, odražavaju političke okolnosti, umjetnički ukus i tehničku vještinu tiskara i gravera. Jedna od takvih novčanica svakako je libanonska novčanica od 100 funti iz 1945. godine, među kolekcionarima poznata pod nadimkom “Carpet Note” (tepih-novčanica) ili “Magic Carpet Note” (novčanica – čarobni tepih).
Taj “nadimak” nije nastao slučajno. Raskošno višebojno rješenje, gusto raspoređeni ornamenti i opći dojam kompozicije podsjećaju na istočnjački tepih. Zbog toga ova novčanica ima posebno mjesto među ljubiteljima papirnog novca, osobito među kolekcionarima bliskoistočnih izdanja. Neki je smatraju jednim od najljepših ostvarenja u povijesti svjetske notafilije.
Banka Sirije i Libanona kao izdavač novčanice
Novčanicu je izdala Banque de Syrie et du Liban, odnosno Banka Sirije i Libanona. Kod tog naziva važno je izbjeći jedno često pogrešno tumačenje. Naziv “Sirija” u ovom slučaju ne treba shvatiti u današnjem uskom državnom smislu, kao da se radilo o isključivo sirijskoj banci. U povijesnom i geografskom smislu pojam Sirije bio je mnogo širi. U helenističkoj i kasnijoj uporabi taj se naziv odnosio na prostor koji obuhvaća današnji Libanon, Siriju, Palestinu, Izrael i Jordan.
U vrijeme kada su ove novčanice nastajale, ideja nacionalne središnje banke u današnjem smislu još nije bila potpuno oblikovana. Naziv banke zato odražava tadašnje političke, povijesne i administrativne okolnosti na području francuskog mandata na tom području, a ne isključivo jednu današnju državu. Upravo je Libanon snažno prisutan u likovnim rješenjima ovih izdanja. Kod većeg broja novčanica Banke Sirije i Libanona prikazani su libanonski motivi, krajolici i simboli, što jasno pokazuje koliko je libanonski identitet bio važan u oblikovanju ovog novca.
Prve novčanice za ovo područje izdavala je Banque du Syrie et Grand-Liban, odnosno Banka Sirije i Velikog Libanona, još od 1925. godine. Apoeni su se kretali od 25 pjastera do 100 funti. Godine 1939. naziv banke promijenjen je u Banque de Syrie et du Liban. Nakon Drugoga svjetskog rata banka je nastavila izdavati papirni novac za Libanon, pri čemu se koristila libanonska funta (livre) kako bi se libanonska izdanja razlikovala od sirijskih.
Umjetničko remek-djelo na papiru
Novčanica od 100 funti iz 1945. godine tiskana je u Parizu, u tiskari Banque de France. Riječ je o velikoj novčanici, dimenzija 217 × 116 milimetara, izrađenoj na papiru i otisnutoj u raskošnoj višebojnoj tehnici. Već na prvi pogled jasno je da se ne radi o običnom platežnom sredstvu, nego o novčanici koja je zamišljena kao reprezentativan predmet.
Likovno rješenje izradio je William Fel, dok su graverski rad izveli Joseph Broutin i Robert Armanelli. Na licu novčanice dominira bogata ornamentalna kompozicija. Boje, linije i dekorativni elementi oblikovani su tako da stvaraju gotovo tekstilni dojam. Upravo je ta vizualna sličnost s tepihom razlog zbog kojeg je novčanica među kolekcionarima dobila svoj poznati nadimak.
Na naličju se nalazi prikaz cedra i planinskog krajolika. Cedar je jedan od najprepoznatljivijih simbola Libanona. Nalazi se i na libanonskoj zastavi, a u širem simboličkom smislu predstavlja dugovječnost, postojanost i povijesni kontinuitet libanonskog prostora. U kombinaciji s planinskim motivom, naličje novčanice jasno upućuje na Libanon i njegov identitet.
Veliki format i raskošna izvedba
Libanonska novčanica od 100 funti iz 1945. godine pripada seriji izdanja iz 1945. i 1950. godine. Njezina kataloška oznaka je Pick 53, a u katalogu The Banknote Book vodi se pod brojem TBB 223. Bila je u svoje vrijeme redovita optjecajna novčanica, ali je povučena iz optjecaja i danas je prisutna samo u numizmatičkim krugovima.
Kao novčanica velikog formata, posebno je osjetljiva na oštećenja. Takav papirni novac u optjecaju se lako savijao, trošio, prljao i oštećivao po rubovima. Zbog toga su primjerci u visokom stupnju očuvanosti danas osobito rijetki i cijenjeni. Kod ovakvih novčanica razlika između prosječno očuvanog i izvanredno očuvanog primjerka može biti vrlo velika, jer se svako oštećenje jasno vidi na širokim površinama papira i bogatom višebojnom tisku.
