Kroz stoljeća kovani novac doživio je mnoge oblike i varijacije; u materijalu, veličini, obliku, dizajnu. Ima ga zaista svakakvog, pa čak i sa – rupama! Danas kovanice s rupom srećemo po čitavom svijetu, ali se nekako povijesno vezuju najviše za novac iz istočne Azije. Rupa u središtu kovanice ima dugu i bogatu povijest, a njena funkcija se mijenjala kroz vrijeme; u početku od čisto praktične, pa do estetske i sigurnosne.
Praktična funkcija u transportu i postupku proizvodnje
Jedan od najstarijih i najpraktičnijih razloga zašto su kovanice imale rupu u sredini bio je mogućnost nizanja na uže, žicu ili štap. Ova praksa bila je posebno raširena u staroj Kini i Japanu. Poznate kineske „cash“ kovanice s kvadratnom rupom u sredini korištene su više od 2000 godina. Nizanje je omogućavalo lakši transport i čuvanje većih količina sitnog novca. Umjesto da ih se nosi u vrećici, jednostavno su se nosile na užetu ili žici.
Kvadratna rupa u kineskim kovanicama imala je i svoju funkciju tijekom njihove proizvodnje. Budući da su se stare kineske kovanice izrađivane lijevanjem, a ne kovanjem, stotine kovanica bile su međusobno povezane metalnim „štapićima“. Takve kovanice bi se zatim međusobno odvajale, ali bi njihovi obodi imali višak metala na dijelu gdje je dotjecao tekući metal. Kako bi se se obodi izgladili, u četvrtaste središnje rupe umetale bi se metalne šipke, a obodi kovanica bi se onda brusili dok nisu postali ujednačeno glatki.
Lakše razlikovanje za slijepe i slabovidne osobe
U novije doba, posebno u skandinavskim zemljama, rupa u kovanicama služi i kao pomoć slijepim i slabovidnim osobama. Osjetom prstiju lako se mogu razlikovati takve kovanice od onih bez rupe, čime se povećava inkluzivnost u svakodnevnoj upotrebi novca.
Zaštita od krivotvorenja
Središnja rupa u kovanicama dobiva s vremenom i novu funkciju u vidu zaštite od krivotvorenja. Naime, izrada kovanice s rupom zahtijeva posebne alate i postupke, a što onda otežava izradu krivotvorenih primjeraka. Iako se to rijetko javno ističe, mnoge kovnice svijeta priznaju da je rupa dodatna prepreka za one koji bi pokušali napraviti lažne primjerke.
Štednja materijala u proizvodnji: mit ili činjenica?
Ponekad se tvrdi da rupa u kovanici omogućava uštedu metala, ali ova teorija nema čvrste dokaze. Naime, količina metala u kovanici s rupom obično nije značajno manja, a rupa može i zakomplicirati proizvodnju. Međutim, u pojedinim slučajevima kod azijskog novca, velike rupe su možda zaista imale svrhu racionalizacije potrošnje metala, osobito ako se radi o plemenitim metalima.
Gdje danas možemo vidjeti kovanice s rupom?
I danas se u optjecaju nalaze kovanice s rupama u nekoliko zemalja kao što su Japan, Danska, Norveška, Papua Nova Gvineja, itd.
Osim toga, brojne zemlje izdale su numizmatičke i prigodne kovanice s rupom u sredini, često kao simboliku povezanosti sa starim tradicijama ili kao dizajnerski eksperiment.
Na našem području, jedina optjecajna kovanica s rupom bila je ona Kraljevine Jugoslavije od 25 para iz 1938. Postojala je ideja da se izdaju i kovanice FNR Jugoslavije od 25 para s godinom 1953. i rupom u sredini, ali se od toga odustalo.
Kovanice s rupom u sredini spajaju tradiciju, praktičnost, inkluzivnost i estetiku. Bilo da su vezane za drevne trgovačke puteve Dalekog istoka, zaštitu slabovidnih ili borbu protiv krivotvorenja, takve kovanice imaju svoje posebno mjesto u povijesti numizmatike. Njihova dugovječnost i prisutnost u suvremenim novčanim sustavima pokazuju koliko detalji u dizajnu novca mogu imati duboko ukorijenjene razloge i funkcionalne i simbolične.
Autor: Zlatko Viščević
Slike: Numex – Coins, Banknotes & Militaria Store [www.numex.hr]
