Cijene plemenitih metala već neko vrijeme „lete u nebo“. Zlato i srebro obaraju povijesne rekorde, investitori zadovoljno trljaju ruke, ali među numizmatičarima i kolekcionarima raste zabrinutost. Gotovo svima se nameće pitanje: Koristi li rast cijena plemenitih metala i numizmatičarima ili im zapravo šteti, jer otežava kupovinu srebrnjaka i zlatnika za njihove zbirke?
Inflacija ili stvarni rast cijena?
Burze plemenitih metala su u petak 18.10.2025. zatvorene na 117,18 EUR za gram zlata, odnosno 1,43 EUR za gram srebra. To je čak mali pad (korekcija) u odnosu na cijene koje su imale u ranijim satima: skoro 121 EUR za zlato i skoro 1,50 za srebro. No da podsjetimo, zlato je 01.01.2025. imalo cijenu od 81,52 EUR, a srebro od 0,89 EUR za gram. Gledajući u postocima, zlato je do današnjeg dana naraslo za 43%, a srebro za čak 60%!
Na prvi pogled, čini nam se da su zlato i srebro u snažnom uzletu. Međutim, veliki broj analitičara slaže se da se ovdje ne radi o stvarnom rastu vrijednosti, već samo o prilagodbi cijena inflaciji. Drugim riječima gram zlata danas vrijedi više nego prije nekoliko godina, ali i sve ostalo, od goriva do kruha, poskupjelo je u sličnom, ako ne i većem, omjeru. Dakle, bez obzira na nominalni rast cijena, ovdje se ne radi o ničem „revolucionarnom“, nego je to samo „korekcija cijena“ na stvarno stanje stvari.
Zlatnici, srebrnjaci i njihova „nova“ osnovna vrijednost
Kako su neke kovanice izrađene od srebra ili zlata, logično je da s rastom cijena metala raste i osnovna vrijednost tih primjeraka, a to je vrijednost samog metala. Ako je pak neki primjerak imao numizmatičku vrijednost povrh vrijednosti metala, onda je logično da će rastom cijena metala, rasti i ukupna cijena tog primjerka. No što to znači za kolekcionarsko tržište? I je li to baš uvijek tako?
Izvor: Numex – Coins, Banknotes & Militaria Store [www.numex.hr]
Na primjer, obični zlatnici od 20 franaka, koji više spadaju u investicijske zlatnike nego u numizmatiku, donedavno su predstavljali relativno pristupačne i popularane komade među kolekcionarima s investitorskim tendencijama. Ti komadi su početkom ove godine kotirali po cijeni od oko 470 EUR za komad. Danas su ti isti zlatnici po 680 EUR za komad, a što je bitno veća cijena. Dakle do nedavno je takav zlatnik spadao u komad koji je ispod „psihološke granice od 500 EUR“, a sada je on bitno skuplji i postaje nekako „van dometa“ prosječnog kolekcionara.
Slično se događa i sa srebrnjacima: kovanice koje su godinama bile percipirane kao „jeftini srebrnjaci“, a to su na primjer srebrnjaci Kraljevine Jugoslavije od 20 i 50 dinara iz 1938. danas su osjetno skuplji. Još prije nekoliko godina za njih se izdvajalo 4, odnosno 7 EUR a i manje, dok je sada cijena za njih već 10 i 16 EUR. Kad bi to još preračunali u kune; 50 dinara 1938. je danas 120 kuna, a što zvuči nadrealno.
Porastom ovih cijena pomiče se i psihološki prag pristupačnosti, pa se ono što se nekad smatralo financijski dostupnim, sada postaje teže dostupniji luksuz.
Nadalje, prisutan je još jedan fenomen koji prati porast cijena metala, a povezan je s numizmatikom. Ako je općenito kupovna moć na nekom tržištu niska, tada ponekad i numizmatička vrijednost određenih primjeraka jednostavno bude „anulirana“ zbog rasta cijena metala. Razlog tome jest činjenica da prosječan kolekcionar više nema dovoljan financijski kapacitet za kupnju primjeraka (najčešće zlatnika) tog ranga, pa se smanjuje broj potencijalnih kupaca. Takav materijal tada postaje predmet interesa investitora, a koje zanima isključivo vrijednost metala.
Dobar primjer za to su jugoslavenski zlatnici iz serije AVNOJ (1968.) koji su se nekad prodavali po cijeni zlata uvećanoj za 30-ak posto, dok im je danas u praksi cijena po burzovnoj cijeni zlata (oko 14.800 EUR).
