Današnji video je namijenjen početnicima u numizmatici. Kod nekih kovanica u opisu zna stajati napomena „Proof“ ili „Polirana ploča“ (PP). Budući da su te kovanice u pravilu skuplje od ostalih kovanica, početnici se često pitaju „u čemu je kvaka“ i zašto je takva kovanica skuplja […]
Rozdíly mezi zkušební deskou a běžnými mincemi Přečtěte si více »
U ovom članku donosimo osnovni prikaz austro-ugarskih kovanica od 1 krune koje su bile u optjecaju od 1892. do 1918. godine. Austro-ugarske krune su dio nacionalne numizmatike svih zemalja nasljednica bivše Austro-Ugarske, pa su zbog toga dosta popularne među numizmatičarima i kolekcionarima iz tih zemalja.
Základní přehled mincí v hodnotě 1 rakousko-uherské koruny Přečtěte si více »
U numizmatičkom svijetu ima svega i svačega; normalnih i divnih ljudi, društvenog prosjeka, ali i potpunih luđaka i psihopata. Isto tako, jedan dio ljudi je potpuno normalan u svakodnevnom životu, ali ima suluda očekivanja kad je numizmatika u pitanju. Od tih očekivanja i uvjerenja ne
Rusija je danas velika zemlja, kao što je nekada bilo i Rusko Carstvo. Ruska carica Katarina II. je isto tako bila Velika, pa je shodno tome i njenih 5 kopjejki bilo veliko. Danas predstavljamo ovu masivnu bakrenu kovanicu koja je najviše zanimljiva zbog svoje neuobičajene
Popis mince: Rusko, 5 kopějek, 1771. Kateřina II. Veliká Přečtěte si více »
U današnjem videu predstavljamo jednu posebno zanimljivu kovanicu, a radi se o japanskoj Tenpo Tsuho kovanici nominalne vrijednosti 100 mona. Ove brončane kovanice neobičnog oblika su izrađivane između 1835. i 1870. godine i napravljene su u količini većoj od 480 milijuna primjeraka. Inače, radi se
Prezentace mince: Japonsko, 100 mon, 1835–1870, Tenpo Tsuho Přečtěte si více »
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Bakreni solad je bio sitni dubrovački novac nominalne vrijednosti 5 minci (folara). Na licu kovanice se nalazi lik Sv. Vlaha na dubrovačkim zidinama. Uz rub kovanice je polukružni
Popis mince: Dubrovnická republika, 1729, solad. Přečtěte si více »
U današnjem videu odgovaram na vrlo česta pitanja: Kakva je numizmatička vrijednost kovanice koja je probušena ili na sebi ima navarenu „ušicu“, kopču i sl.? Što je s pozlaćenim i obojanim kovanicama? Imaju li one numizmatičku vrijednost ili se smatraju oštećenim primjercima? Neke će odgovori
Numismatická hodnota mincí s otvory, pozlacených a malovaných mincí Přečtěte si více »
Suprotno nekom općem uvjerenju, nemaju svi zlatnici numizmatičku vrijednost. Postoje zlatnici koji vrijede samo kao zlato i ništa više od toga. Nekima je to neobično, jer se vrlo često radi o zlatnicima koji su čak iz 19. ili početka 20. stoljeća. Postavlja se pitanje: „Kako
Politička ikonografija je oduvijek bila prisutna na novcu, sve od antičkih vremena do danas. Možemo reći da ona nerazdvojiva od novca kao jednog od simbola državnosti određene zemlje. Kako je izgledala politička ikonografija na novcu kod nas; o novčanicama Nezavisne Države Hrvatske; novcu socijalističke Jugoslavije,
Ideja je bila da se s Viščevićem nađemo kod njega u Kastvu kod Rijeke. Željeli smo vidjeti njegovo carstvo novčića iz kojeg vodi svoju tvrtku Monetalis. U novinarskoj glavi zamišljali smo sobu sa stotinama novčanica i kovanica obješenih po zidovima i izloženih u vitrinama. Plan
Zlatko Viščević – Rozhovor pro tportal.hr Přečtěte si více »
Izjava Zlatka Viščevića za Dnevnik Nova TV na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Ova tema već postaje malo dosadna za numizmatičku zajednicu, ali je još uvijek u fokusu hrvatskih medija zbog interesa javnosti. Osobito od pojave fenomena “Pelješki most” i
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Srebrni dukat je primjer većeg dubrovačkog srebrnjaka nominalne vrijednosti 40 dinara ili dinarića. Autori likovnog oblikovanja ove su bili Ivo Karlo Angeli i Antun Obad. Na licu kovanice
Stříbrná mince: Dubrovnická republika, dukát z roku 1797. Přečtěte si více »
U današnjem videu govorimo o novčanici Nezavisne Države Hrvatske od 1000 kuna, izdanje od 26.05.1941. U vrijeme puštanja u optjecaj, ova novčanica je predstavljala najveću nominalnu vrijednost u optjecaju. Ovu novčanicu u smeđim tonovima je likovno oblikovao naš poznati slikar Ljubo Babić. Na licu novčanice
Vystavená bankovka: Chorvatská 1 000 kun z roku 1941. „Slavonka“ Přečtěte si více »
Izjava Zlatka Viščevića za emisiju “Euro kutak” na Radio Sljemenu. Tema emisije je bila numizmatika. U emisiji se potkrala jedna greška kod nabrajanja rjeđih kovanica kuna. Naime umjesto 2 i 5 kuna 2021., greškom je rečeno 2001. Voditelj emisije: Ivan Hlupić. Ovaj audio zapis je
Hrvatski Hrvatski
English
Deutsch
Español
Čeština
