Nakon završetka Drugog svjetskog rata i prije potpisivanja mirovnog ugovora s Italijom, Zona “B” – koja je obuhvaćala Rijeku, dio Istre i Slovensko Primorje – bila je stavljena pod administrativnu kontrolu Vojne uprave Jugoslavenske armije (VUJA). U skladu s međunarodnim pravima koja pripadaju okupacijskim vlastima, VUJA je odlučila izdati vlastitu valutu za područje Zone “B” kako bi osigurala funkcioniranje gospodarstva i isplatu administrativnog aparata.
U razdoblju neposredno nakon rata, jedino sredstvo plaćanja u Rijeci i ostatku Zone “B” bile su metropolitanske lire koje je izdavala Banca d’Italia. Međutim, mnoge talijanske firme povukle su gotovinu iz tog područja prema Zoni “A” ili natrag u Italiju, a što je izazvalo ozbiljnu monetarnu krizu. VUJA se tada suočila s izuzetno teškim okolnostima: riječka luka i industrijski objekti bili su teško oštećeni, dok su brojna istarska sela bila devastirana ratnim razaranjima.
U Zoni “A” britanske vlasti su iskoristile svoja prava i uvele AMG-lire kao okupacijsku valutu. Slijedom toga, i VUJA je izdala vlastiti novac, službeno nazvan “lire B”. U narodu su se te novčanice nazivale različito: “lire Titine”, “lire barchette”, a najčešće jednostavno – “Jugolire”. Iako formalno klasificiran kao okupacijski novac, Jugolira ima poseban značaj jer je bila prvi novac na području Istre tiskan na narodnom jeziku, što joj daje snažan nacionalni karakter.
U tom razdoblju, jugoslavenski dinar (dinar Demokratske Federativne Jugoslavije – DFJ) nije mogao biti uveden kao zakonsko sredstvo plaćanja, budući da zakoni Jugoslavije nisu imali pravnu snagu u Zoni “B”, a Narodna banka Jugoslavije nije imala jurisdikciju nad tim područjem. Zbog toga su Pokrajinski narodnooslobodilački odbor (NOO) za Slovensko Primorje, Oblasni NOO za Istru i Gradski NOO Rijeke, uz odobrenje VUJA-e, donijeli odluku o osnivanju posebne financijske institucije – Gospodarske banke za Istru, Rijeku i Slovensko Primorje sa sjedištem u Rijeci.
Gospodarska banka je službeno utemeljena 17. rujna 1945., s početnim kapitalom od 100 milijuna lira.
Već 18. rujna 1945. VUJA je donijela naredbu o puštanju u optjecaj nove valute, a ona glasi:
NAREDBA br. 26
Vojne uprave Jugoslavenske armije za Julijsku Krajinu, Istru, Rijeku i Slovensko Primorje.
U posljednje vrijeme zapaženo je, da na teritoriju ove Vojne uprave J. A. nema dovoljno novaca u optjecaju. Takvo stanje moglo bi imati izvjesnih posljedica s obzirom na potrebe privrede i naroda uopće. Da bi stanje popravili i omogućili nesmetan daljnji razvoj na polju obnove i privrede, te da bi poboljšali novčanu situaciju, a s time u vezi životne uslovr naroda na ovom teritoriju, Da Gospodarska banka za Istru, Rijeku i Slovensko Primorje pusti u optjecaj nove lirske novčanice od 1, 5, 10, 20, 50, 100, 500 i 1.000 lira.
Vrijednost novih lirskih novčanica jednaka je vrijednosti starih (Banco d’Italia). Stare novčanice (Banco d’Italia), ostaju i dalje u optjecaju.
Tečaj novih lirskih novčanica jednak je u odnosu na dinar tečaju starih, t. J. 3,33 : 1.
