Novčanice hrvatske kune uvedene su u optjecaj 30. svibnja 1994. godine, istodobno s kovanicama kuna i lipa, čime je dovršen proces uspostave novog monetarnog sustava Republike Hrvatske. U prvom izdanju puštene su novčanice u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 […]
Zamjenske novčanice predstavljaju poseban i često nedovoljno poznat segment notafilije, koji na zanimljiv način povezuje tehnički proces tiskanja novca s kolekcionarskom praksom. Iako se na prvi pogled ne razlikuju od redovnih primjeraka, njihova uloga u monetarnom sustavu i način označavanja čine ih osobito zanimljivima istraživačima
Pismenost je jedan od temeljnih elemenata identiteta svakog naroda, a u hrvatskom se slučaju povijesno razvijala kroz tri pisma: glagoljicu, ćirilicu i latinicu. Posebnost hrvatske kulturne povijesti jest činjenica da su sva tri pisma dobila i svoje nacionalne inačice: hrvatsku (uglatu) glagoljicu, hrvatsku ćirilicu (arvaticu)
Mona Lisa, remek-djelo talijanske renesanse koje je naslikao Leonardo da Vinci početkom 16. stoljeća, danas je bez sumnje najpoznatiji portret u povijesti umjetnosti. Tajanstveni osmijeh, suzdržan pogled i gotovo hipnotična prisutnost učinili su ovu sliku globalnim simbolom visoke kulture i umjetničke savršenosti. Iako se smatra
Mnogi numizmatičari, odnosno kolekcionari novca, gaje posebnu sklonost prema novčanicama velikog formata. Razlozi za to nisu samo kolekcionarski, već i psihološki, estetski i povijesni. Velike novčanice već na prvi pogled ostavljaju snažan dojam i zauzimaju posebno mjesto u svakoj zbirci. U ovom članku razloženi su
Novac u kolonijama za gubavce bio je posebna vrsta novca (žetoni, bonovi ili posebne kovanice i novčanice) koja je bila u opticaju isključivo unutar leprozorija, odnosno sanatorija za oboljele od gube. Razlog njegova uvođenja bio je strah da bi običan novac mogao prenositi zarazu i
Novčanice s iste pozicije na arku nose obilježja klišeja kojim su tiskane. Česti su slučajevi da pojedini klišei imaju neku, veću ili manju, grešku, pa sve novčanice tiskane na poziciji takvog klišea u svom konačnom izgledu imaju i tu posebnost. Ovisno o tome gdje se
5. rujna 1923. godine u Zloselima kraj Kupresa rođena je Zorka (Zora) Livančić, kao peto i ujedno posljednje dijete Ilije i Kate (djev. Milorad). Zbog oca kovača, Zora je imala trajni nadimak Kovačuša. Zlosela su bila najveće hrvatsko selo u kupreškom kraju, koje je u
Etnografski motiv na novčanici od 100 Kuna iz 1943. godine predstavlja glavni vizualni element naličja, smješten u njegovom središnjem dijelu. Čini ga prikaz žene s djevojčicom u naručju, odjevenih u narodnu nošnju karakterističnu za pojedina naselja Zagrebačkog prigorja. U vrijeme nastanka novčanice ta su naselja
Etnografski motiv na novčanici od 100 Kuna iz 1943. Pročitaj više »
U svijetu numizmatičkog kolekcionarstva sve češće se primjećuje obrazac u kojem kolekcionari nakon početnog entuzijazma zapadaju u frustraciju. Nakon što popune svoje kolekcije osnovnim, lako dostupnim primjercima, stvara im se osjećaj da to nije ništa posebno i da “prava kolekcija” postoji tek kad se ona
Novac je daleko više od samog sredstva plaćenja – on je i moćno sredstvo vizualne komunikacije, političke poruke, ali i propagande. Među brojnim simbolima koji se nalaze na novcu; od državnih grbova i obilježja; nacionalnih junaka; povijesnih spomenika i drugih znamenitosti, posebno se izdvaja pojava
Nakon završetka Drugog svjetskog rata i prije potpisivanja mirovnog ugovora s Italijom, Zona “B” – koja je obuhvaćala Rijeku, dio Istre i Slovensko Primorje – bila je stavljena pod administrativnu kontrolu Vojne uprave Jugoslavenske armije (VUJA). U skladu s međunarodnim pravima koja pripadaju okupacijskim vlastima,
“Jugolire” – papirni novac Gospodarske banke za Rijeku, Istru i Slovensko Primorje Pročitaj više »
Certificiranje (gradiranje) kovanica i novčanica na našim prostorima još uvijek nije uzelo maha kao što je to slučaj u ostatku svijeta, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama i Aziji. Zbog toga se mnogi numizmatičari s pravom pitaju: Što je zapravo certificiranje? Čemu služi? I što se
Koji je smisao certificiranja kovanica i novčanica? Pročitaj više »
U jeku Drugog svjetskog rata, dok su borbe još uvijek trajale, u Italiji se krojio vizualni identitet buduće nove države. U travnju 1944. godine, istaknuti umjetnik i partizan Đorđe Andrejević-Kun, na prijedlog Ivana Milutinovića, tadašnjeg povjerenika za narodnu privredu u Nacionalnom komitetu oslobođenja Jugoslavije (NKOJ),
Milivoj Rodić – partizan s prve jugoslavenske poslijeratne novčanice Pročitaj više »
