1. Što za hrvatsku numizmatiku znači ovaj monetarni prelazak s kune na euro?
Radi se, nesumnjivo, o jednom od povijesnih događaja za hrvatsku numizmatiku, upravo u ovakvim trenucima stvaraju se novi numizmatičari. Tako će se i s dolaskom eura pojaviti novi krug ljudi koje će numizmatika zainteresirati. To je jedna od najpozitivnijih strana uvođenja eura. Negativno je to što jedno odlično numizmatičko rješenje, kao što su kune i lipe, zamjenjujemo numizmatički inferiornim eurima i centima, koji u numizmatičkoj zajednici ne uživaju prevelik ugled.
2. Je li to na neki način gubitak identiteta nacionalne novčarske numizmatike koja ima bogatu povijest?
U jednu ruku da. Kod kuna i lipa mogli smo sami birati kako će izgledati naše kovanice i novčanice i tu smo imali jako dobro likovno i numizmatičko rješenje. Kad govorimo kovanom novcu, imali smo široku apoensku strukturu kod optjecajnog novca – od 1 lipe do 25 kuna, solidan odabir metala i veličina kovanica, konzistentno likovno oblikovanje, zanimljiv odabir motiva iz flore i faune, a povrh toga i dvojezičnost.
3. Bilo je tu i nekoliko prigodno-optjecajnih izdanja koja sada postižu veliku vrijednost?
Da, primjerice FAO, Olimpijske igre u Atlanti, Senjski glagoljski misal… Posebna priča su kovanice od 25 kuna koje su tek sad, kad kuna odlazi, stekle ogromnu popularnost. Sve ćemo to zamijeniti s prilično numizmatički neuglednim eurima. Novčanice kuna bile su konceptualno prilično slične njemačkim markama. Valjda se time htjela naglasiti stabilnost kune na simboličkoj razini.
4. Objavili ste knjigu o hrvatskom novcu. Kako su izgledale naše prve novčanice?
Ako govorimo o prvom novcu samostalne Republike Hrvatske, onda su to bili hrvatski dinari iz 1991. Radilo se o prijelaznom rješenju između jugoslavenskog dinara i buduće “prave” hrvatske nacionalne valute – kune, koja se uvodi tek 1994. Hrvatski dinari bili su privremeni novac i pripremani su u jako teškim, ratnim uvjetima.
5. Koji su naši nacionalni simboli isticani na novčanicama koje smo dijelili u Austro-ugarskoj i Jugoslaviji?
Kod austro-ugarskog novca, hrvatski se motivi javljaju primarno kod kovanog novca koji je izdavan za mađarski dio Monarhije, i to u prikazu grba zemalja krune sv. Stjepana. Tu su prisutni elementi s grba Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, a poslije se pojavljuje i riječki grb. Kod novčanica je slična stvar, jer se i na njima nalazi spomenuti grb. U monarhističkoj Jugoslaviji opet imamo sličnu situaciju. U socijalističkoj Jugoslaviji s vremena na vrijeme se na novčanicama pojavljuju nazivi republika, pa tako i natpis Hrvatska.
6. Što se dogodilo kada je došao poslijeratni dinar?
Novi dinar Jugoslavije, s godinom 1944., zamijenio je novac koji je do tada bio u optjecaju, a radilo se u prvom redu o kunama NDH. Taj prvi dinar “nove Jugoslavije” likovno se oslanjao na sovjetska rješenja za novčanice onoga doba. Sve novčanice imale su sličan dizajn: na licu je bio lik partizana s puškom, a napisi su bili na svim jezicima ondašnjih priznatih naroda. Jugoslavenski dinar je prošao poslije brojne promjene sve do raspada zemlje 1991.
7. Puno je devedesetih bilo rasprava o uvođenju kune zbog istog imena kao u NDH. Je li bilo zajedničkih elemenata u izgledu tih novčanica?
Osim naziva osnovne novčane jedinice, novčanice današnjih kuna i onih endehazijskih potpuno su različite. Treba imati na umu da se radi o dvjema različitim epohama i da su kune NDH pod djelomičnim stilskim utjecajem njemačkih maraka iz kasnih 1930-ih, a sadašnje su kune pod stilskim utjecajem njemačkih maraka iz kasnih 1980-ih. Stoga se te dvije serije novčanica ne daju uspoređivati. Ono što je zanimljivo jest daje dio kima NDH, kao i dio današnjih kuna, tiskala ista tiskara – Giesecke & Devrient iz Njemačke.
8. Autor ste nekoliko medalja. Kako ocjenjujete zadnji natječaj HNB-a za dizajn kovanica eura?
O izboru motiva, samom natječaju i svemu što tu nije valjalo moglo bi se puno toga reći. No, za sama likovna rješenja možemo reći da su solidna. Autori su se potrudili i vjerujem da su dali sve od sebe. Kod hrvatskih eura više je problematičan izbor motiva, koji je prepušten javnosti na odluku. To nije uvijek najbolje rješenje. Za to je najbolje angažirati struku koja će izaći s nekim kvalitetnim rješenjem i odabirom motiva. Hrvatski su euri mješavina svega i svačega i konceptualno neskladni.
9. Nedavno ste upozorili da pojedine novčanice odlazeće kune mogu imati numizmatičku vrijednost. Koje bi vrijedilo sačuvati?
Kod novčanica je najbolje sačuvati veće apoene, ali moraju biti u savršenom stanju. Jedino takve mogu imati dodatnu numizmatičku vrijednost. Kada govorimo o savršenom stanju – radi se o novčanicama koje nisu bile u optjecaju, nemaju po sebi tragove rukovanja, nisu presavijane i sl.
10. Koji su najvažniji savjeti za numizmatičare početnike?
Najvažnije je da se educiraju o onome čime se bave. U prvom redu učenje i usvajanje znanja iz mnogobrojne numizmatičke literature, kao i od starijih i iskusnijih kolega. Bez znanja je teško ići kroz svijet numizmatike. Ponekad je to i vrlo skupo.
A da ja Vas nešto pitam…
VIŠČEVIĆ: Kako se vama sviđaju novi euri u odnosu na kune?
ŠIMIĆ: Slažem se s vama kad kažete da je riječ o bezličnom i pomalo bezdušnom numizmatičkom ruglu. Kakva unija takav i novac.
Autor: Zlatko Šimić
Izvor: Jutarnji list od 31.12.2022. i 01.01.2023.
