U znak obilježavanja 45. obljetnice sovjetske pobjede u Drugom svjetskom ratu, Svesavezni savjet veterana rata i rada SSSR-a odlučio se na izdavanje posebnog spomen znaka pod nazivom “Partizan Jugoslavije – građanin SSSR-a”. Ovaj znak odlikuje se svojom neobičnošću i rijetkošću s obzirom na vrlo mali broj izrađenih primjeraka. Taj broj je znatno manji od sličnih veteranskih oznaka izdavanih za sovjetske vojne jubileje. U početku se planiralo izraditi 400 primjeraka ovog znaka, ali je u konačnici izrađeno samo 200.
Odnosi Jugoslavije i SSSR-a su imali vrlo složenu povijest. Iako su obije zemlje dijelile sličan politički sustav, odnosi nakon 1948. godine su bili vrlo loši, pa čak i na rubu oružanog sukoba. Situacija se popravila nakon Staljinove smrti, ali između dvije zemlje je postojalo uvijek određeno nepovjerenje. Ovo je osobito bilo izraženo na sovjetskoj strani koja je Jugoslaviju promatrala kao svojevrsnog „otpadnika“ od komunističkog političkog bloka. Zato je jako neobično da su se u SSSR-u uopće i odlučili na izradu jednog ovakvog spomen znaka.
Na početku Drugog svjetskog rata, rukovodstvo Crvene armije donijelo je pogrešne odluke koje su rezultirale zarobljavanjem stotina tisuća sovjetskih vojnika i časnika od strane Nijemaca. Staljinova naredba iz 1942. godine proglasila je sve zarobljene vojnike i časnike Crvene Armije za “neprijatelje naroda”, a njihove obitelji bile su poslane u sibirske logore. Čak je i Staljinov sin Jakov bio zarobljen od strane neprijatelja, a njegova žena je poslana u zatvor. Staljin nije pristao na njegovu razmjenu za zarobljenog njemačkog feldmaršala von Paulusa.
Tijekom rata, dio sovjetskih vojnika i časnika uspio je pobjeći iz njemačkog zarobljeništva i pridružiti se Titovim partizanima. Ovi sovjetski vojnici dočekali su kraj rata u jedinicama Jugoslavenske armije. U Narodnooslobodilačkoj armiji i partizanskim odredima Jugoslavije borilo se oko 4000 sovjetskih građana, a više od 3000 ih je odlikovano jugoslavenskim odlikovanjima. Međutim, po završetku rata, a osobito nakon 1948., tim vojnicima je prijetilo uhićenje u SSSR-u pod sumnjom da su „narodni neprijatelji“ i „jugoslavenski špijuni“. Tako da im je bilo najpametnije šutjeti o svojem ratnom putu u jugoslavenskim partizanima.
Unatoč političkim nesuglasicama i sukobima, 1990. godine se krenulo u izdavanje ovog spomen znaka kao priznanja svim živim sovjetskim veteranima koji su sudjelovali u jugoslavenskoj narodnooslobodilačkoj borbi.
Sam znak je izrađen od neugledne aluminijske legure kakva je korištena za izradu mnogobrojnih sovjetskih značaka.
Znak je ovalnog oblika, dimenzija 35 x 38 mm. Znak visi na pločici od iste legure.
Središnji dio znaka čini glavni dio sovjetskog odlikovanja Orden Domovinskog rata (Орден Отечественной войны) – velika crvena zvijezda petokraka sa srpom i čekićem u sredini. Na zvijezdi je bijeli prsten s natpisom: ОТЕЧЕСТВЕННАЯ ВОЙНА (Domovinski rat) i malom zvijezdom petokrakom.
Iznad lijevog kraka zvijezde je zastava SSSR-a, a iznad desnog, Jugoslavije. Između donja dva kraka zvijezde je bijela lenta s godinama: 1941-1945.
U donjem dijelu znaka je poluvijenac od lovorovog lišća.
Pločica na kojoj visi znak je u obliku peterokuta. Središnji dio je u crvenoj boji i sadrži natpis: ПАРТИЗАН / ЮГОСЛАВИИ / ГР. СССР (partizan Jugoslavije građ. SSSR-a).
Na naličju znaka je natpis: УЧАСТНИК / НАРОДНО / ОСВОБОДИТЕЛЬНОЙ / ВОЙНЫ / ЮГОСЛАВИИ (učesnik narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije).
Uz ovaj znak znaka dobivala se i isprava u obliku knjižice, slična kao i za sovjetske spomenice. Potvrda je potpisana od strane zamjenika podpredsjednika Svesaveznog savjeta veterana rata i rada, Р. I. Kravčenka.
Autor: Zlatko Viščević
Slike: Coins, Banknotes & Militaria Store [www.cbm-store.com].
