Mjanmar, Mjanma, Burma, Bama… država je bogate povijesti i jedinstvenog naslijeđa poput jezične raznolikosti, budističkih hramova, izvorne hrane i običaja (pročitajte primjerice o njihovim osobnim imenima…). Nažalost, od (ponovne) nezavisnosti u stanju je stalnih unutarnjih sukoba i političke nestabilnosti kojima se ne nazire kraj. U […]
U arheološkim istraživanjima na prostoru bivšeg samostanskog kompleksa Sv. Nikole u Zadru 2014. – 2016. (za vrijeme talijanske vlasti tamo su se nalazile vojna bolnica i kraljevska mornarička vojarna „Tommaseo Gulli“) pronađen je primjerak novca Kraljevine Italije iz emisije kovane 1943. R – XXI. U
U radu se obrađuju varijante novog vižlina iz 1751. godine koja je prva godina kovanja te vrste novca. Ukupno je obrađeno devet kovanica, od kojih šest prvi put. Kojom odlukom je Senat Dubrovačke republike odlučio kovati talire ne zna se točno. Odlukom od 14.V.1725. kaže
Autor iznosi svoje mišljenje o novootkrivenom slavonskom banskom denaru kovanom u vrijeme hercega Stjepana Anžuvinca. U radu daje svoj osvrt i na teorije o tom denaru koje su iznijeli Szilveszter Gerlovics i Ferenc Soós u radu Anjou István herceg szlavón pénzei. Prije nekoliko godina, desetak
Nepoznati slavonski banski denar hercega Stjepana Anžuvinca Pročitaj više »
Prikaz Uskrsnuća Kristova jedan je od najsnažnijih i najprepoznatljivijih motiva kršćanske ikonografije. Ipak, unatoč njegovoj teološkoj važnosti, ovaj se prizor vrlo rijetko pojavljuje na novcu. Upravo zato zlatni dukat iz Ferrare, kovan u vrijeme Ercolea I d’Este krajem 15. stoljeća, predstavlja izniman spoj religijske poruke
Hrvatska numizmatika bogatija je za još jedan stručni naslov. Objavljen je dugo očekivani katalog „Novac grada Splita“, autora Zlatka Viščevića i Tomislava Dundovića i od sada dostupan za narudžbu. Riječ je o prvoj samostalnoj numizmatičkoj knjizi koja sustavno i na moderan načib obrađuje splitski komunalni
Objavljen novi numizmatički katalog „Novac grada Splita“ Pročitaj više »
Hrvatska narodna banka, u suradnji s Hrvatskom kovnicom novca, predstavlja novo prigodno numizmatičko izdanje pod nazivom „Kraljica Jelena Slavna“, čime se nastavlja serija „Vladari“. Ovo izdanje posvećeno je jednoj od najvažnijih žena ranog hrvatskog srednjovjekovlja, čije je ime sačuvano u rijetkim, ali iznimno značajnim povijesnim
Novo numizmatičko izdanje u čast hrvatske kraljice Jelene Pročitaj više »
Bimetalne kovanice, odnosno kovanice izrađene od dvaju različitih metala, danas su važan dio mnogih monetarnih sustava. U pravilu se sastoje od središnjeg umetka (jezgre) i vanjskog prstena izrađenih od različitih metalnih legura koje se tijekom kovanja trajno spajaju u jedinstvenu cjelinu. Takva konstrukcija omogućuje lakše
Numizmatički katalozi već desetljećima predstavljaju jedan od temeljnih alata numizmatičara kolekcionara, trgovaca i aukcionara. Osim što pružaju sustavan pregled izdanja, tipova, varijanti i tehničkih karakteristika kovanica ili novčanica, gotovo svaki katalog sadrži i procijenjene tržišne vrijednosti, odnosno „kataloške cijene“. Upravo te cijene često izazivaju najviše
Novac kovan u Splitu i za Split u razdoblju od XII. do XVI. stoljeća može se podijeliti u tri osnovne skupine: autonomni komunalni novac (XII.–XIV. stoljeće), novac grada Splita kovan za kneza Hrvoja Vukčića Hrvatinića (1403.–1413.), te novac kovan u Veneciji za potrebe Splita (1491.–1518.).
„Novac je novac, a papir je papir.” — Thomas Paine Ova jednostavna rečenica, napisana prije više od dva stoljeća, danas zvuči iznenađujuće aktualno. Paine je želio reći da su zlato i srebro (kao zlatni i srebrni novac) ograničeni prirodom, tj. ne možemo ih proizvesti više
Srebro između papira i stvarnosti: približava li se tržište „točki pucanja”? Pročitaj više »
Srebrna kovanica od 500 lira, izdana krajem 1950-ih, predstavlja jednu od najpoznatijih i najintrigantnijih emisija talijanske moderne numizmatike. Nastala je u razdoblju povoljne gospodarske konjunkture, kada se Italija, nakon ratnih razaranja i poslijeratne obnove, postupno vraćala stabilnosti i prosperitetu. Ujedno je postojala i potreba usklađivanja
500 lira „Karavela“ i njene kontroverzne zastavice Pročitaj više »
O srebrnjaku od 5 kuna iz godine kovanja 1934. pisalo se u više navrata te je o njemu donijeto nekoliko, katkad oprečnih, zaključaka. Izvorni dokumenti iz Beograda, dostupni u obliku mikrofilmova u Hrvatskom državnom arhivu, rasvjetljavaju mnoge pojedinosti o djelovanju Ustaškoga pokreta u Italiji kojemu
O planiranom uvođenju kune kao službene valute u ustaškoj emigraciji 1934. godine Pročitaj više »
Povijest tečaja jugoslavenskog dinara od završetka Drugog svjetskog rata do 1990. godine odražava duboke promjene u monetarnoj politici, gospodarskom sustavu i međunarodnom položaju države. U numizmatičkom smislu, razumijevanje tečajnih odnosa ključno je za pravilnu interpretaciju vremenskog izdavanja određenih nominalnih vrijednosti novčanica i kovanog novca, osobito