Opis novih novčanica objavit će se naknadno preko dnevne štampe. Od dani stupanja na snagu ove Naredbe na teritoriju ove Vojne uprave J. A. (Istra, Rijeka Slovensko Primorje) nove lirske novčanice od 1, 5, 10, 20, 50, 100, 500, 1000 lira važi kao zakonsko platežno sredstvo.
Ova naredba stupa na snagu odmah.
Smrt fašizmu – Sloboda narodu!
Opatija, 18. I. 1945.
Pukovnik: V. Holjevac, v. r.
Iza ove objave je izišao opis lira “B” u dnevnom tisku. Lire su izgledale ovako:
1 lira
Dimenzije: 91 x 49 mm
Lice: U lijevom dijelu u klasju je broj 1, a iznad je petokraka zvijezda. Na vrpci piše tri puta „LIRA“ i „1945“. Desno je natpis na tri jezika: „Gospodarska banka za Istru, Rijeku i Slovensko Primorje“ / „Gospodarska banka za Istro, Reko in Slovensko Primorje“ / „Banca per l’Economia per l’Istria fiume e il Litorale Sloveno“. U sva četiri kuta je broj 1. Oko svega je okvir od lipovog lišća.
Naličje: U lijevom dijelu je lik partizanke okrenut na desno. Desno je oznaka nominale „1 LIRA“. Ispod toga je natpis na tri jezika: „Krivotvorenje se kažnjava po zakonu“ / „Ponajeranje se kaznuje po zakonu“ / „La lege punisce i falsificatori“. Oko svega je okvir od geometrijskih ornamenata.
5 lira
Dimenzije: 98 x 50 mm
Lice: U lijevom dijelu u klasju je broj 5, a iznad je petokraka zvijezda. Na vrpci piše „LIRA“ – „LIR“ / „LIRE“. Desno je natpis na tri jezika: „GOSPODARSKA BANKA ZA ISTRU, RIJEKU I SLOVENSKO PRIMORJE“ / „GOSPODARSKA BANKA ZA ISTRO, REKO IN SLOVENSKO PRIMORJE“ / „BANCA PER L’ECONOMIA PER L’ISTRIA FIUME E IL LITORALE SLOVENO“ i godina „1945“. U sva četiri kuta je broj 5. Oko svega je okvir od lipovog lišća.
Naličje: U desnom dijelu je prikaz plovila (barke) sa zvijezdom na jedru. Lijevo je oznaka nominale „LIRA 5 LIRE / LIR“. Ispod toga je natpis na tri jezika: „KRIVOTVORENJE SE KAŽNJAVA PO ZAKONU“ / „PONAJERANJE SE KAZNUJE PO ZAKONU“ – „LA LEGE PUNISCE I FALSIFICATORI“. Oko svega je okvir od geometrijskih ornamenata. U svakom kutu okvira je brojka 5.
10 lira
Dimenzije: 100 x 55 mm
Lice: U lijevom dijelu u klasju je broj 10, a iznad je petokraka zvijezda. Na vrpci piše „LIRA“ – „LIR“ / „LIRE“. Desno je natpis na tri jezika: „GOSPODARSKA BANKA ZA ISTRU, RIJEKU I SLOVENSKO PRIMORJE“ / „GOSPODARSKA BANKA ZA ISTRO, REKO IN SLOVENSKO PRIMORJE“ / „BANCA PER L’ECONOMIA PER L’ISTRIA FIUME E IL LITORALE SLOVENO“ i godina „1945“. U sva četiri kuta je broj 10. Oko svega je okvir od lipovog lišća.
Naličje: U desnom dijelu je prikaz plovila (barke) sa zvijezdom na jedru. Lijevo je oznaka nominale „LIRA 10 LIRE / LIR“. Ispod toga je natpis na tri jezika: „KRIVOTVORENJE SE KAŽNJAVA PO ZAKONU“ / „PONAJERANJE SE KAZNUJE PO ZAKONU“ – „LA LEGE PUNISCE I FALSIFICATORI“. Oko svega je okvir od pleternih ornamenata. U svakom kutu okvira je brojka 10.
