Aluminijska kovanica od 25 para iz 1953. je jedan od najrjeđih specijaliteta jugoslavenske numizmatike. Radi se o kovanici koja je bila namijenjena da bude najmanja nominala u seriji kovanog novca FNR Jugoslavije iz 1953. Međutim, nikada nije puštena u optjecaj, a cjelokupna emisija je pretopljena
Dana 08.12.2023. održana je promocija knjige „Memento moneta: Povijesne zgode i nezgode ispričane novcem“ autora Ivora Altarasa Pende u prostorijama Sveučilišta Libertas u Zagrebu. Radi se o vrlo zanimljivoj knjizi u kojoj se kroz priče obrađuju različite numizmatičke teme i spaja se numizmatika s drugim
U svijetu numizmatike, gdje se novac proučava ne samo kao sredstvo plaćanja već i kao objekt od kulturne i povijesne vrijednosti, značajnu ulogu imaju i lingvističke karakteristike novca; natpisi na novcu; pismo koje se koristi; jezik; te sam službeni naziv novca. Tako se u numizmatici
Prije nego što se usvoji konačno rješenje za neki kovani novac ili prije kretanja u samo u kovanje kovanica za optjecaj, u kovnici novca se izrade određene probne (testne) kovanice u vrlo maloj količini. Takve probne kovanice se u numizmatici nazivaju probni otkovi ili probe
Samoborska alkemičarka, medvedgradska Crna kraljica, Šenoina Zmijska kraljica, ili jednostavno činjenično hrvatsko-ugarska, češka i njemačka kraljica i carica Barbara Celjska (1381.-1451.) jedinstvena je pojava (i) hrvatske vladarske elite. Barbara Celjska, žena iznimne ljepote, bila je kći grofa i hrvatskog bana Hermana II. Celjskog i grofice
Der Alchemist von Samobor auf einer 2-Euro-Sonderprägung Weiterlesen »
U ovom videu prikazujemo jednu malu selekciju srebrnih krajcara (kreuzer, kreutzer, krajczar). Ove kovanice iz 18. i 19. stoljeća su jedni od najpopularnijih srebrnjaka među numizmatičarima i kolekcionarima na našem području. Karakterizira ih specifični, vrlo lijepi dizajn; prikaz različitih vladara; dugi period izdavanja i različiti
Rest in peace in your beloved „stari kraj“– s lijesa Marija Puratića (1) Malo je nacija na svijetu čijih više pripadnika i njihovih potomaka živi izvan domovine nego u njoj. Jedna takva je i Hrvatska. Priča je to o siromaškoj, bolnoj i teškoj sudbini generacija
Hrvatska kovnica novca, naša državna kovnica, doživjela je u nekoliko zadnjih godina velike promjene. Te promjene se odražavaju i na nova numizmatička izdanja koja su konačno počela pratiti ritam moderne svjetske numizmatike. Jedan od zaslužnih ljudi za to je i Ivan Odrljin s kojim smo
Po mišljenju mnogih numizmatičara i kolekcionara, novčanica od 100 perpera iz 1912. predstavlja „Sveti gral“ u numizmatici na području bivše Jugoslavije i kao takva je predmet mnogih (ne)ostvarenih želja. Do ovih novčanica je izrazito teško doći, budući da su ekstremno rijetke. Još se nekako mogu
Svaki numizmatičar se barem jednom suočio s pitanjem: treba li očistiti kovanicu i ukloniti godine nataložene prljavštine i oksida ili ne? Ovaj članak ne nudi jednostavan odgovor, jer u numizmatičkom svijetu postoji duboka podijeljenost mišljenja. S jedne strane, postoji bojazan od gubitka vrijednosti kovanice, dok
Das ewige Dilemma: Münzen reinigen oder nicht? Weiterlesen »
Pod zadnje me nemali broj ljudi pita: „A čime se ti baviš?“. Prema mojem dosadašnjem iskustvu, većina ljudi ni ne zna što je to numizmatika, a shodno tome ni čime se zapravo profesionalni numizmatičari bave i kako uopće zarađuju svoj novac. To nije ništa neobično
U cjelokupnoj povijesti novca Jugoslavije, novčanica od 25 para iz 1921. godine predstavlja najmanju nominalu papirnog novca koju je predratna Jugoslavija (Kraljevina SHS) ikad izdala. Iznos od 25 para tada je bio jednak četvrtini dinara. Odluka o izradi ove novčanice donesena je 3. ožujka 1921.
U ovom videu predstavljamo prigodne hrvatske euro zlatnike posvećene čipkarstvu u Hrvatskoj. Ova izdanja predstavljaju nastavak teme koja je započeta sa zlatnikom od 10 kuna iz 2012. godine i na taj način se ističe važnost čipkarstva kao dijela hrvatske kulturne baštine. Prikazani zlatnici su iskovani
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to jedna prava numizmatička rijetkost – dubrovački srebrni polutalir i to Polubradan. Ovi srebrnjaci izdavali su se samo 1731. i 1735. godine. Imali su nominalnu vrijednost
Hrvatski Hrvatski
English
Deutsch
Español
Čeština
