Novčanica od 10 dinara s datumom 22.09.1939., izdanje Narodne banke Kraljevine Jugoslavije, pripada skupini najzanimljivijih i najintrigantnijih emisija jugoslavenskog (prije)ratnog novca. Iako je formalno pripremljena za redoviti optjecaj, njezina je stvarna sudbina neraskidivo vezana uz dramatične događaje travnja 1941. godine, što joj daje posebno mjesto u numizmatičkoj i povijesnoj literaturi.
Tehničke značajke i emisija
Dimenzije novčanice su 128 × 72 mm, dok je veličina crteža 115 × 60 mm. Tiskana je u zelenoj i žućkastoj boji, sa zaštitnim elementom u vidu vodoznaka. Izrađena je u Zavodu za izradu novčanica u Beogradu. Datum na novčanici glasi: 22. septembar 1939. Puštanje u optjecaj je de facto izvršeno 08.04.1941., a u optjecaju se zadržala od 08.04.1941. do 02.04.1942., kada je izvršena zamjena u okupacijskim uvjetima.
Novčanica je izrađena na temelju rješenja ministra financija br. 102/VIII iz travnja 1940., u sporazumu s Narodnom bankom. Pripremljeno je i službeno priopćenje o puštanju u optjecaj 08.04.1941., no bombardiranje Beograda 06.04.1941. i prekid izlaženja „Službenih novina” onemogućili su javnu objavu. Time je ova emisija ušla u zonu pravne i povijesne dvojbe: bila je u prometu, ali bez formalne objave.
Prema podacima iz poslijeratnih izvješća, novčanice od 10 dinara zamjenjivane su na području okupirane Srbije od 10. do 21.11.1941., a u nekim krajevima do 02.04.1942., što potvrđuje da su doista bile u optjecaju.
Kraljevski portret i most koji „povezuje“
Na lijevoj strani lica nalazi se poprsje kralja Petra II. Karađorđevića, prikazanog frontalno, u crnogorsko hercegovačkoj narodnoj nošnji, s ordenom Karađorđeve zvijezde o vratu i na prsima. Portret je svečan, ali mladenački, naglašavajući dinastički kontinuitet i simboliku budućnosti države. Iznad lika, u gornjem kutu, nalazi se nadvijena grana kao simbol rasta i budućnosti.
U središnjem donjem dijelu prikazan je Stari most u Mostaru, arhitektonski motiv snažne simbolike. Most kao motiv povezuje obale, krajeve i narode, te sugerira ideju državnog jedinstva. U kontekstu 1939. godine, kada su političke napetosti bile izražene, izbor mosta kao središnjeg pejzažnog motiva nosi jasnu poruku povezanosti i integracije.
Tekstualni dio na licu, u cijelosti na ćirilici, glasi:
NARODNA BANKA
KRALJEVINE JUGOSLAVIJE
PLAĆA DONOSIOCU
DESET DINARA
BEOGRAD, 22. SEPTEMBAR 1939
Uz potpise člana uprave dr. Ive Belina i guvernera dr. D. K. Protića.
Ornamentalni okvir širine 8 mm, bogato stiliziran u duhu akademskog realizma i secesijske dekorativnosti, zatvara kompoziciju. U sva četiri kuta nalaze se brojke 10, jasno istaknute i grafički uravnotežene. U donjim dijelovima okvira su mjesta za serijske oznake i numeraciju, a u središnjem dijelu je tekst koji upozorava na kažnjivost krivotvorenja.
Ženska protuteža na naličju
Na desnoj strani naličja nalazi se stilizirani ženski lik u vlastelinskoj nošnji s velom i dijademom. U desnoj ruci drži mač, a uz nju je knjiga, simbol spoja snage i znanja. Figura je blago okrenuta prema središtu novčanice, čime se uspostavlja vizualna ravnoteža s tipografskim središtem.
Središnji tekst, ovaj put pretežno na latinici, ponavlja naziv banke i nominalu:
NARODNA BANKA
KRALJEVINE
JUGOSLAVIJE
PLAĆA DONOSIOCU
DINARA (ćirilicom) 10 DINARA
DESET
Time se djelomično ostvaruje ravnoteža uporabe ćirilice i latinice, što je bila karakteristika državne politike i vizualnog identiteta novčanica toga razdoblja. Iako je na naličju dominacija latinice ipak „narušena“ ćiriličnim tekstom.
Prostor između tekstualnih cjelina ispunjen je stiliziranom ornamentikom geometrijskog tipa, dok je okvir identičan onome na licu s brojkama 10 u kutevima.
Autori i idealan spoj slikarskog i grafičkog majstorstva
Autorski potpis na naličju otkriva dvojicu istaknutih umjetnika, Paju Jovanovića kao autora likovnog rješenja i Veljka Andrejevića Kuna kao gravera.
Jovanovićev akademski realizam očituje se u profinjenom portretu kralja i u alegorijskoj figuri, dok je Kunova graverska preciznost vidljiva u finim linijama ornamentike i sigurnosti crteža. Cjelina djeluje skladno, uravnoteženo i tehnički iznimno dotjerano.
Vodoznak kao podsjetnik na kontinuitet vladajuće dinastije
U desnom praznom polju lica, odnosno lijevom na naličju, predviđen je pravokutni prostor za vodoznak s likom kralja Petra I. Oslobodioca u generalskoj uniformi. Ovaj detalj nosi snažnu simboliku dinastičkog i državnog kontinuiteta, Petar I. kao utemeljitelj moderne jugoslavenske države, Petar II. kao njezin nasljednik.
Pravna dvojba oko puštanja u optjecaj
U literaturi se ova novčanica često navodi među emisijama koje su bile izrađene, ali formalno nisu bile javno proglašene prije napada sila Osovine 06.04.1941. godine. Ipak, postoje jasni pokazatelji da je bila u prometu u prvim danima rata, vjerojatno bez službene objave.
Nakon okupacije provedena je zamjena tih novčanica, što potvrđuje njihovu stvarnu cirkulaciju. Tako da ova emisija ostaje „na granici“ između zakonskog novca i izvanredne ratne emisije, pa je kao takva predmet stručnih rasprava i posebnog kolekcionarskog interesa.
Umjetnička vrijednost i značenje
S umjetničkog stajališta, novčanica od 10 dinara iz 1939. predstavlja jednu od estetski najuspjelijih manjih nominala Kraljevine Jugoslavije. Kompozicija je jasno podijeljena, ali ne i kruta; portret i pejzaž stvaraju narativnu cjelinu, dok alegorija na naličju uvodi simboličku dimenziju.
Dominantna zelena boja pridonosi osjećaju stabilnosti i ozbiljnosti, dok tamna gravura daje dubinu i preciznost. Ornamentika, iako bogata, ne opterećuje kompoziciju, već služi kao ritmički okvir koji povezuje sve elemente u jedinstvenu cjelinu.
Ova novčanica stoji kao likovni dokument jednog prijelomnog trenutka. Izrađena u miru, puštena u optjecaj u ratnom kaosu, povučena u okupaciji, u sebi objedinjuje državnu reprezentaciju, umjetničku izvrsnost i povijesnu dramu, što je čini iznimno zanimljivom s numizmatičkog i povijesno umjetničkog gledišta.
Autor: Zlatko Viščević
Slike: Numex – Coins, Banknotes & Militaria Store [www.numex.hr]
