„Novac je novac, a papir je papir.” — Thomas Paine Ova jednostavna rečenica, napisana prije više od dva stoljeća, danas zvuči iznenađujuće aktualno. Paine je želio reći da su zlato i srebro (kao zlatni i srebrni novac) ograničeni prirodom, tj. ne možemo ih proizvesti više […]
Srebro između papira i stvarnosti: približava li se tržište „točki pucanja”? Pročitaj više »
Srebrna kovanica od 500 lira, izdana krajem 1950-ih, predstavlja jednu od najpoznatijih i najintrigantnijih emisija talijanske moderne numizmatike. Nastala je u razdoblju povoljne gospodarske konjunkture, kada se Italija, nakon ratnih razaranja i poslijeratne obnove, postupno vraćala stabilnosti i prosperitetu. Ujedno je postojala i potreba usklađivanja
500 lira „Karavela“ i njene kontroverzne zastavice Pročitaj više »
O srebrnjaku od 5 kuna iz godine kovanja 1934. pisalo se u više navrata te je o njemu donijeto nekoliko, katkad oprečnih, zaključaka. Izvorni dokumenti iz Beograda, dostupni u obliku mikrofilmova u Hrvatskom državnom arhivu, rasvjetljavaju mnoge pojedinosti o djelovanju Ustaškoga pokreta u Italiji kojemu
O planiranom uvođenju kune kao službene valute u ustaškoj emigraciji 1934. godine Pročitaj više »
Povijest tečaja jugoslavenskog dinara od završetka Drugog svjetskog rata do 1990. godine odražava duboke promjene u monetarnoj politici, gospodarskom sustavu i međunarodnom položaju države. U numizmatičkom smislu, razumijevanje tečajnih odnosa ključno je za pravilnu interpretaciju vremenskog izdavanja određenih nominalnih vrijednosti novčanica i kovanog novca, osobito
Ovdje prenosimo snimljeno predavanje u kojem izv. prof. dr. sc. Tomislav Portada govori o kemiji novca. Iako se o izgledu kovanica i novčanica, njihovim izdanjima, nakladama i očuvanosti često govori, ovdje novac promatramo iz drukčijeg kuta – kemijske perspektive. U predavanju ćete saznati: Predavanje spaja
Od antičkog doba, pa praktički sve do kraja 16. stoljeća, novac se proizvodio ručnim kovanjem, odnosno udarnom tehnikom u kojoj je svaki primjerak nastajao pojedinačno. Postupak je zahtijevao preciznu pripremu, uigranost više osoba i visok stupanj zanatske vještine. Kovanje se odvijalo kroz jasno definirane faze.
Numizmatika je odavno prestala biti svijet isključivo pravilnih krugova, dostojanstvenih profila vladara, elegantnog umjetničkog oblikovanja i profinjene simbolike. Današnji numizmatičar, htio – ne htio, mora se pomiriti s činjenicom da su granice „kovanice“ rastegnute do točke u kojoj se ponekad opravdano možemo zapitati gledamo li
Kad čovjek misli da je u numizmatici vidio sve – evo konjske glave! Pročitaj više »
Osim lica i naličja, kovanica ima i obod (engl. edge). Obod je bočna, najčešće zakrivljena ploha koja povezuje lice i naličje kovanice. Obod je obično gladak ili nazupčan, ali može biti i složenije oblikovan. Pored dekorativne uloge, oblikovanje oboda ima i važnu zaštitnu funkciju. Vrlo
Obodni natpis na novcu i njegova orijentacija Pročitaj više »
Hrvatska narodna banka, u suradnji s Hrvatskom kovnicom novca, predstavlja novo prigodno numizmatičko izdanje posvećeno 200. obljetnici Samoborskog fašnika, jedne od najstarijih i najpoznatijih pokladnih manifestacija u Hrvatskoj. Riječ je o izdanju koje na suvremen, ali simbolički snažan način prenosi duh satire, slobodne riječi i
Novo numizmatičko izdanje u čast 200 godina Samoborskog fašnika Pročitaj više »
Hrvatska numizmatika uskoro će biti bogatija za još jedno iznimno važno izdanje. Nakon velikog uspjeha i rasprodane knjige „Slavonski banovci“, autori Zlatko Viščević i Tomislav Dundović uskoro predstavljaju novu knjigu – numizmatički katalog „Novac grada Splita“. Riječ je o prvom samostalnom numizmatičkom katalogu posvećenom isključivo
Pismenost je jedan od temeljnih elemenata identiteta svakog naroda, a u hrvatskom se slučaju povijesno razvijala kroz tri pisma: glagoljicu, ćirilicu i latinicu. Posebnost hrvatske kulturne povijesti jest činjenica da su sva tri pisma dobila i svoje nacionalne inačice: hrvatsku (uglatu) glagoljicu, hrvatsku ćirilicu (arvaticu)
Početkom 2026. godine globalno tržište srebra moglo bi ući u novu, znatno nestabilniju fazu. Naime, Kina je najavila da će od 1. siječnja 2026. uvesti obvezne državne dozvole za sav izvoz srebra. Iako se ova odluka na prvi pogled čini tehničkom, njezine posljedice mogle bi
Kako su mnogi analitičari i kolekcionari već dulje vrijeme očekivali, bilo je samo pitanje trenutka kada će burzovna cijena srebra probiti važnu psihološku granicu od 2 eura po gramu čistog srebra, odnosno 2000 eura za kilogram. Upravo se to dogodilo danas, odmah po otvaranju burzi
Srebro probilo psihološku granicu od 2 eura po gramu! Pročitaj više »
Novac u kolonijama za gubavce bio je posebna vrsta novca (žetoni, bonovi ili posebne kovanice i novčanice) koja je bila u opticaju isključivo unutar leprozorija, odnosno sanatorija za oboljele od gube. Razlog njegova uvođenja bio je strah da bi običan novac mogao prenositi zarazu i