Posebnu vrijednost ovoj novčanici daje i činjenica da je tiskana u Banque de France, jednoj od najuglednijih europskih tiskara novca. Francuska tradicija izrade novčanica poznata je po visokoj razini graverskog rada, sigurnosnih elemenata i likovne kulture. Na ovoj libanonskoj novčanici to se vrlo dobro vidi. Ona istodobno nosi francusku tiskarsku preciznost i bliskoistočni ornamentalni duh.
Zašto je “čarobni tepih” toliko tražen na numizmatičkom tržištu?
Kolekcionari ovu novčanicu cijene prije svega zbog njezine ljepote. Riječ je o izdanju koje se pamti na prvi pogled. Za razliku od mnogih drugih novčanica koje se uklapaju u standardne obrasce državnih emisija, ova novčanica ima izrazito prepoznatljiv karakter. Njezin dizajn ne djeluje hladno administrativno, nego gotovo umjetnički i dekorativno.
Drugi važan razlog njezine popularnosti je povezanost s poviješću Libanona i francuskog mandatnog razdoblja. Novčanica pripada vremenu velikih političkih promjena, neposredno nakon Drugoga svjetskog rata i u razdoblju oblikovanja modernog Libanona. U tom smislu ona nije samo lijep kolekcionarski predmet, nego i povijesni dokument.
Treći razlog je njezina međunarodna prepoznatljivost. Nadimak “čarobni tepih” učinio ju je poznatom i izvan kruga specijaliziranih sakupljača libanonskog novca. Ona se često spominje kao jedna od najljepših bliskoistočnih novčanica, a zbog dojmljivog izgleda privlači i kolekcionare koji inače ne skupljaju Libanon.
Da je ova novčanica vrlo atraktivna i tražena na numizmatičkom tržištu možemo vidjeti i iz aukcijskih rezultata.
Kada se aukcijski rezultati promatraju kroz vrijeme, vidi se jasan rast tržišne vrijednosti novčanice osobito u najvišim stupnjevima očuvanosti. Starije aukcijske realizacije iz razdoblja 2017.-2020. treba promatrati uz inflacijski korektiv, jer su tadašnje cijene u današnjoj kupovnoj moći realno više nego što nominalno izgledaju.
Unatoč tome, rezultati iz 2021.-2025. pokazuju da rast nije samo posljedica inflacije, nego i povećane međunarodne potražnje. Najviše aukcijske rezultate očekivano postižu certificirani specimen primjerci s nultim serijskim brojem u UNC kvaliteti. Vrh tržišta potvrđuje rezultat od 19.659 EUR u 2025. za PMG Gem Uncirculated 66 EPQ.
Redovna izdanja također su vrlo tražena, ali im cijena više ovisi o očuvanosti, popravcima i vizualnoj privlačnosti. VF/VF+ primjerci redovnog izdanja kreću se u znatno nižem rasponu, ali i dalje ostvaruju visoke cijene za bliskoistočne novčanice. Primjerci s NET oznakom, tj. s popravcima ili oštećenjima ostvaruju bitno niže cijene u odnosu na neproblematične primjerke iste nominalne ocjene.
U svakom slučaju, tržište pokazuje realan dugoročni rast, s najjačim potencijalom kod certificiranih, vrhunski očuvanih specimena.
Spoj vrhunske numizmatike, povijesti i umjetnosti
Ova novčanica posebno je zanimljiva jer objedinjuje nekoliko različitih razina značenja. Ona je novac, ali je istodobno i umjetnički rad. Ona je proizvod francuske tiskarske škole, ali nosi libanonske simbole. Ona pripada politički složenom razdoblju, ali je danas najčešće promatramo kao predmet iznimne estetske vrijednosti.
U vremenu kada su suvremene novčanice sve češće oblikovane funkcionalno, sigurnosno i standardizirano, ovakva izdanja podsjećaju na razdoblje u kojem je papirni novac imao snažnu reprezentativnu ulogu. Novčanica je tada trebala pokazati ozbiljnost izdavatelja, sigurnost valute, ali i kulturni identitet prostora kojem pripada.
Libanonska novčanica od 100 funti iz 1945. godine zato s pravom zauzima posebno mjesto u svijetu notafilije. Njezina raskošna ornamentika, veliki format, libanonska simbolika i francuska izvedba čine je jednim od onih izdanja koja se ne promatraju samo kao novac, nego kao mali povijesni i umjetnički predmet. Upravo zato ovaj libanonski “čarobni tepih” i danas privlači pozornost kolekcionara diljem svijeta.
Autor: Zlatko Viščević uz AI asistenciju
Slike: Heritage Auctions
