Follis je bio tip kovanog novca u rimskom i bizantskom monetarnom sustavu, a koji je doživio niz promjena kroz svoju povijest.
Pojam “follis” se početno koristio za opis velike brončane rimske kovanice koja je predstavljena oko 294. godine, iako je stvarno ime ove kovanice nepoznato. Ova kovanica je težila oko 10 grama i sadržavala je otprilike 4% srebra, uglavnom kao tanki sloj na površini Međutim, kasnija istraživanja pokazala su da ovaj podatak nije točan te da bi se ova kovanica mogla nazivati “nummus”. Pojam “follis” na latinskom označava vreću (obično od kože), a postoji dokaz da se ovaj pojam u antici koristio za zapečaćenu vreću koja je sadržavala određenu količinu kovanica. Također se smatra da je kovanica dobila ime follis zbog starogrčke riječi “φολίς”, što znači tanki metalni sloj, koji prekriva površinu raznih objekata, jer je ova kovanica izvorno imala tanak sloj srebra na vrhu.
Follis Dioklecijana, unatoč pokušajima da se nametnu cijene s Ukazom o maksimalnim cijenama (301), revaloriziran je i smanjen kako je vrijeme prolazilo. Za vrijeme Konstantina Velikog, ova kovanica je bila bitno manja i gotovo da nije sadržavala srebra u sebi. Sredinom 4. stoljeća uveden je niz Konstantinijanovih brončanih kovanica nejasnih nominalnih vrijednosti, pa se one u numizmatici označavaju kao AE1, AE2, AE3 i AE4. Te kovanice se razliku veličinom i imaju promjere:
AE1 – veći od 25 mm
AE2 – od 21 do 25 mm
AE3 – od 17 do 21 mm
AE4 – manji od 17 mm
Follis je ponovno predstavljen 498. godine kao velika bizantska brončana kovanica od 40 numija. To je napravljeno u sklopu novčane reforme cara Anastazija, a koja je uključivala uvođenje niza brončanih nominala s označenim vrijednostima i to grčkim brojevima.
Fals (izraz nastao od riječi „follis“) je bila brončana kovanica koju su izdavale Umajadska i Abasidska kalifatska dinastija počevši od kraja 8. stoljeća, a nastale su prvobitno kao imitacije bizantskih follisa.
Uredio: Zlatko Viščević
Slike: Classical Numismatic Group [www.cngcoins.com].
