Kauri školjka iz različitih kutova gledanja. (Izvor: Wikipedija) Maldivski otoci, koji se nalaze u Indijskom oceanu, su poznati po svojim pješčanim plažama, bujnim šumama kokosovih palmi i koraljnim atolima. Na ovim otocima nalazi se Republika Maldivi, nekadašnja azijska kraljevina. Republika Maldivi je jedna od najneobičnijih
Današnji video je namijenjen početnicima u numizmatici. Kod nekih kovanica u opisu zna stajati napomena „Proof“ ili „Polirana ploča“ (PP). Budući da su te kovanice u pravilu skuplje od ostalih kovanica, početnici se često pitaju „u čemu je kvaka“ i zašto je takva kovanica skuplja
Rozdíly mezi zkušební deskou a běžnými mincemi Přečtěte si více »
U ovom članku donosimo osnovni prikaz austro-ugarskih kovanica od 1 krune koje su bile u optjecaju od 1892. do 1918. godine. Austro-ugarske krune su dio nacionalne numizmatike svih zemalja nasljednica bivše Austro-Ugarske, pa su zbog toga dosta popularne među numizmatičarima i kolekcionarima iz tih zemalja.
Základní přehled mincí v hodnotě 1 rakousko-uherské koruny Přečtěte si více »
Rusija je danas velika zemlja, kao što je nekada bilo i Rusko Carstvo. Ruska carica Katarina II. je isto tako bila Velika, pa je shodno tome i njenih 5 kopjejki bilo veliko. Danas predstavljamo ovu masivnu bakrenu kovanicu koja je najviše zanimljiva zbog svoje neuobičajene
Popis mince: Rusko, 5 kopějek, 1771. Kateřina II. Veliká Přečtěte si více »
U današnjem videu predstavljamo jednu posebno zanimljivu kovanicu, a radi se o japanskoj Tenpo Tsuho kovanici nominalne vrijednosti 100 mona. Ove brončane kovanice neobičnog oblika su izrađivane između 1835. i 1870. godine i napravljene su u količini većoj od 480 milijuna primjeraka. Inače, radi se
Prezentace mince: Japonsko, 100 mon, 1835–1870, Tenpo Tsuho Přečtěte si více »
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Bakreni solad je bio sitni dubrovački novac nominalne vrijednosti 5 minci (folara). Na licu kovanice se nalazi lik Sv. Vlaha na dubrovačkim zidinama. Uz rub kovanice je polukružni
Popis mince: Dubrovnická republika, 1729, solad. Přečtěte si více »
Suprotno nekom općem uvjerenju, nemaju svi zlatnici numizmatičku vrijednost. Postoje zlatnici koji vrijede samo kao zlato i ništa više od toga. Nekima je to neobično, jer se vrlo često radi o zlatnicima koji su čak iz 19. ili početka 20. stoljeća. Postavlja se pitanje: „Kako
U današnjem javljanju za Radio Dalmaciju govorimo o kovanicama koje su slične kovanicama eura, a koje vrijede bitno manje od njih. Takve kovanice se mogu podmetnuti neupućenim građanima kao euro kovanice i na taj način ih se prevariti. Uz malo pažnje, moguće je relativno lako
Ideja je bila da se s Viščevićem nađemo kod njega u Kastvu kod Rijeke. Željeli smo vidjeti njegovo carstvo novčića iz kojeg vodi svoju tvrtku Monetalis. U novinarskoj glavi zamišljali smo sobu sa stotinama novčanica i kovanica obješenih po zidovima i izloženih u vitrinama. Plan
Zlatko Viščević – Rozhovor pro tportal.hr Přečtěte si více »
Izjava Zlatka Viščevića za Dnevnik Nova TV na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Ova tema već postaje malo dosadna za numizmatičku zajednicu, ali je još uvijek u fokusu hrvatskih medija zbog interesa javnosti. Osobito od pojave fenomena “Pelješki most” i
Izjava Zlatka Viščevića za RTL Danas na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Ova tema već postaje malo dosadna za numizmatičku zajednicu, ali je još uvijek u fokusu hrvatskih medija zbog interesa javnosti. Osobito od pojave fenomena “Pelješki most” i uvođenja
Zlatko Viščević – Izjava za RTL Danas na temu kuna i lipa – 09.01.2023. Přečtěte si více »
1. Što za hrvatsku numizmatiku znači ovaj monetarni prelazak s kune na euro?Radi se, nesumnjivo, o jednom od povijesnih događaja za hrvatsku numizmatiku, upravo u ovakvim trenucima stvaraju se novi numizmatičari. Tako će se i s dolaskom eura pojaviti novi krug ljudi koje će numizmatika
Izjava Zlatka Viščevića za emisiju “Kod nas doma” na Hrvatskoj radioteleviziji na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Kune i lipe, kao i hrvatski euro su pod zadnje u fokusu hrvatskih medija, osobito nakon pojave “Pelješkog mosta” i nakon naglog povećanja
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Srebrni dukat je primjer većeg dubrovačkog srebrnjaka nominalne vrijednosti 40 dinara ili dinarića. Autori likovnog oblikovanja ove su bili Ivo Karlo Angeli i Antun Obad. Na licu kovanice
Stříbrná mince: Dubrovnická republika, dukát z roku 1797. Přečtěte si více »
Hrvatski Hrvatski
English
Deutsch
Español
Čeština
