Od antičkog doba, pa praktički sve do kraja 16. stoljeća, novac se proizvodio ručnim kovanjem, odnosno udarnom tehnikom u kojoj je svaki primjerak nastajao pojedinačno. Postupak je zahtijevao preciznu pripremu, uigranost više osoba i visok stupanj zanatske vještine. Kovanje se odvijalo kroz jasno definirane faze. […]
U numizmatici postoje brojni rekordi, a jedan od njih je i novčanica koja je zabilježena „Guinessovoj knjizi rekorda“, a radi se o novčanici s najvećom ikada izdanom nominalom – 100 trilijuna pengőa (10²⁰). Ova iznimna, gotovo nadrealna nominala novčanice izdana je 1946. godine u Mađarskoj
Novčanica s najvećom nominalom u povijesti: Mađarska 100 trilijuna pengőa iz 1946. Pročitaj više »
Hrvatska numizmatika uskoro će biti bogatija za još jedno iznimno važno izdanje. Nakon velikog uspjeha i rasprodane knjige „Slavonski banovci“, autori Zlatko Viščević i Tomislav Dundović uskoro predstavljaju novu knjigu – numizmatički katalog „Novac grada Splita“. Riječ je o prvom samostalnom numizmatičkom katalogu posvećenom isključivo
Pismenost je jedan od temeljnih elemenata identiteta svakog naroda, a u hrvatskom se slučaju povijesno razvijala kroz tri pisma: glagoljicu, ćirilicu i latinicu. Posebnost hrvatske kulturne povijesti jest činjenica da su sva tri pisma dobila i svoje nacionalne inačice: hrvatsku (uglatu) glagoljicu, hrvatsku ćirilicu (arvaticu)
Mnogi numizmatičari, odnosno kolekcionari novca, gaje posebnu sklonost prema novčanicama velikog formata. Razlozi za to nisu samo kolekcionarski, već i psihološki, estetski i povijesni. Velike novčanice već na prvi pogled ostavljaju snažan dojam i zauzimaju posebno mjesto u svakoj zbirci. U ovom članku razloženi su
Novac u kolonijama za gubavce bio je posebna vrsta novca (žetoni, bonovi ili posebne kovanice i novčanice) koja je bila u opticaju isključivo unutar leprozorija, odnosno sanatorija za oboljele od gube. Razlog njegova uvođenja bio je strah da bi običan novac mogao prenositi zarazu i
Etnografski motiv na novčanici od 100 Kuna iz 1943. godine predstavlja glavni vizualni element naličja, smješten u njegovom središnjem dijelu. Čini ga prikaz žene s djevojčicom u naručju, odjevenih u narodnu nošnju karakterističnu za pojedina naselja Zagrebačkog prigorja. U vrijeme nastanka novčanice ta su naselja
Etnografski motiv na novčanici od 100 Kuna iz 1943. Pročitaj više »
Novac je daleko više od samog sredstva plaćenja – on je i moćno sredstvo vizualne komunikacije, političke poruke, ali i propagande. Među brojnim simbolima koji se nalaze na novcu; od državnih grbova i obilježja; nacionalnih junaka; povijesnih spomenika i drugih znamenitosti, posebno se izdvaja pojava
Nakon završetka Drugog svjetskog rata i prije potpisivanja mirovnog ugovora s Italijom, Zona “B” – koja je obuhvaćala Rijeku, dio Istre i Slovensko Primorje – bila je stavljena pod administrativnu kontrolu Vojne uprave Jugoslavenske armije (VUJA). U skladu s međunarodnim pravima koja pripadaju okupacijskim vlastima,
“Jugolire” – papirni novac Gospodarske banke za Rijeku, Istru i Slovensko Primorje Pročitaj više »
Početkom 2025. godine numizmatički svijet dobio je još jedan svjetski rekord. Naime, Burundijska središnja banka (Banque de la République du Burundi) izdala je službeno najveću novčanicu na svijetu. Radi se o novčanici od 10.000 burundijskih franaka impozantnih dimenzija od 400 × 288 mm. Ova novčanica
Numizmatičko čudovište iz Burundija: Najveća novčanica na svijetu Pročitaj više »
U ovom videu predstavljamo komplet hrvatskih prigodnih zlatnika posvećenih Baranji. Radi se o kompletu koji je izrađen u samo 300 primjeraka, a sadrži zlatnike od 500 i 1000 kuna, te srebrnjake od 150 i 200 kuna. Motivi na ovom prigodnom novcu su Kopačevski (ili Kopački)
Prikaz prigodnih kovanica: Hrvatska, komplet zlatnika i srebrnjaka, Baranja, 1997. Pročitaj više »
U današnjem videu predstavljamo jednog “kapitalca”, a radi se o vrlo rijetkom mađarskom (ugarskom) zlatniku od 100 kruna iz 1907. godine. Ovaj impresivan zlatnik poveće mase i promjera otkovan je u kovnici Kremnica i to u vrlo maloj količini od samo 1088 komada. Na licu
Prikaz zlatnika: Mađarska 100 kruna 1907. Franjo Josip I Pročitaj više »
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to srebrna poluperpera iz 1801. Ovi srebrnjaci izdavali su se samo 1801. godine i imali su nominalnu vrijednost od 6 dinara ili dinarića. Na licu srebrnjaka
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Poluperpera iz 1801. Pročitaj više »
U ovom videu predstavljamo prigodni zlatnik i srebrnjak posvećen najpoznatijem hrvatskom odjevnom predmetu – kravati. Zlatnik od 100 eura i srebrnjak od 6 eura ističu se svojom jedinstvenošću. Ovo je prvi hrvatski zlatnik nepravilnog oblika, dok je srebrnjak prva kovanica s “rupom” koja također ima
Prikaz prigodnih kovanica: Hrvatska 6 i 100 eura 2023. Konturna kravata Pročitaj više »
