Češka je numizmatički vrlo zanimljiva zemlja, s bogatom i dugom monetarnom tradicijom koja seže duboko u srednji vijek, a nastavila se kroz različite političke i državne okvire sve do današnje češke krune. Upravo zbog toga Prag i njegova okolica nude više sadržaja koji mogu biti zanimljivi numizmatičarima, od suvremenog tržišta i međunarodnih susreta kolekcionara, preko muzejske prezentacije monetarne povijesti, pa sve do mjesta koja su izravno povezana s rudarenjem srebra i kovanjem novca. Tijekom ovogodišnjeg posjeta tri su cjeline bile posebno zanimljive: sajam Sběratel, izložba Češke narodne banke te Kutná Hora s Češkim muzejom srebra.
Sajam Sběratel
Praški Sběratel jedan je od onih sajmova koji već pri samom dolasku ostavljaju dojam živog i dobro posjećenog kolekcionarskog događaja. Sajam se održava u PVA EXPO PRAHA u Letňanyma, izvan strogog centra grada, što se u praksi pokazuje kao prednost jer je do njega jednostavno doći automobilom ili javnim prijevozom, prostora ima dovoljno, a sama organizacija, od promocije do ulaza i rasporeda izlagača, djeluje sasvim korektno i funkcionalno.
Već pri dolasku može se primijetiti velik broj ljudi koji se prema sajmu kreću pješice, a ispred samog kompleksa često se stvara i karakterističan red za kupnju suvenirskih novčanica od 0 eura, što je zanimljiv fenomen sam po sebi jer se radi o proizvodu koji zapravo nije pravi novac, ali očito ima vrlo snažnu kolekcionarsku privlačnost. Taj red tijekom dana gotovo da se i ne smanjuje, dok je gužva kod blagajne za ulaznice najizraženija neposredno nakon otvaranja, a sat ili sat i pol kasnije situacija postaje znatno mirnija.
Unutar hale sadržaj je raspoređen tako da se na početku pojavljuju razglednice i drugi kolekcionarski predmeti, dok je veći dio numizmatike smješten dublje u prostoru, gdje se nalaze štandovi većih izlagača, a prema kraju hale sve više manjih trgovaca. Zastupljenost numizmatike je vrlo velika, a među izlagačima se nalaze i veće češke i regionalne numizmatičke kuće, kao i brojni manji češki, slovački i drugi trgovci iz regije. Sajam ima i izražen međunarodni karakter, iako se dio trgovaca redovito ponavlja na većim europskim sajmovima, pa se ista ili vrlo slična ponuda može vidjeti i u Münchenu, Berlinu ili Maastrichtu.
Kovanice i novčanice zastupljene su otprilike podjednako, ali ono što se posebno ističe nije toliko rijetkost materijala koliko visoka razina cijena. Autor je ovaj put ciljano uspoređivao cijene pojedinih predmeta na sajmu s internetskom ponudom i realiziranim aukcijskim rezultatima. Napravljena je analiza i običnijeg i kvalitetnijeg materijala; certificiranih i necertificiranih primjeraka; te jeftinijih i skupljih komada. Tu se odmah pokazalo da su sajamske cijene vrlo često oko 30 posto više od onih online, a kod pojedinih skupljih predmeta i 30 do 40 posto više čak i nakon što se aukcijskom rezultatu pribroji provizija.
Takva razlika prirodno otvara pitanje same logike trgovaca, osobito zato što je jasno da su troškovi nastupa na velikom sajmu visoki i da se u prvom redu mora „zaraditi za stol”, odnosno pokriti troškove štanda, puta, smještaja, prehrane i ostalhi troškova. Ipak, ostaje otvoreno pitanje koliko je cilj prodati predmet odmah na sajmu, a koliko je cilj prezentirati materijal, uspostaviti kontakt i eventualno o prodaji pregovarati kasnije. Zanimljivo je da su kod jeftinijeg modernog materijala, poput svjetskih novčanica i kovanica, cijene često puno bliže internetskima, dok su najveće razlike upravo kod skupljih predmeta, što je pomalo suprotno onome što bi se moglo očekivati.
Što se posjećenosti tiče, nakon početne gužve kod većine se stolova dva ili tri sata nakon otvaranja moglo normalno prići i pregledavati materijal. Dojam je bio da je na nekim ranijim izdanjima sajma bilo više ljudi, a isto su potvrdili i pojedini trgovci koji su naveli da je petak bio slabiji po posjećenosti i prometu, dok je subota bila nešto bolja.
Unatoč tome, Sběratel ima jasnu vrijednost i izvan same kupovine. Na takav sajam isplati se doći radi susreta s kolegama, razgovora s trgovcima, pregleda materijala uživo i samog osjećaja numizmatičke zajednice, ali bez prevelikih očekivanja da će se tamo naići na neku izvanrednu i jeftinu priliku.
Galerija slika
Muzej Češke narodne banke
Posjet stalnoj izložbi „People and Money” u Češkoj narodnoj banci je potpuno jedno drugačije iskustvo i to vrlo pozitivno. Izložba se nalazi unutar same zgrade Češke narodne banke u centru Praga, ulaz je besplatan, a prije ulaska prolazi se kroz sigurnosnu provjeru, što je sasvim razumljivo s obzirom na to da se radi o središnjoj banci.
