Kauri školjka iz različitih kutova gledanja. (Izvor: Wikipedija)
Maldivski otoci, koji se nalaze u Indijskom oceanu, su poznati po svojim pješčanim plažama, bujnim šumama kokosovih palmi i koraljnim atolima. Na ovim otocima nalazi se Republika Maldivi, nekadašnja azijska kraljevina. Republika Maldivi je jedna od najneobičnijih država u svijetu. Nalazi se gotovo u samoj sredini Indijskog oceana, oko 700 kilometara zapadno od Šri Lanke. Maldivi imaju preko 2000 otoka, od kojih su samo 200 naseljena. Gotovo svi stanovnici su muslimanske vjeroispovijesti, a glavni grad Male ima populaciju od oko 212.000 stanovnika, što je skoro polovina ukupne populacije.
Ako gledamo kroz numizmatičku persperkivu, ovi su se ovi otoci proslavili po kauri školjkama, koje su bile vrsta primitivnog novca i korištene su kao sredstvo plaćanja.
Maldivi nisu nova država, već su praktički oduvijek bila nezavisna zemlja. Jedino su u kratkom razdoblju od samo 17 godina (1558.-1575.) bili pod stranom vlašćnu. Naime, Portugalci su uspjeli pokoriti Maldivsku kraljevinu ubistvom sultana Alija VI.
Maldivi nikada nisu bili evropska kolonija, osim kada su od 1887. do 1965. bili britanski protektorat. Zaštita Engleza bila je dobrovoljna, a ugovorom između guvernera Cejlona, Sir H.A. Gordona i tadašnjeg maldivskog sultana Mohameda Muenidina II, Britanci su preuzeli obvezu zaštite Maldiva. U zamjenu za to, Britanci su dobili pravo korištenja najjužnijeg otoka Maldiva, Gon, za svoju vojnu bazu. Kada su Englezi napustili Gon 26. srpnja 1965., premijer Maldiva, Ibrahim Nasir, potpisao je u ime nacije Ugovor o potpunoj nezavisnosti zemlje.
Boraveći na Maldivima danas, stiče se neobičan dojam. Iako bi se po nekoj ekonomskoj logici očekivalo da zemlja bude siromašna, čini se bogatom. Stanovništvo Maldiva se ne bavi poljoprivredom niti ima razvijenu industriju. Ribolov je oduvijek bio ključan za ekonomiju zemlje, zajedno s još jednim artiklom: kauri školjkama. Danas država dobiva značajna devizna sredstva od turizma, što Maldive čini jednim od najmondenijih zimskih odmarališta za europske turiste. U prošlosti je glavni izvor prihoda na Maldivima bio – prodaja kauri školjaka, koje su se koristile kao novac.
Maldivi su u prošlosti bili glavni dobavljač Azije i Afrike posebnom vrstom školjki poznatih kao kauri školjke (cowrie shells).
Ove školjke su odabrane kao najznačajnija vrsta primitivnog novca zbog svojih karakterističnih svojstava. One pripadaju porodici Cypraea, a predstavljaju egzoskelet dvije vrste mekušaca, moneta i annulus. Na latinskom jeziku su poznate kao CYPREA MONITA.
Kauri školjke su izabrane da služe kao novac zbog sljedećih razloga: prvo, njihov izgled poput porculana je vrlo atraktivan; drugo, one su relativno male i prilično ujednačene po veličini; treće, relativno su rijetke i nalazišta im se nalaze na priličnoj udaljenosti od zemalja u kojima su korištene kao sredstvo plaćanja, kao što su Kina i Afrika; četvrto, nemoguće ih je krivotvoriti; i peto, čvrste su i vrlo trajne.
Antička Kina je bila najstarije poznato tržište za kauri školjke, a njihova cirkulacija počela je prije 2350. godine prije nove ere.
