„Tko radi, taj i griješi.“ je uobičajena izreka na našim prostorima. No kada je riječ o novcu, nastoji se takvo „pravilo“ svesti na minimum, bilo da je riječ o transakcijama, bilo da se radi o sigurnosnim elementima na novcu i njegovom izgledu. Novac je „ogledalo“ […]
Pravopisne greške na novčanicama Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca Pročitaj više »
Detaljnim promatranjem novčanica od 5, 20 i 50 kuna dolazi se do zanimljivih otkrića. Naime, mikrotekst otisnut na licu novčanica opetovano ponavlja jedan te isti tekst, no pažljivim iščitavanjem tog teksta pronalazimo gramatičke greške. Postavlja se pitanje ovdje da li se radi o slučajnim gramatičkim
Zaštitni elementi ili gramatičke greške na hrvatskim novčanicama kuna? Pročitaj više »
U povijesti novca postoje brojni primjeri prilagodbe materijala i oblika specifičnim uvjetima života i gospodarstva. Jedan od najneobičnijih i najzanimljivijih takvih primjera dolazi iz daleke Aljaske, gdje su u 19. stoljeću u optjecaju bili novčani bonovi izrađeni od pergamenta, ali od kože tuljana i morža.
Aljaški novčani bonovi od tuljanove i morževe kože Pročitaj više »
Novčanica od 10.000 dinara nekadašnje Kraljevine Jugoslavije od 6. rujna 1936. godine danas je najrjeđe viđena novčanica koja nosi naziv Narodne banke Kraljevine Jugoslavije. Nije mnogo onih koji su imali sreću da njihove kolekcije krasi i taj izvanredni primjerak nacionalne notafilije – nacionalne za kolekcionare
Novčanica Kraljevine Jugoslavije od 10.000 dinara iz 1936. Pročitaj više »
U neposrednom razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, na prostoru tadašnje FNR Jugoslavije pojavio se jedinstven numizmatički fenomen. Riječ je o vlastitoj valuti jedne strane izbjegličke zajednice unutar suverene države. Ta valuta poznata je kao buljkeski dinar i koristila se između 1945. i 1949. godine u
Poznato je kako su novčanice Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevine Jugoslavije proizvod „francuske škole“ u izradi novčanica. Prva izdanja kraljevskih jugoslavenskih novčanica (s iznimkom novčanice od 10 dinara 1.11.1920. koja je izrađena u American Bank Note Co., New York), nacrtana su i izrađena
Numizmatički katalozi već desetljećima predstavljaju jedan od temeljnih alata numizmatičara kolekcionara, trgovaca i aukcionara. Osim što pružaju sustavan pregled izdanja, tipova, varijanti i tehničkih karakteristika kovanica ili novčanica, gotovo svaki katalog sadrži i procijenjene tržišne vrijednosti, odnosno „kataloške cijene“. Upravo te cijene često izazivaju najviše
Posljednjih nekoliko godina u numizmatičkoj je zajednici postao izrazito uočljiv jedan fenomen koji, premda suštinski nije nov, u digitalnom je prostoru dobio svoje najogoljenije i najprimitivnije obličje. Riječ je o opsesivnom svođenju numizmatičkih predmeta samo na njihovu tržišnu vrijednost, pri čemu se svaka objava, svaka
Pažljivim promatranjem dviju ruskih novčanica iz revolucionarnog razdoblja, u apoenima od 250 i 1.000 rublji (Pick br. 36 i 37), na njihovim se licima, odnosno naličjima u pozadini uočava motiv kukastog križa. Važno je naglasiti da su ove novčanice izdane 1917. godine, dakle dvadesetak godina
Novčanica od 500 dinara Kraljevine Jugoslavije iz 1935. godine predstavlja jedno od likovno najuspjelijih i ikonografski najzaokruženijih izdanja međuratne jugoslavenske notafilije. Cjelokupna kompozicija izvedena je u suptilnoj paleti zelenih, maslinastih i smeđih tonova, s diskretnim ružičastim prijelazima u podlozi, što joj daje profinjenu, gotovo slikarsku
Novčanica Kraljevine Jugoslavije od 500 dinara iz 1935. Pročitaj više »
Ovdje prenosimo snimljeno predavanje u kojem izv. prof. dr. sc. Tomislav Portada govori o kemiji novca. Iako se o izgledu kovanica i novčanica, njihovim izdanjima, nakladama i očuvanosti često govori, ovdje novac promatramo iz drukčijeg kuta – kemijske perspektive. U predavanju ćete saznati: Predavanje spaja
Novčanice često prikazuju motive od posebne važnosti za državu izdavatelja. Na njima se pojavljuju istaknute povijesne osobe, prepoznatljive lokacije, predmeti od kulturne i umjetničke važnosti, flora i fauna, arhitektonska i umjetnička djela, kao i spomenici. Kada govorimo o spomenicima, pritom mislimo i na javne skulpture
U numizmatici postoje brojni rekordi, a jedan od njih je i novčanica koja je zabilježena „Guinessovoj knjizi rekorda“, a radi se o novčanici s najvećom ikada izdanom nominalom – 100 trilijuna pengőa (10²⁰). Ova iznimna, gotovo nadrealna nominala novčanice izdana je 1946. godine u Mađarskoj
Novčanica s najvećom nominalom u povijesti: Mađarska 100 trilijuna pengőa iz 1946. Pročitaj više »
Mona Lisa, remek-djelo talijanske renesanse koje je naslikao Leonardo da Vinci početkom 16. stoljeća, danas je bez sumnje najpoznatiji portret u povijesti umjetnosti. Tajanstveni osmijeh, suzdržan pogled i gotovo hipnotična prisutnost učinili su ovu sliku globalnim simbolom visoke kulture i umjetničke savršenosti. Iako se smatra
