Numizmatička vrijednost probušenih kovanica
Vrlo često nam se obraćaju klijenti koji imaju za prodaju kovanice koje su probušene pri rubu. U pravilu se radi o srebrnjacima i u manjoj mjeri zlatnicima, a rijeđe o kovanicama od neplemenitih metala. Klijente prije svega zanima vrijednost i za koliko se to može prodati. Kao neku referencu očekivane vrijednosti uzimaju cijene pronađene na internetu za iste primjerke, ali koji nisu probušeni. I tu dolazi do neugodnih iznenađenja zašto probušena kovanica vrijedi manje od neprobušene, a rupica na njoj je skoro pa vidljiva?
Susret filatelista i numizmatičara u Zagrebu u 2015.
U Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu, Vukovarska 68, održavaju tradicionalni numizmatičko-filatelistički susreti na kojima imate priliku sresti kolege iz kolekcionarskog svijeta, nešto nabaviti za svoju zbirku, prodati ili zamjeniti.
Sajam je dobra prilika za upoznavanje sa širim krugom numizmatičara koje možda nećete sresti na internetu, pa Vam svakako preporučamo da ga posjetite.
Numizmatičko-filatelistički sajmovi održati će se u Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu (Vukovarska 68) na slijedeće dane:
- subota, 19.09.2015.
- subota, 07.11.2015.
Za dodatne informacije i rezervacije stolova za izlagače javite se na tel. 092 160 8508 ili na e-mail: kpkmzg@yahoo.de
Otkup ordenja – Isplata odmah! Brzo i sigurno! Monetalis.hr
Jugoslavenske novčanice – što i koliko vrijedi?
Jedan od najčešćih upita koji dobivamo je upit za procjenu ili otkup jugoslavenskih novčanica. Takvi upiti su svakodnevni i ljudima ponavljamo već uvriježene fraze o vrijednosti navedenih novčanica.
Dakle, što od Jugoslavije vrijedi? Najjednostavniji odgovor je da novčanice prije 1965 imaju neku vrijednost (ne sve), ali većina da. Vrlo važan faktor ovdje je stupanj očuvanosti. Neke novčanice imaju vrijednost samo ako su jako dobro očuvane. Ako su osrednje ili slabije očuvane, njihova vrijednost je zanemarivo mala.
Vrijednost starog novca
Jedno od najčešćih pitanja koje nam klijenti svakodnevno postavljaju je – Koliko nešto vrijedi? Koliko vrijede stare kovanice i novčanice? Za koliko se mogu prodati?
Vrijednost kovanica i novčanica utvrđuje se na temelju dva osnovna kriterija: rijetkosti i očuvanosti pojedinog primjerka, kovanice ili novčanice.
Sama prodajna vrijednost se na kraju utvrđuje prema odnosu ponude i potražnje na tržištu, kao i kod druge robe kojom se trguje.
Više na: Vrijednost starog novca
Hrvatska, 200 kuna 2015., 200. obljetnica rođenja Josipa Jurja Strossmayera, srebro, proof
Hrvatska, 200 kuna 2015., 200. obljetnica rođenja Josipa Jurja Strossmayera, srebro, proof
Autor: Zlatko Viščević
Što će nam novac, kako je nastao i od čega se pravi?
U davnim vremenima ljudima novac nije trebao. Sve što im je trebalo za život proizvodili su sami, a ono što nisu imali razmjenjivali bi s drugima. Upotrebom metala počeo se proizvoditi novac i kovanice kakve i danas koristimo. Papirnati novac nastao je jer je lakši i praktičniji od kovanog, a i lakše je baratati s njim nego s robom u razmjenama. U srednjem vijeku ljudi su nosili svoj novac u banke na čuvanje i dobivali potvrde kojim ga mogu podići. Te potvrde zvale su se banknote i s vremenom su ljudi počeli plaćati njima, a ne kovanicama.
Više na: Što će nam novac, kako je nastao i od čega se pravi?
Stari novac, kovani i papirni, zlatnici i srebrnjaci, setovi. Otkup numizmatike.
Mađarska “nostrifikacija” jugoslavenskih novčanica od 1.000 dinara (datiranih s 1. prosinca 1931. g.) u Bačkoj 1941. godine
Uz velike svečanosti bio je u Beogradu 12. prosinca 1940. potpisan “ugovor o vječnom prijateljstvu” između Jugoslavije i Mađarske. U Mađarskoj je to bio dokaz uspjeha politike mađarskog premijera grofa Pál-a Teleki-a. Teleki je, naime, smatrao Jugoslaviju otvorenim prozorom prema Evropi, zaštitom mađarske nezavisnosti, koja je u velikom dijelu bila ugrožena njemačkom politikom. Međutim, jugoslavenska vlada Cvetković-Maček, popustivši njemačkom pritisku, 23. ožujka 1941. prišla je Trojnom paktu. Svega 2 dana kasnije, tj. 25. ožujka, izbijaju masovne demonstracije protesta u gotovo cijeloj zemlji, a još za svega dva dana kasnije pala je i vlada Cvetković-Maček. Oficirski zavjerenici svrgli su namjesništvo na čelu s knezom Pavlom, proglasili nepunoljetnog Petra II Karađorđevića vladarem i obrazovali vladu na čelu s generalom Dušanom Simovićem. U vladu su ušli predstavnici najnekoherentnijih političkih stranaka, od kojih su neki bili potpisnici Trojnog pakta.