20 lira
Dimenzije: 106 x 75 mm
Lice: U lijevom dijelu u klasju je broj 20, a iznad je petokraka zvijezda. Na vrpci piše „LIRA“ – „LIRE“ / „LIRE“. Desno je natpis na tri jezika: „Gospodarska banka za Istru, Rijeku i Slovensko Primorje“ / „Gospodarska banka za Istro, Reko in Slovensko Primorje“ / „Banca per l’Economia per l’Istria fiume e il Litorale Sloveno“ i godina „1945“. U oba desna kuta je broj 20. Oko svega je okvir od lipovog lišća.
Naličje: U desnom dijelu je prikaz plovila (barke) sa zvijezdom na jedru. Lijevo je oznaka nominale „LIRA 20 LIRE / LIR“. Ispod toga je natpis na tri jezika: „Krivotvorenje se kažnjava po zakonu“ / „Ponajeranje se kaznuje po zakonu“ / „La lege punisce i falsificatori“. Oko svega je okvir od ornamenata. U svakom kutu okvira je brojka 20.
50 lira
Dimenzije: 116 x 64 mm
Lice: U lijevom dijelu u klasju je broj 50, a iznad je petokraka zvijezda. Na vrpci piše „LIRA“ – „LIRE“ / „LIR“. Desno je natpis na tri jezika: „GOSPODARSKA BANKA ZA ISTRU, RIJEKU I SLOVENSKO PRIMORJE“ / „GOSPODARSKA BANKA ZA ISTRO, REKO IN SLOVENSKO PRIMORJE“ / „BANCA PER L’ECONOMIA PER L’ISTRIA FIUME E IL LITORALE SLOVENO“ i godina „1945“. U sva četiri kuta je broj 50. Oko svega je okvir od lišća.
Naličje: U desnom dijelu je prikaz plovila (barke) sa zvijezdom na jedru. Lijevo je oznaka nominale „LIRA 50 LIRE / LIR“. Ispod toga je natpis na tri jezika: „KRIVOTVORENJE SE KAŽNJAVA PO ZAKONU“ / „PONAJERANJE SE KAZNUJE PO ZAKONU“ – „LA LEGE PUNISCE I FALSIFICATORI“. Oko svega je okvir od ornamenata. U svakom kutu okvira je brojka 50.
100 lira
Dimenzije: 130 x 70 mm
Lice: U lijevom dijelu u klasju je broj 20, a iznad je petokraka zvijezda. Na vrpci piše „LIRA“ – „LIRE“ / „LIR“. Desno je natpis na tri jezika: „Gospodarska banka za Istru, Rijeku i Slovensko Primorje“ / „Gospodarska banka za Istro, Reko in Slovensko Primorje“ / „Banca per l’Economia per l’Istria fiume e il Litorale Sloveno“ i godina „1945“. U oba desna kuta je broj 100. Oko svega je okvir od lipovog lišća.
Naličje: U lijevom dijelu je prikaz plovila (barke) sa zvijezdom na jedru. Desno je oznaka nominale „LIRA 100 LIRE / LIR“. Ispod toga je natpis na tri jezika: „Krivotvorenje se kažnjava po zakonu“ – „Ponajeranje se kaznuje po zakonu“ – „La lege punisce i falsificatori“. Oko svega je okvir od ornamenata. U lijevim kutevima okvira je brojka 100, te u sredini okvira desno.
500 lira
Dimenzije: 134 x 75 mm
Lice: U lijevom dijelu u klasju je broj 500, a iznad je petokraka zvijezda. Na vrpci piše „LIRA“ – „LIRE“ / „LIR“. Desno je natpis na tri jezika: „GOSPODARSKA BANKA ZA ISTRU, RIJEKU I SLOVENSKO PRIMORJE“ / „GOSPODARSKA BANKA ZA ISTRO, REKO IN SLOVENSKO PRIMORJE“ / „BANCA PER L’ECONOMIA PER L’ISTRIA FIUME E IL LITORALE SLOVENO“ i godina „1945“. Oko svega je okvir od lišća.