Već sam ambijent daje cijeloj izložbi posebnu težinu, jer je smještena u nekadašnjem bankovnom trezoru. Do izložbenog prostora spušta se stepenicama, a zatim se prolazi kroz velika, masivna trezorska vrata koja izgledaju upravo onako kako bi ih većina ljudi očekivala vidjeti u filmu, s debelom konstrukcijom i velikim metalnim šipkama koje ih zatvaraju. Taj dio sam po sebi ostavlja snažan dojam i daje prostoru atmosferu koja se vrlo dobro uklapa u temu novca i bankarstva.
Odmah na ulazu pažnju privlači golema zlatna kovanica nominale 100 milijuna čeških kruna, mase oko 130 kilograma. Na prvi pogled djeluje toliko nestvarno da bi se lako moglo pomisliti da je riječ o replici, ali zaposlenice banke potvrdile su da je izložen stvarni zlatnik. Upravo taj predmet dominira cijelim prostorom i daje izložbi vrlo snažan početni vizualni efekt.
Sam postav nije ogroman, ali je vrlo dobro i ukusno složen. Izloženo je dosta kovanica, novčanica i drugih predmeta povezanih s novcem, a kroz njih se prikazuje češka i čehoslovačka monetarna povijest u širem kontekstu razvoja novca i središnjeg bankarstva. Prostor je taman toliko velik da posjetitelj može sve pregledati bez osjećaja zamora ili prezasićenosti informacijama, a istodobno je dovoljno sadržajan da se dobije vrlo dobar uvid u monetarnu i numizmatičku povijest tog prostora.
Upravo je ta mjera jedan od najvećih kvalitativnih elemenata izložbe. Nije prenatrpana, nije razvučena, ali nije ni površna. Kovanice i novčanice ostaju u središtu pažnje, a širi kontekst služi kao objašnjenje i dopuna, a ne kao nešto što odvlači pažnju s predmeta.
Iz perspektive posjetitelja koji se ozbiljnije zanima za numizmatiku, ovo je izvrstan primjer kako bi svaka država trebala predstaviti vlastiti novac i vlastitu monetarnu povijest. Izložba je smještena u centru grada, ulaz je besplatan, osoblje je ljubazno, a sam sadržaj dovoljno je kvalitetan da se može preporučiti i široj publici i numizmatičarima.
Kutná Hora i Češki muzej srebra
Treća cjelina ovog numizmatičkog obilaska bila je Kutná Hora, grad udaljen otprilike sat vremena vožnje od Praga, koji ima posebno mjesto u povijesti češkog novca jer je njegov razvoj bio izravno povezan s rudnicima srebra, kraljevskom kovnicom i kovanjem praškog groša.
Češki muzej srebra smješten je u povijesnom Hrádku i, kao što mu i samo ime govori, prvenstveno je posvećen srebru i povijesti rudarenja. Veći dio prizemlja i cjelokupnog postava odnosi se upravo na rudnike, tehnologiju iskorištavanja srebra i povijest grada, dok je numizmatički dio znatno manji.
Numizmatički postav zapravo zauzima jednu prostoriju u kojoj su u nekoliko staklenih vitrina izložene kovanice. Po obujmu to nije velika izložba i svakako ne treba očekivati golemi specijalizirani numizmatički muzej, ali ono što je izloženo vrlo je zanimljivo i vrijedno pažnje. Posebno se izdvajaju srebrni praški groševi i lijepo prezentirani taliri, među kojima ima primjeraka u vrlo dobrim stupnjevima očuvanosti.
Upravo ovdje možda dolazi do najveće razlike između nekih numizmatičkih očekivanja i stvarnog dojma. Dok je od sajma Sběratel jasno što se može očekivati, a od izložbe Češke narodne banke baš i ne, od Kutne Hore može se očekivati da bude izloženo više numizmatičkog materijala.
Zato se prirodno postavlja pitanje isplati li se iz Praga ići u Kutnu Horu samo radi tog postava. Ako se gleda isključivo numizmatika, odgovor je vjerojatno ne, jer dva sata vožnje tamo i natrag za jednu relativno malu prostoriju nisu mala stvar.
Međutim, Kutná Hora nije samo muzej. Grad je lijep, turistički vrlo zanimljiv, ima impresivnu crkvu sv. Barbare, staru gradsku jezgru i čitav povijesni kontekst koji je usko povezan sa srebrom i nastankom češkog novca. Ako se posjet muzeju spoji sa šetnjom gradom, razgledavanjem crkve i upoznavanjem mjesta na kojem se nalazila kraljevska kovnica, cijeli izlet dobiva puno više smisla.
U tom kontekstu Kutná Hora svakako vrijedi posjeta, osobito ako se već boravi u Pragu nekoliko dana ili se prolazi tim dijelom Češke. Sama numizmatička izložba možda nije razlog za poseban put, ali u kombinaciji s gradom, poviješću rudarenja srebra i pričom o praškom grošu predstavlja lijep dodatak širem razumijevanju češke monetarne povijesti.
Galerija slika
Češka je, inače, numizmatički iznimno zanimljiv prostor koji ima dugu i bogatu povijest vlastitog novca, a od srednjeg vijeka do danas pruža velik broj tema koje zaslužuju ozbiljniji interes. Češka numizmatička baština nije važna samo u nacionalnim okvirima, nego je značajan i zanimljiv dio šire europske i svjetske numizmatičke baštine.
Autor: Zlatko Viščević uz AI asistenciju
Slike: Zlatko Viščević
