Marko Antonije i Kleopatra: ljubavno-politička priča zabilježena na novcu

Jedna od najpoznatijih ljubavno-političkih zavrzlama antičkog doba je ona između rimskog vojskovođe Marka Antonija i egipatske kraljice Kleopatre VII. Njihova je veza bila istovremeno i strastvena romansa i hladan politički savez. Ono što im je nekad bila ljubav, Rimu je često izgledalo kao prijetnja, te kao pokušaj da se stvori nova, istočna sila koja bi mogla zasjeniti moć Senata i rimskih aristokrata.

Ta se priča nije odvijala samo u palačama Aleksandrije i na bojnom polju kod Akcija, nego i na novcu. Tetradrahme s njihovim portretima danas su među najpoželjnijim antičkim kovanicama, jer u malom komadiću srebra spajaju politiku, propagandu i jednu od najslavnijih ljubavnih priča povijesti.

Tko je bio Marko Antonije?

Marko Antonije (Marcus Antonius), rođen oko 83. pr. Kr. u Rimu, potjecao je iz ugledne, ali ne i najslavnije rimske obitelji. Djetinjstvo mu je bilo obilježeno gubitkom oca i očuha te prilično kaotičnim odrastanjem. Mladi Antonije rano se odavao porocima, ali je isto tako rano otkrio da ima dvije važne prednosti: vojnički talent i iznimnu sposobnost pridobivanja ljudi na svoju stranu.

Kao zapovjednik konjice istaknuo se u ratovima na Istoku, a zatim postao najodaniji suradnik Gaja Julija Cezara. Sudjelovao je u Galskim ratovima, u odlučujućoj bitci kod Farsale te bio Cezarov najbliži čovjek u Rimu – magister equitum, „zapovjednik konjice”, zapravo drugi čovjek države.

Nakon Cezarova ubojstva 44. pr. Kr. Antonije se našao u središtu borbe za nasljedstvo. S Oktavijanom (budućim carem Augustom) i Lepidom sklopio je Drugi trijumvirat, krvavo obračunao s Cezarovim protivnicima, ali se ubrzo našao u novom sukobu i to ovoga puta s istim tim Oktavijanom. Upravo će ga veza s Kleopatrom pretvoriti, u očima rimskog naroda, iz slavnog vojskovođe u „izdajnika koji robuje jednoj kraljici s Istoka”.

Tko je bila Kleopatra VII?

Kleopatra VII. Filopator bila je posljednja kraljica drevnog Egipta iz dinastije Ptolemejevića. Dakle, Egipćanka grčkih korijena. Ptolemejevići su bili makedonskog podrijetla, potomci generala Aleksandra Velikog, koji su nakon njegove smrti preuzeli Egipat.

Za razliku od mnogih svojih prethodnika, Kleopatra je savršeno razumjela zemlju kojom vlada. Govorila je, prema antičkim izvorima, više jezika, uključujući i egipatski, a što je bilo rijetko među Ptolemejevićima. Bila je isto tako obrazovana u filozofiji, retorici, matematici i astronomiji. Bila je vladarica koja je kombinirala šarm, inteligenciju i hladan politički razum.

S Cezarom je sklopila savezništvo (i ljubavnu vezu) koje joj je pomoglo da učvrsti vlast u Egiptu. Rodila mu je sina Cezariona i neko vrijeme izgledalo je da bi taj dječak mogao postati budućnost i Egipta i Rima. No nakon Cezarova ubojstva Kleopatra se okreće novom ključnom igraču, dojučerašnjoj „desnoj ruci“ – Marku Antoniju.

Ptolomejski Egipat

Ptolomejski Egipat bio je jedna od najbogatijih država helenističkog svijeta. Plodno nilsko tlo, razvijena poljoprivreda i trgovina, moćna luka Aleksandrija, slavna knjižnica i velik broj grčkih gradova učinili su ga pravim draguljem Mediterana.

Ipak, iza sjaja skrivali su se brojni problemi: dinastičke borbe, vjerske napetosti, pritisak drugih helenističkih kraljevstava i sve veća rastuća moć Rima. Egipat je formalno bio neovisan, ali je realno bio ovisan o dobroj volji rimskih vojskovođa i političara. Kleopatrina glavna misija bila je: kako zadržati Egipat barem djelomično slobodnim u svijetu u kojem Rim postaje gospodar svega.