Naličje: U desnom dijelu je prikaz plovila (barke) sa zvijezdom na jedru. Lijevo je oznaka nominale „LIRA 500 LIRE / LIR“. Ispod toga je natpis na tri jezika: „KRIVOTVORENJE SE KAŽNJAVA PO ZAKONU“ / „PONAJERANJE SE KAZNUJE PO ZAKONU“ – „LA LEGE PUNISCE I FALSIFICATORI“. Oko svega je okvir od ornamenata.
1000 lira
Dimenzije: 146 x 79 mm
Lice: U lijevom dijelu je prikaz plovila (barke) sa zvijezdom na jedru. Desno je natpis na tri jezika: „GOSPODARSKA BANKA ZA ISTRU, RIJEKU I SLOVENSKO PRIMORJE“ / „GOSPODARSKA BANKA ZA ISTRO, REKO IN SLOVENSKO PRIMORJE“ / „BANCA PER L’ECONOMIA PER L’ISTRIA FIUME E IL LITORALE SLOVENO“ i godina „1945“. U sva četiri kuta je broj 1000. Oko svega je okvir od lišća.
Naličje: U desnom dijelu je prikaz vola i orača. U lijevom dijelu u klasju je broj 1000, a iznad je petokraka zvijezda. Na vrpci piše „LIRA – LIR – LIRE“. Ispod toga je natpis na tri jezika: „Krivotvorenje se kažnjava po zakonu“ / „Ponajeranje se kaznuje po zakonu“ / „La lege punisce i falsificatori“. Oko svega je okvir s cvjetićima. U svakom kutu okvira je brojka 1000.
Prema zapisniku Gospodarske banke od 17. listopada 1945. (str. 32), ukupno je izdano svega jedna milijarda lira. Već 24. listopada iste godine u opticaju se nalazilo novčanica lire “B” u vrijednosti od 248.820.000 lira (zapisnik Gospodarske banke, str. 39, čl. 2). Novčanice su tiskane u Ljubljani i Zagrebu. Iz istog zapisnika proizlazi da je Komisija za tiskanje novčanica predala 100.000.000 lira iz Ljubljane te 197.370.000 lira iz Zagreba (zapisnik Gospodarske banke, str. 39, čl. 3).
Lira “B”, izdana za uporabu u zoni B, nije imala karakter inflacijske valute i nije bila puštena u opticaj kao zamjena postojećem novcu, već s ciljem suzbijanja špekulacije i rješavanja financijskih izazova. Kao okupacijska valuta, lira “B” bila je puštena u opticaj u skladu s kvotom predviđenom financijskom politikom za tu teritorijalnu zonu.
Odmah nakon puštanja u opticaj, talijanske su vlasti pokušale potkopati povjerenje u novu emisiju. Unatoč tome, praksa je pokazala da je lira “B” zadržala stabilnost i vrijednost sve do njenog povlačenja. Trgovina s Trstom odvijala se putem sustava “clearinga”, dok se razmjena s Jugoslavijom temeljila na dozvolama za uvoz i izvoz koje je izdavalo Privredno odjeljenje Vojne uprave JA. Sva plaćanja za robu izvezenu iz Jugoslavije, kao i naplata potraživanja za robu izvezenu u Jugoslaviju, odvijala su se isključivo putem zbirnih računa u lirama, otvorenih kod Gospodarske banke u Rijeci i njenoj filijali u Postojni. Vrijednost izvoza robe iz zone B u Jugoslaviju, obračunata putem tih zbirnih računa, bila je određena po tečaju od 30 dinara za 100 lira.