Kolekcionari „predaju štafetu“ investitorima?
Ovdje se jasnije dolazi do izražaja razlika između investicijskog i numizmatičkog pristupa kovanicama od plemenitih metala. Investitor promatra kovanicu prvenstveno kroz količinu zlata ili srebra koju kovanica sadrži i vidi je kao sredstvo za zaštitu kapitala i očuvanja vrijednosti svoje imovine. Kolekcionar (numizmatičar) s druge strane, vrednuje estetiku, umjetničku i povijesnu vrijednost novca. Naravno da su rijetkost i tržišna cijena i ovdje bitni faktori, ali oni su u pravilu od sekundarnog značaja.
Kad cijena metala snažno poraste, kovanice od plemenitih metala počinju ubrzano mijenjati vlasnike. Mnogi primjerci koji su do jučer kružili među kolekcionarima danas prelaze u ruke investitora, jer postaju financijski manje dostupni prosječnom kolekcionaru, a istodobno investicijski zanimljiviji investitorima. Time se smanjuje ponuda kolekcionarskih primjeraka na tržištu, a početnicima postaje sve teže pronaći „ulazne komade“ po pristupačnoj cijeni.
Psihološki učinak na tržišnu dinamiku
Psihologija u cijeloj ovoj priči igra važnu ulogu. Kolekcionar koji je navikao kupovati, primjerice, zlatnik od 20 franaka za manje od 500 EUR, sada ga mora platiti skoro 700 EUR. Mnogi zbog tog „proboja psihološke barijere“ u tom trenutku zastanu, odgode kupnju ili jednostavno odustanu od nje.
Slično vrijedi i za srebrnjake koji su općenito dostupniji plemeniti metal u numizmatici. Oni su tradicionalno bili neka „ulazna točka“ u svijet numizmatike, posebno za mlađe numizmatičare ili početnike. No danas i „obični“ srebrnjaci dostižu cijene koje zahtijevaju sve veći budžet. Posljedica toga je da dio ljudi odustaje od skupljanja ili se prebacuje na kovanice od neplemenitih metala, a čime se posljedično mijenja i struktura interesa na tržištu.
Je li sve ovo samo privremena pojava ili neka nova realnost?
Pitanje koje se u cijeloj ovoj priči namjeće je: Hoće li se tržište prilagoditi i prihvatiti nove cijene kao „normalne“ ili će porast cijena trajno suziti broj aktivnih kolekcionara?
Tu postoje dva moguća scenarija:
- Scenarij prilagodbe. Kroz neku godinu-dvije kolekcionari će prihvatiti nove vrijednosti i tržište će se stabilizirati. Do tada će se rast cijena metala ugraditi u opću percepciju vrijednosti i sve će funkcionirati „po starom“, samo na višoj cjenovnoj razini.
- Scenarij povlačenja. Značajan broj kolekcionara će odustati od kupnje zlatnika i srebrnjaka, a što povlači za sobom i pad potražnje, te stagnaciju tržišta. Za one koji ostanu u svijetu kolekcionarstva, pojačat će se interes za jeftinijim komadima od neplemenitih metala.
Valja naglasiti da su se oba scenarija već više puta „odigrala“ na numizmatičkom tržištu i da se pritom ne radi ni o čemu novom. Kao i svako drugo tržište i numizmatičko je dinamično, te se na njemu mogu očekivati različite promjene. Neki ljudi u kolekcionarstvu ostaju bez obzira na cijene, neki odustaju zauvijek, dok se neki privremeno povuku, pa se ponovno vraćaju – ponekad i po više puta. Ukratko, sve je moguće i sve se događa.
Prilagodba kao uobičajen scenarij
Rast cijena plemenitih metala uvijek utječe na numizmatičko tržište, ali ga dosad nikada nije uništio. Taj porast cijena donosi izazove jer smanjuje dostupnost materijala, mijenja strukturu potražnje i potiče kolekcionare da budu selektivniji. No, s druge strane, privlači i nove sudionike na tržište te nije rijetkost da se poneki dojučerašnji investitor pretvori u „punokrvnog numizmatičara“. Neki jednostavno ne mogu odoljeti ljepoti numizmatičke estetike i povijesnoj priči koju novac nosi sa sobom. Dakle, ništa se bitno ne mijenja; „business as usual“, samo s nešto većim iznosima.
Autor: Zlatko Viščević uz AI asistenciju
Slike: Numex – Coins, Banknotes & Militaria Store [www.numex.hr]
