Etnografski motiv na novčanici od 100 Kuna iz 1943. godine predstavlja glavni vizualni element naličja, smješten u njegovom središnjem dijelu. Čini ga prikaz žene s djevojčicom u naručju, odjevenih u narodnu nošnju karakterističnu za pojedina naselja Zagrebačkog prigorja. U vrijeme nastanka novčanice ta su naselja bila u neposrednoj blizini Zagreba, dok danas pripadaju tom gradu. Iako se nošnje u tim naseljima neznatno razlikuju, tipološki pripadaju istom sklopu i poznate su pod zajedničkim nazivom šestinska narodna nošnja. Ime je dobila prema jednom od tih naselja – Šestinama.
Naziv šestinska nošnja uvriježio se u narodnoj svijesti kao posljedica dolazaka Šestinčana u njihovim nošnjama u Zagreb. Kako Zagrepčani nisu razlikovali detalje među nošnjama, sve su prigorske nošnje s vremenom nazvane šestinskima. Ovaj tip nošnje karakterističan je za prigorska naselja smještena na području od potoka Kustošaka na zapadu do naselja Čučerje i Granešina na istoku.
Šestinska nošnja, zbog bogatog veza i raznolikog tkanja spada među najživopisnije hrvatske nošnje. S vremenom je prestala biti svakodnevni odjevni predmet i danas se nosi isključivo u posebnim prilikama – tradicijskim svečanostima, blagdanima i za potrebe folklornih društava. Izbor upravo ove nošnje kao etnografskog motiva na jednoj od novčanica Nezavisne Države Hrvatske odraz je tadašnje nacionalne kulturne, društvene i povijesne svijesti, ali i političkog ozračja koje je tada vladalo.
Autor novčanice Vladimir Kirin već je ranije oblikovao i uprizorio ista ova dva ženska lika odjevena u šestinsku narodnu nošnju na jednoj svojoj razglednici iz serije razglednica Hrvatske narodne nošnje, publicirane krajem 1939. ili početkom 1940. godine. U opisu te razglednice, numerirane brojem 34, navodi se da se radi o hrvatskoj narodnoj nošnji iz Zagreba – Šestina.
Prikazani likovi na razglednici i novčanici nisu fiktivni, već su temeljeni na stvarnim osobama. Autor knjige je na temelju provedenog istraživanja zaključio da je Vladimir Kirin kao predložak za izradu crteža koristio jednu fotografiju Toše Dabca, koja je u razdoblju od 1940. do 1944. godine više puta bila objavljena. Proučavanjem pozadinskih detalja na toj fotografiji utvrdio je da je nastala na Jelačićevu trgu u Zagrebu, glavnom gradskom trgu.
Autor: Vedran Kušelj
Izvor: Vedran Krušelj, Novčanice NDH: Neispričane priče, 1. izdanje, Zagreb, 2025.
Ovaj tekst je izvorno dio knjige: “Novčanice NDH: Neispričane priče” autora Vedrana Krušelja.
Knjiga Vedrana Krušelja “Novčanice NDH: Neispričane priče” rezultat je višegodišnjih upornih i sustavnih autorovih istraživanja naslovljene problematike, te predstavlja kompletan i sveobuhvatan pregled numizmatičke povijesti NDH s naglaskom na novčanice. Po prvi puta se na jednom mjestu u literaturi nalaze svi podaci potrebni za stručnu obradu koji su opisani u kontekstu i potkrijepljeni mnogim izvornim dokumentima, novinskim člancima i fotografijama. Utemeljeno su pojašnjene tehničke, simboličke i ikonografske značajke novčanica, te su ‘ispričane priče’ o osobama čiji su likovi prikazani na njima.
U knjizi se, između ostaloga, premijerno prikazuje skica novčanice od 50.000 Kuna iz 1945. godine, te svaki kupac dobiva na poklon zasebno numeriranu reprodukciju njene grafičke rekonstrukcije.
Više tekstualnih detalja iz knjige moguće je pronaći na autorovom profilu na društvenoj mreži: https://www.facebook.com/vedran.kruselj
Tvrdi uvez, A4 format, 392 stranice, slike u boji.
Planirani izlazak knjige je u mjesecu studenom ove godine.
Redovna cijena knjige iznosit će 90 EUR + troškovi dostave.
Moguće ju je već sada naručiti u pretprodaji po cijeni od 80 EUR + troškovi dostave.
Iskoristite ovu pogodnost pri kupnji koja će trajati samo do sredine listopada.
Svoju narudžbu možete izvršiti putem:
E-maila: vedran.kruselj@gmail.com
Telefona ili WhatsAppa: +385 91 506 9477