Kako je počela veza Kleopatre i Marka Antonija?

Prvi put su se vidjeli još dok je Kleopatra bila djevojčica, a Antonije relativno mlad vojnik na Istoku. No ključan susret zbiva se nakon Cezarove smrti, kada se Antonije kao jedan od trijumvira okreće Istoku kako bi osigurao podršku za rat protiv Cezarovih protivnika i kasnije protiv Oktavijana.

Kleopatra dolazi pred njega u Tars, u današnjoj Turskoj, u gotovo kazališnom prizoru: raskošno ukrašena, na bogato opremljenom brodu, okružena luksuzom i mirisima s Istoka. Antički pisci tvrde da je osvojila Antonija ne samo izgledom, nego prije svega duhovitošću, inteligencijom i osjećajem za predstavu.

Njihova veza brzo prelazi granice obične političke suradnje. Antonije provodi zimu 41./40. pr. Kr. u Aleksandriji u raskošnim gozbama i igrama, a Kleopatra mu rađa blizance: Aleksandra Helija i Kleopatru Selenu. Godinama kasnije dobivaju još jednog sina, Ptolemeja Filadelfa. Time se njihova ljubav pretvara i u dinastički projekt: Kleopatra kroz Antonija pokušava svojoj djeci osigurati kraljevstva po Istočnom Sredozemlju.

Političke posljedice ljubavno-političke veze

Antonije nije bio samo ljubavnik, nego i vrhovni rimski zapovjednik na Istoku. Dok Oktavijan učvršćuje vlast u Italiji, Antonije iz Aleksandrije dijeli zemlje i vlast. Kleopatra i njihova djeca dobivaju teritorije: Seleukidske zemlje, Siriju, Kilikiju, Kirenaiku, Libiju… Kleopatra se proglašava „kraljicom kraljeva”, a Cezarion (Cezarov sin) proglašava se legitimnim nasljednikom Gaja Julija Cezara.

U Rimu to izaziva bijes i strah. Oktavijan vješto koristi propagandu: slika Antonija kao Rimljanina koji je „pao pod čarima istočne kraljice” i spreman je žrtvovati interese Rima za nju i njihovu djecu. Posebno skandalizira činjenica da se Antonije formalno razvodi od Oktavijanove sestre Oktavije i javno priznaje Kleopatru kao partnericu, a njihovu djecu kao nasljednike.

Kada se na rimskom novcu počinju pojavljivati i Kleopatrini portreti i imena, u očima mnogih Rimljana to je već bilo previše: kraljica Egipta na rimskom novcu izgledala je kao simbol moguće nove dinastije koja bi Rimu vladala iz Aleksandrije.

Kraj priče

Sukob između Antonija i Oktavijana na kraju prelazi u otvoreni rat. Presudna je pomorska bitka kod Akcija 31. pr. Kr., na obali današnje Grčke. Flota Antonija i Kleopatre doživljava poraz; u ključnom trenutku Kleopatra s dijelom brodova napušta bojno polje, a Antonije je slijedi što je potez koji mu suvremenici nikad nisu oprostili.

Godinu dana kasnije Oktavijan osvaja Aleksandriju. Prema predaji, Antoniju javljaju (pogrešnu) vijest da je Kleopatra mrtva. Slomljen, probada se vlastitim mačem. Ipak, ne umire odmah već umire u Kleopatrinu naručju nakon što ga dovode k njoj u palaču.

Kleopatra shvaća da joj Oktavijan neće dopustiti da zadrži vlast, niti da njezina djeca naslijede Egipat. Umjesto ponižavajućeg zarobljeništva i šetnje u rimskom trijumfu, odlučuje umrijeti. Tradicija kaže da je počinila samoubojstvo ugrizom otrovne zmije (aspa), iako detalji ostaju nejasni. S njezinom smrću 30. pr. Kr. prestaje postojati samostalna egipatska država, te postaje posebna rimska provincija, osobni posjed Oktavijana Augusta.

