Olimpijske medalje simbol su vrhunskog sportskog postignuća i časti. Svake Igre donose jedinstvene medalje koje reflektiraju kulturu i duh domaćina. Od 1896., kada su održane prve moderne Olimpijske igre, dizajn medalja prošao je kroz brojne transformacije, odražavajući promjene u umjetnosti, politici i tehnologiji. Tradicionalno, zlatne, srebrne i brončane medalje dodjeljuju se za prvo, drugo i treće mjesto u svakom natjecanju.
XVI. Olimpijske igre – Melbourne, 1956.
Ljetne, XVI. Olimpijske igre održane su 1956. godine u Melbourneu u Australiji i bile su prve Igre dodijeljene nekom gradu na južnoj polutki. Unatoč izazovima povezanima s vremenom i logističkim pitanjima, Melbourne je priredio uspješne Igre koje su prevladale početne sumnje članova Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO). Ovo je bilo povijesno izdanje Igara, ne samo zbog geografskog položaja nego i zbog međunarodnog konteksta, uključujući Hladni rat i Suesku krizu, što je dovelo do bojkota nekoliko zemalja.
Na ovim Olimpijskim igrama sudjelovalo je 3314 sportaša i sportašica iz 72 zemlje, a natjecali su se u 17 sportova i 23 discipline. Među njima je bilo i hrvatskih sportaša i to u sklopu olimpijskog tima ondašnje FNR Jugoslavije. Sa svojih 35 sportaša, Jugoslavija je čak ostvarila dobar uspjeh – osvojene su tri srebrne medalje. Jedna od tih medalja je predstavljena u ovom članku.
Cassiolijev „Trijumf“
Zlatne, srebrne i brončane medalje koje su osvajali sportaši na Olimpijskim igrama u Melbourneu pripadaju seriji medalja „Trijumf“ (Trionfo) koje je oblikovao talijanski kipar i medaljer Giuseppe Cassioli. Taj tip medalja je prvi put podijeljen na Olimpijskim igrama u Amsterdamu 1928., a održao se sve do 1960-ih godina.
Prikazujući rimsku boginju pobjede Viktoriju, odnosno grčku Nike, te olimpijskog pobjednika, Cassioli je uspio u svojem djelu stvoriti atemporalni simbol olimpijskog duha koji je dugo odolijevao promjenama. Iako njegov „Trijumf“ više nije u upotrebi kao olimpijska medalja, on i dalje ostaje značajno djelo koje simbolizira univerzalne vrijednosti sporta, postignuća i međunarodnog prijateljstva, čineći te medalje neprocjenjivim dijelom olimpijske povijesti.
Srebrna olimpijska medalja
Srebrna medalja koja je dijeljena drugoplasiranim sportašima na Olimpijskim igrama u Melbourneu pripada tipu medalja „Trijumf“ i po svom likovnom oblikovanju je praktički identična medaljama koje su u upotrebi od 1928. godine.
Ova medalja je izrađene od srebra; ima masu od 70 grama; oblikom je okrugla i ima promjer od 51 mm. Rotacija kod ove medalje je, naravno, germanska ili medaljerska. To znači da su kod rotacije medalje po vertikalnoj osi, lice i naličje u uspravnom položaju. Obod medalje je gladak.
Srebrnu, kao i ostale medalje, izradila je tvrtka: K. G. Luke Ltd. iz Melbournea, Australija.
Na licu medalje je prikaz rimske božice pobjede Viktorije, odnosno grčke Nike, koja je u sjedećem položaju; u lijevoj ruci drži palminu granu, a u desnoj lovorov vijenac. Lijevo od božice je amfora, a desno su obrisi rimskog Koloseuma.
Iznad Koloseuma je natpis: „XVI TH / OLYMPIAD / MELBOURNE / 1956“.
Na dnu medalje je oznaka kovnice: „K.G. LUKE LTD.“.
Na naličju medalje je prikaz olimpijskog pobjednika koji je prikazan kao muški lik kojeg na ramenima nose drugi likovi. Desna pobjednikova ruka je podignuta, a u lijevoj ruci je palmina grana. U pozadini se naziru obrisi olimpijskog stadiona.
Inače, zlatne i brončane medalje su identičnog dizajna kao i srebrna. Zlatna medalja u biti nije napravljena od zlata, već od pozlaćenog srebra i manja je za 1 mm. Brončana medalja je izrađena od bronce i istog je promjera kao i srebrna.
Današnje olimpijske medalje se nose oko vrata na vrpci. Međutim, medalje starijeg tipa se nisu nosile i dodjeljivane su u kutijama. Tako je i ova medalja dolazila u plastičnim kutijama bijele boje. Kutija na sebi ima sjajnu naljepnicu tamno crvene boje sa srebrnim olimpijskim krugovima i natpisom: „XVI TH OLYMPIAD / MELBOURNE / 1956“. Sama medalja je unutar kutije smještena na tkanini tamne boje. Na poklopcu kutije, s unutarnje strane je svilena tkanina na kojoj je zlatotiskom otisnut naziv proizvođača: „K.G. Luke (Aust.) Ltd. / MEDALLISTS / MELBOURNE“.
Medalja za sudjelovanje
Osim medalja za sportska postignuća; zlatne, srebrne i brončane; svim sportašima koji su sudjelovali na Olimpijskim igrama dodjeljivane su medalje za sudjelovanje.
Ove medalje su izrađene od bronce i djelo su mađarsko-židovskog kipara Andora Meszarosa. Medalje su okrugle, promjera 63 mm, mase 105 g., a izradila ih je kovnica K.G Luke Ltd. Na licu medalje je prikazan grb grada Melbournea u koji su uklopljeni olimpijski krugovi. Na naličju su prikazani muški likovi u pokretu, od kojih jedan drži olimpijsku zastavu.
Galerija slika
Autor: Zlatko Viščević
Slike: Numex – Coins, Banknotes & Militaria Store [www.numex.hr]