Radi poštivanja međunarodnog prava, Vojna uprava JA izdala je strogu zabranu korištenja dinara kao platežnog sredstva u toj zoni.
Rijeka je tako pripadala lirskom deviznom području, dok je Sušak bio u dinarskom području Demokratske Federativne Jugoslavije (DFJ).
Međutim, odmah nakon sklapanja mirovnog ugovora s Italijom bilo je nužno ukloniti ovu apsurdnu situaciju u privrednom poslovanju – jedan grad, a dvije valute!
Dodatno, zbog jačanja gospodarske aktivnosti u Zoni “B”, došlo je do povećanog optjecaja novca, što je dovelo do znatnog smanjenja zaliha novčanica lire “B” kod Gospodarske banke.
Zbog navedenih razloga ukazala se hitna potreba da se devizno područje Rijeke pripoji Jugoslaviji, čime bi se riješila dva ključna problema. Prvo, uklonila bi se anomalija da u jednom dijelu grada vrijedi jedna, a u drugom druga valuta, pri čemu bi se granica između dinarskog i lirskog deviznog područja jasno uspostavila na liniji između Rijeke i Opatije. Drugo, time bi se izbjegla potreba za štampanjem dodatnih novčanica za ostatak Zone “B”, budući da bi se novčanicama povučenima iz Rijeke mogle pokriti potrebe Istre i Slovenskog primorja.
Dana 7. prosinca 1946. Ministarstvo financija FNRJ uputilo je akt (Ministarstvo financija, Beograd, Pov. br. 1190, 7. XII. 1946.) Vrhovnoj upravi za javnu administraciju (VUJA), kojim je odobren prijedlog da se na području grada Rijeke uvede Dinar DFJ kao zakonsko sredstvo plaćanja, uz obvezu Gospodarske banke da povuče lire “B” iz optjecaja.
Ministarstvo financija uputilo je prepis relevantnog akta Narodnoj banci u Beogradu, zajedno s detaljnim uputama o povlačenju novčanica “B” lira. Dokument nosi oznaku Ministarstva financija, Beograd, Pov. VII, br. 1227 od 13. prosinca 1945. U njemu su navedene sljedeće odredbe:
Povlačenje i zamjena novčanica lire “B” na području grada Rijeke povjerava se Gospodarskoj banci u Rijeci;
Povlačenje i zamjena moraju se provesti između Božića i Nove godine, u roku koji ne smije biti duži od tri dana. Zamjena se vrši:
a) po tečaju 100 lira “B” za 30 dinara Demokratske Federativne Jugoslavije (DFJ);
b) iznosi novčanica lire “B” čija protuvrijednost ne prelazi 5.000 dinara DFJ zamjenjuju se u cijelosti; za veće iznose izdaje se potvrda na ukupno položeni iznos;
c) državnim tijelima, poduzećima i ustanovama socijalne skrbi isplaćuje se puna svota;
d) Gospodarska banka za IRSP ne može svoju zalihu novčanica lire “B” zamijeniti u DFJ dinare.
Nakon što su lire tipa “B” prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja, na području grada Rijeke u opticaju su ostali dinar Demokratske Federativne Jugoslavije (DFJ) i metropolitanska lira. Ova potonja obračunavala se po službenom tečaju od 100 metropolitanskih lira za 15 dinara DFJ. Doznake između Zone “B” i Rijeke vršila je Gospodarska banka prema tečaju 100 lira “B” = 30 dinara DFJ, što znači da između Rijeke i Zone “B” nije postojao kliring sustav.
Iz devizne perspektive, nakon provedene zamjene, grad Rijeka se više nije smatrao “inozemstvom”. Za provedbu konverzije lira “B” u Rijeci Narodna banka je imenovala Viktora Mataušeka, iskusnog stručnjaka koji je ranije sudjelovao u sličnim operacijama u drugim republikama Jugoslavije. Ministarstvo financija iz Beograda (Pov. br. 108997-1/2 od 14. XII. 1945.) odredilo je da se zamjena izvrši 28., 29. i 30. prosinca 1946., kako bi s 1. siječnjem 1947. započeo promet s novom valutom.