Tetradrahme s likom Kleopatre i Marka Antonija

Numizmatički gledano, veza Kleopatre i Marka Antonija ostavila je jedan od najzanimljivijih tipova kasnohelenskog i ranorimskog novca: srebrne tetradrahme s njihovim dvostrukim portretom.

Tip koji se najčešće spominje pripisuje se Antiohiji ili južnijim kovnicama u Kleopatrinoj sferi utjecaja, oko 36. pr. Kr. Na aversu je Kleopatra, ovjenčana dijademom, s grčkom legendom BACIΛICCA KΛЄOΠATPA ΘЄA NЄωTЄPA („kraljica Kleopatra, nova božica”). Na reversu je Marko Antonije, s grčkom legendom ANTωNIOC AYTOKPATωP TRITON TPIωN ANΔPωN („Antonije, vrhovni zapovjednik, jedan od trojice ljudi”).

Zanimljivo je da na tim portretima ni Kleopatra ni Antonije ne izgledaju kao idealizirani filmski junaci. Lica su produžena, s izraženim nosom, snažnom bradom, istaknutim crtama. Mnogi su primijetili kako Kleopatrin portret preuzima neke Antonijeve crte, pa gotovo kao da graver novca naglašava njihovu povezanost i zajedničku sudbinu. S druge strane, Kleopatra zadržava „dominantnu” stranu kovanice – lice (avers), a što dobro odražava njezinu snažnu političku ulogu.

U usporedbi s idealiziranim grčkim božicama ili kasnijim rimskim caricama, njih dvoje na ovim novcima djeluju pomalo „teško”, pa i neugledno. No upravo ta realističnost čini ih toliko privlačnima, jer ih gledamo prave, povijesne osobe, a ne uljepšane mitološke likove.

Koliko vrijedi jedan „komadić“ ove povijesne priče?

Ovakve tetradrahme Marka Antonija i Kleopatre spadaju u rijetke i tražene kovanice. Kombiniraju povijesnu važnost, dramatičnu priču, zanimljivu ikonografiju i relativno kratko razdoblje kovanja. Zato ne čudi da se na aukcijama postižu izuzetno visoke cijene, osobito za primjerke s lijepim portretima i dobrim metalom.

Evo nekoliko zabilježenih rezultata:

• 2022., Heritage Auctions, Auction 3097, Lot 30065 – Prodano za: 114.737 EUR
• 2022., Classical Numismatic Group, Auction 121, Lot 696 – Prodano za: 66.399 EUR
• 2021., Classical Numismatic Group, Triton XXIV, Lot 915 – Prodano za: 57.663 EUR
• 2021., Jean Elsen & ses Fils, Auction 148, Lot 287 – Prodano za: 46.000 EUR
• 2019., Leu Numismatik, Auction 4, Lot 588 – Prodano za: 57.903 EUR
• 2019., The New York Sale, Auction 45, Lot 244 – Prodano za: 187.651 EUR
• 2011., Numismatica Ars Classica, Auction 62, Lot 2013 – Prodano za: 56.690 EUR
• 2010., Numismatica Ars Classica, Auction 54, Lot 284 – Prodano za: 48.972 EUR

U oči svakako „upada“ cijena koja je postignuta na The New York Sale aukciji iz 2019. kada je ovakav primjerak prodan za čak 187.651 EUR.

Cijene inače ovise o stanju, stilu portreta, kvaliteti otkova, patini i provenijenciji. No iz ovih rezultata je jasno da se radi o kovanicama najvišeg kolekcionarskog ranga. Za većinu kolekcionara one će zauvijek ostati „novac iz snova”.

…

U malom krugu srebra, na jednoj tetradrahmi, isprepliću se sudbine dvoje ljudi koji su promijenili povijest: rimski vojskovođa koji je izgubio sve zbog ljubavi (ili ambicije) i egipatska kraljica grčkog podrijetla koja je do posljednjeg daha pokušavala spasiti svoju zemlju. Njihova ljubav možda je završila tragično, ali je zahvaljujući novcu ostala zauvijek zabilježena.

Autor: Zlatko Viščević uz pomoć AI
Slike: Numismatica Ars Classica [www.arsclassicacoins.com], Reddit [www.reddit.com], Wikipedija [en.wikipedia.org].