Zamjenske novčanice predstavljaju poseban i često nedovoljno poznat segment notafilije, koji na zanimljiv način povezuje tehnički proces tiskanja novca s kolekcionarskom praksom. Iako se na prvi pogled ne razlikuju od redovnih primjeraka, njihova uloga u monetarnom sustavu i način označavanja čine ih osobito zanimljivima istraživačima i iskusnim kolekcionarima. Ovaj članak donosi pregled nastanka zamjenskih novčanica, načina njihove identifikacije, te njihova značenja i vrijednosti unutar numizmatičkog svijeta.
Tisak zamjenskih novčanica
Tijekom procesa tiskanja novčanica dio primjeraka biva odbačen zbog različitih grešaka: nepravilnog poravnanja tiska, oštećenja papira, nečistoća, pogrešnih boja, raznih makulatura ili drugih tehničkih nedostataka. Budući da središnje banke i tiskare unaprijed planiraju točan broj novčanica u svakoj emisiji, neispravni primjerci moraju biti nekako količinski nadomješteni.
Upravo se u tu svrhu tiskaju zamjenske novčanice. One služe kao izravna zamjena za primjerke koji iz nekog razloga nisu prošli kontrolu kvalitete, čime se osigurava da ukupna količina novca u optjecaju ili u planiranoj emisiji ostane nepromijenjena. Važno je naglasiti da se zamjenske novčanice ne tiskaju zbog optjecajnih oštećenja, već isključivo radi pogrešaka nastalih u fazi proizvodnje.
Oznake i način prepoznavanja
Jedna od ključnih karakteristika zamjenskih novčanica jest da ne postoji općeprihvaćen način njihova označavanja. Dok neke države koriste jasno prepoznatljive simbole, druge se oslanjaju na suptilne razlike u serijskim brojevima, a dio zemalja uopće ne primjenjuje sustav zamjenskih novčanica.
Najčešći način identifikacije jest upotreba posebnih prefiksa ili sufiksa u serijskom broju. U nekim sustavima to može biti zvjezdica, dodatno slovo ili neuobičajen niz znakova koji ne slijedi standardnu numeraciju. U drugim slučajevima zamjenske novčanice zauzimaju poseban raspon serijskih brojeva koji se ne uklapa u redovnu seriju.
Zbog nedostatka univerzalnog standarda, identifikacija zamjenskih novčanica često zahtijeva korištenje numizmatičke literature, kataloga i istraživačkih radova. Danas je normalno da numizmatički katalozi navode informacije o postojanju i obilježjima zamjenskih novčanica za područje ili zemlju koju obrađuju.
Kataloška obrada i tržišna vrijednost
U numizmatičkim katalozima zamjenske novčanice se vode kao zasebne varijante i obično se navodi informacija kako se mogu identificirati. Naime, one se izgledom ne razlikuju od redovnih primjeraka po dizajnu, dimenzijama ili zaštitnim elementima, već isključivo po serijskom broju, pa se tako i identificiraju.
Kataloške vrijednosti za zamjenske novčanice u pravilu su više u odnosu na vrijednosti za normalne redovne novčanice. U nekim slučajevima one su neznatno više, dok su ponekad zamjenske novčanice rijetke, pa im je i kataloška vrijednost daleko veća u odnosu na redovne primjerke.
Zamjenske novčanice u Jugoslaviji i zemljama bivše Jugoslavije
Na novčanicama Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije s francuskim tipom numeracije, zamjenske serije najčešće su bile označene slovom X (ćirilično slovo H). Poslijeratna izdanja, sve do 1970-ih godina, imala su različite načine označavanja zamjenskih novčanica, pri čemu se nerijetko događalo da novčanice prvotno korištene kao zamjenske kasnije budu puštene u optjecaj kao redovne serije. Od 1970-ih godina postupno se uvriježuju prefiksi koji započinju slovom „Z“ (ZA, ZB, ZC), koji postaju standardno obilježje zamjenskih izdanja.
U zemljama sljednicama bivše Jugoslavije uglavnom se nastavlja praksa korištenja prefiksa koji sadrže slovo „Z“ (ZA, ZB, ZC). To se osobito odnosi na novčanice tiskane u Zavodu za izradu novčanica u Beogradu, uključujući novčanice Srbije, te ratna izdanja korištena na područjima pod srpskom kontrolom u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Kod Slovenije su zabilježeni prefiksi „ZA“ i „AZ“, dok se kod ratnih izdanja Bosne i Hercegovine koristi prefiks „RE“. Za novčanice Makedonije trenutačno ne raspolažemo pouzdanim podacima o prefiksima korištenima za zamjenske novčanice.
Hrvatske zamjenske novčanice
Kune Nezavisne Države Hrvatske
Kod nekih izdanja kuna Nezavisne Države Hrvatske poznato je postojanje zamjenskih novčanica. One nemaju posebnu slovnu oznaku, već se od redovnih izdanja razlikuju po načinu otiskivanja serijskog broja, koji je izveden ručnim, a ne strojnim numeratorom. Takve se novčanice mogu identificirati isključivo na temelju specifičnih karakteristika ručnog numeriranja.