Kovanica od 20 ganskih cedija s prikazom kauri školjke. (Izvor: Wikipedija)
Simon de la Loubere navodi u svojoj knjizi „Iz kraljevine Sijam“ da se kauri školjke koriste kao sredstvo za očuvanje vrijednosti i razmjenu dobara već više od tri tisuće godina. Ove školjke su se prenosile u antička vremena iz njihovih nalazišta u toplim plitkim morima, poput Maldivskog otočja, do Kine, Egipta, Mezopotamije (Niniveh) i Male Azije (Troja). Njihova vrijednost proizlazi iz njihove ujednačene veličine, rijetkosti i nemogućnosti krivotvorenja.
Autor čak navodi interesantnu informaciju o upotrebi kauri školjki u Mađarskoj, ali izražava sumnju u tu tvrdnju.
Kauri školjke su bile široko rasprostranjene u Kini, posebno tijekom Šang dinastije (1776. – 1122. pr. Kr.), što se može zaključiti iz činjenice da se kineski znak za kauri školjku, “Pei”, pojavljuje u korijenima 214 različitih izraza u kineskom jeziku. Ovaj simbol gotovo uvijek označava neku vrstu vrijednosti, bilo materijalne ili moralne.
Kauri školjke su imale najdugotrajniju upotrebu u Sudanu, gdje su sve do 1907. godine služile kao sredstvo plaćanja poreza, kazni i drugih novčanih obaveza u državnoj administraciji.
U prošlosti su kauri školjke upotrebljavane kao osnovno sredstvo razmjene dobara u nekim dijelovima svijeta, obično nanizane u obliku ogrlica. Međutim, one se u tim zemljama ne poistovjećuju s novcem, već s robama koje su služile kao novac. To je slično kao što su komadi metala služili kao novac u raznim starim civilizacijama, sol u antičkom Rimu, ili platno u civilizaciji Inka.
Numizmatičarka Dobrila Tesla-Zarić opisala je jedan od načina plaćanja kauri školjkama: „Pri kupovini ribe, recimo, postavili bi kauri školjke jednu pokraj druge, i kolika je bila dužina ribe tolika je bila njena vrijednost.“.
Kauri školjke su bile popularan oblik robnog novca, a njihova vrijednost se obično izražavala u odnosu na vrijednost zlatnog ili drugog “pravog” novca. Međutim, vrijednost kauri školjki je varirala ovisno o udaljenosti od mjesta gdje se koristila kao novac i o količini koja je uvezana u pojedinim vremenskim periodima. U nekim zemljama, poput Maldiva u 1344. godini, vrijednost jednog zlatnog dinara iznosila je čak 400.000 kauri školjki, dok su u Centralnoj Africi iste godine kauri školjke bile 348 puta vrjednije. Na primjer, jedan dinar težine 20 arapskih karata (4,24 grama zlata) vrijedio je samo 1150 kauri školjki. Stoga je vrijednost kauri školjki kao robnog novca bila relativna i ovisila o specifičnim uvjetima svakog mjesta i vremena.
U 17. stoljeću, jedan dolar vrijedio je 60.000 kauri školjki, dok je jedan srebrni maldivski larin u isto vrijeme vrijedio 12.000 komada kauri školjki.
Krajem 16. stoljeća pojavio se prvi maldivski metalni novac, larin. Francuski brodolomac F. Pyrard de Laval naveo je 1602. godine da je novac Maldivskog kraljevstva od srebra, a postoji samo jedna vrsta – komadi srebra nazvani larini, vrijednosti otprilike 8 sua (sola) francuskog novca. Larin je dugačak kao prst, ali je mnogo plosnatiji, a kralj ga kuje na svom otoku i na njemu upisuje svoje ime arapskim slovima. Umjesto sitnog novca na Maldivima su se tada uglavnom koristile kauri školjke, pri čemu je 12.000 komada predstavljalo vrijednost jednog larina.
Kovanica od 1 maldivskog laarija. (Izvor: Coins, Banknotes & Militaria Store)
Danas se sitni novac na Maldivima naziva Larin ili LARI (laari). Jedna rufija (rufiyaa) predstavlja osnovnu novčanu jedinicu Maldiva, a sastoji se od sto larija.
Ovaj članak je nastao na temelju rada Ranka Mandića objavljenog u časopisu Obol br. 37, travanj 1985.