Zbog važnosti operacije i potrebe za očuvanjem stabilnosti, pripreme su se provodile u strogoj tajnosti. Do samog dana zamjene, 27. prosinca, o cijelom postupku nisu bili obaviješteni ni službenici Gospodarske banke ni ostali namještenici uključeni u proces. Plakati i potvrde tiskani su u Zagrebu, dok su plakati na talijanskom jeziku izrađeni u zadnji čas u Rijeci. Svi materijali pripremljeni su diskretno, a sama objava o povlačenju došla je kao iznenađenje javnosti.
Glavnu komisiju za zamjenu činili su: potpukovnik Mirko Lenac (predsjednik Kontrolne komisije VUJA-e), Pavao Mršičić (načelnik financijskog odjeljenja VUJA-e), Nikola Radonić (upravitelj filijale Zemaljske banke u Sušaku), Leopold Grbac (upravitelj Gospodarske banke) te delegat Narodne banke iz Beograda Viktor Mataušek. Određeno je ukupno osam punktova za zamjenu, a svaki je unaprijed opskrbljen sa po 2.000.000 dinara.
Nakon završetka konverzije ustanovljeno je da je na području Rijeke povučeno ukupno 325.422.386,57 lira “B”, dok je isplaćeno 93.927.427,50 dinara DFJ.
Izmijenjene i povučene lire u ukupnoj vrijednosti od 333.318.969 upotrijebljene su, prema uputi VUJA-e i uz suglasnost Ministarstva financija FNRJ, za potrebe ostatka Zone “B”. Time optjecaj lira ovim povlačenjem faktički nije bio smanjen.
Godinu dana nakon konverzije u Rijeci, lira “B” je uz Metropolitansku liru bila važeće platežno sredstvo na području Zone “B”. Međutim, temeljem notifikacije Ugovora o miru s Italijom, Prezidijum Narodne skupštine FNRJ donio je Ukaz o proširenju pravnih propisa na novo pripojena područja. Slijedom toga, Ministarstvo financija u Beogradu donijelo je 13. rujna 1947. Uredbu o povlačenju lira na području Zona “A” i “B”. Ta uredba objavljena je u “Službenom listu” broj 79 od 16. rujna 1947., a već sljedećeg dana, 17. rujna, započela je konverzija u Istri, koja je trajala do 20. rujna i obuhvatila cijelu Zonu “B”.
Brza provedba ove mjere bila je moguća zahvaljujući Gospodarskoj banci, koja je još 8. rujna dostavila upute i sav potreban materijal na mjesta zamjene u Zonama “A” i “B”. Zamjena novčanica koje su glasile na lire obavljala se u središtima kotarskih narodnih odbora, koji su bili nadležni za svoje teritorije.
Za pripojeno područje Zone “B”, zamjena se provodila u sljedećim mjestima: Ajdovščina, Tolmin, Idrija, Postojna, Ilirska Bistrica, Opatija, Labin, Vodnjan, Rovinj, Poreč, Pazin, Buzet i Mali Lošinj. Za područje Zone “A” konverzija se odvijala u Puli, Sežani, Solkanu, Bovcu i Kobaridu.
Važno je napomenuti da se u Zoni “A” nije mogla mijenjati lira “B”. U sklopu ove konverzije potpuno su povučene iz optjecaja sve vrste lira: Jugolire, Metrolire (izdanje “Banco d’Italia”) i lire AMG (izdanja Savezničke okupacijske uprave).