Detaljan i sustavan prikaz ovih novčanica daje Vedran Krušelj u svojoj knjizi „Novčanice NDH: Neispričane priče“.
Hrvatski dinari
Kod novčanica hrvatskog dinara poznato je obilježavanje zamjenskih izdanja prefiksom „Z“, ali isključivo kod nominala većih od 100 hrvatskih dinara. Riječ je o novčanicama nominala 100, 500 i 1.000 hrvatskih dinara iz 1991. godine; 2.000, 5.000 i 10.000 hrvatskih dinara iz 1992. godine; te 50.000 i 100.000 hrvatskih dinara iz 1993. godine.
Kune Republike Hrvatske
U praksi se često susreće pogrešno uvjerenje među numizmatičarima da je svaka novčanica kuna Republike Hrvatske sa slovnom oznakom serije „AZ“, „BZ“ ili „CZ“ ujedno i zamjenska. Takvo tumačenje nije u potpunosti točno. Zamjenske novčanice čine znatno manji udio ukupne emisije pojedinog apoena, procijenjen na svega 0,2 – 0,4 %, zbog čega su u stvarnosti rjeđe nego što se uobičajeno pretpostavlja.
Zamjenske novčanice iz 1993. godine
Na svim novčanicama kuna emisije iz 1993. godine korištena je serija „AZ“ kao zamjenska. Numeriranje se u toj seriji provelo samo do određenog broja na pojedinoj od tih novčanica.
Zamjenske novčanice iz 2001. i 2002. godine
Na svim se novčanicama iz 2001. i 2002. godine numeriranje u seriji „AZ“ nastavilo brojevima kojima je stalo na onima iz 1993., uz izuzetak novčanice od 10 kuna na kojoj je numeriranje u toj seriji nastavljeno brojem kojim je stalo na novčanici te vrijednosti iz 1995. godine.
Na novčanicama od 5, 10, 20 i 50 kuna serija „AZ“ i dalje se koristila kao zamjenska, dok je na novčanicama od 100 i 200 kuna tu ulogu preuzela serija slovne oznake „BZ“.
Postoji mogućnost da je dio novčanica od 5, 10 i 20 kuna u seriji „AZ“ s višim brojevima pušten u optjecaj kao redovne novčanice.
Novčanice od 50, 100 i 200 kuna tiskane su u seriji „AZ“ (od broja na kojem je ranije stalo numeriranje) do kraja te serije, tj. do broja 9999999. Zamjenske novčanice od 50 kuna bile su samo one s niskim brojevima u seriji „AZ“, dok je čitavi ostatak novčanica numeriran tom slovnom oznakom serije pušten u optjecaj kao redovne novčanice.
Na novčanicama od 100 i 200 kuna serija „AZ“ bila je redovna. Ulogu zamjenskih novčanica imale su one u seriji slovne oznake „BZ“, isključivo s niskim brojevima. Veći dio novčanica tiskan u toj seriji, otprilike do polovine te serije, pušten je u optjecaj kao redovne novčanice.
Zamjenske novčanice iz 2012. godine
Na novčanicama od 10 i 20 kuna iz 2012. godine i dalje se koristila serija „AZ“ za označavanje zamjenskih novčanica. Numeriranje se u toj seriji nastavilo s brojevima na kojima je ranije stalo, ali je dio novčanica s većim serijskim brojevima pušten u optjecaj kao redovne.
Na novčanici od 50 kuna iz iste emisije zamjenska serija bila je „BZ“, ali samo ona s niskim brojevima. Ostatak novčanica numeriran tom slovnom oznakom serije pušten je u optjecaj kao redovne novčanice.
Na novčanicama od 100 i 200 kuna iz iste godine numeriranje se nastavilo u seriji „BZ“ brojevima na kojima je stalo u prethodnoj emisiji novčanica. Ta je serija bila redovna. Zamjenske novčanice bile su one s niskim brojevima u seriji slovne oznake „CZ“, dok je veći dio novčanica iste serije pušten u optjecaj kao redovne
U praksi je teško s potpunom sigurnošću odrediti do kojeg su točno serijskog broja pojedine novčanice imale ulogu zamjenskih, odnosno od kojeg su korištene kao redovne. Pouzdano se može tvrditi da su zamjenske sve novčanice iz emisije 1993. godine numerirane u seriji „AZ“, kao i novčanice s tom slovnom oznakom serije od 10 kuna iz 1995. i 2004. godine te od 20 kuna iz 2014. godine.
Izneseni zaključci temelje se na dugogodišnjem istraživanju Vedrana Krušelja i analizi dostupnog materijala, pri čemu su u prikupljanju podataka sudjelovali i pojedini kolege kolekcionari. Svaka dodatna informacija koja bi mogla pridonijeti preciznijem razumijevanju ove tematike smatra se dobrodošlom.
Autori: Zlatko Viščević i Vedran Krušelj (dio o zamjenskim novčanicama kuna Republike Hrvatske)
Slike: Numex – Coins, Banknotes & Militaria Store [www.numex.hr