Prema uredbi o povlačenju i zamjeni novčanica denominiranih u lirama, utvrđen je službeni tečaj za konverziju sljedećih izdanja:
“Lire B”: 100 lira = 30 dinara
“Lire M”: 100 lira = 15 dinara
“Lire AMG”: 100 lira = 15 dinara
Glavna centrala Narodne banke u Beogradu, rješenjem broj Pov. 32367 od 3. listopada 1947., donijela je odluku o prestanku daljnje emisije novčanica “lira B”. U odluci stoji:
“Počev s prvim danom zamjene, Gospodarska banka ne može više puštati u optjecaj svoje novčanice…”
Također je određeno da “sva središta Gospodarske banke počet će prvi dan zamjene sa saldom nula u novčanicama ‘B lira’ u blagajni.”
Za potrebe zamjene, Narodna banka je osigurala potrebne rezerve u dinarima, i to:
u filijali u Sušaku: 700.000.000 dinara
u centrali u Ljubljani (za potrebe podkomisije u Postojni): približno 300.000.000 dinara
Kao i u Rijeci, i na području Istre zamjena se provodila pod nadzorom glavne komisije za povlačenje i zamjenu novčanica, koja je djelovala u zonama “A” i “B”.
I ovoga puta inspektor Viktor Mataušek bio je delegiran iz Glavne centrale Narodne banke u Beogradu. Glavna komisija ostala je sa sjedištem u Rijeci, dok je podkomisija djelovala u Postojni. Prema dopisu Glavne centrale Narodne banke (Bgd. Pov. br. 44898/XI od 1. IX. 1947.), nakon provedene konverzije valuta u Zoni “A” i “B”, Glavna komisija je 6. X. 1947. izvršila konačni obračun. Rezultati su pokazali da je iz optjecaja povučeno i predano Narodnoj banci:
B lira: 1.558.080.534
M lira: 556.386.948,20
AMG lira: 18.715.380
Za navedene iznose zamijenjeno je ukupno 553.423.229 dinara FNRJ.
Ovom valutnom zamjenom dinar FNRJ postao je jedino službeno platežno sredstvo u Istri, čime je taj prostor, s deviznog aspekta, prestao biti smatran “inozemstvom” u odnosu na ostatak Jugoslavije.
Već 20. X. 1947. Narodna banka preuzela je Gospodarsku banku u Rijeci, budući da ona više nije imala opravdan razlog za samostalno djelovanje.
Lire “B” imaju dvostruko značenje. Prvo, riječ je o novcu na kojem su uz talijanski jezik po prvi put ravnopravno tiskani i hrvatski te slovenski jezik. To je prvi nacionalni novac u Istri nakon stoljeća dominacije stranih valuta. Iako je Rijeka već imala svoj papirni novac dijelom na hrvatskom jeziku još 1848., 1849. i 1850. godine (vidi: Ivan Rengjeo, “Papirni novac u Hrvatskoj”, Numizmatika, 1953. i Mario Smoquina, “La carta moneta di Fiume negli anni 1848, 1849 i 1850”, Rivista X, 1933.), u ostatku Istre takav slučaj nije zabilježen.
Drugo značenje lire “B” ogleda se u domišljatosti VUJA-e u suočavanju s teškom poslijeratnom monetarnom krizom. Stabilnost i razvoj privrede ovisili su o snažnoj, pouzdanoj valuti. Lira “B” održala je fiksni tečaj od 100 lira za 30 dinara sve do zamjene, dok su AMG i Metrolire pri konverziji imale znatno nižu vrijednost – 100 lira za 15 dinara.
Članak je uredio i prilagodio Zlatko Viščević na temelju izvornog članka “Lire ‘B’, papirni novac u emisiji Gospodarske banke za Rijeku, Istru i Slovensko Primorje u Rijeci, iz godine 1945-1947”, autorice Radmile Matejčić, objavljenog u Numizmatičkim vijestima, br. 11, 1958., str. 23-29
Slike: Numex – Coins, Banknotes & Militaria Store [www.numex.hr], Katz Auction [www.katzauction.com], Bank Note Museum [www.banknote.ws], kolekcija S.R.
