Tag Archives: kovanice

Dizajnerske ili autorove greške na kovanicama

Zimske olimpijske“ border=Za greške na kovanicama nastalim u projektu ili dizajnu karakteristično je da ih ima cijela serija odnosno godina izdavanja. Recimo na hrvatskoj 1 kuni iz 1994. dio latinskog naziva slavuja je krivo napisan, LUSCINNIA umjesto pravilno LUSCINIA što je ispravljeno na slijedećim parnim godinama. Tih dizajnerskih ili autorovih grešaka ima dosta na bosanskim kolekcionarskim (fantazijskim) kovanicama. Na 12 kovanica, po 4 kovanice od 500, 750 i 10,000 dinara, umjesto pravilno LJETNE OLIMPIJSKE IGRE ili samo OLIMPIJSKE IGRE piše krivo ZIMSKE OLIMPIJSKE. Greška je nastala vjerojatno zbog autorovog nepoznavanja hrvatskog jezika. Kovanice su dizajnirane i izrađene u Velikoj Britaniji. Jedna od ranijih serija kovanica je imala riječi ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE, pa je umjesto samo brisanja ZIMSKE, za ljetne igre pogreškom izbrisano IGRE, pa je ostalo ZIMSKE OLIMPIJSKE.

Više na: Dizajnerske ili autorove greške na kovanicama

Pojava i razvoj novca na teritoriju Hrvatske od najranijih vremena do danas

Od najranijih vremena do danas na području Hrvatske izmjenjivali su se novčani sustavi Rimskog Carstva, Franačke države, Mletačke Republike, Austro-Ugarske, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije, SFRJ i danas – vlastiti novčani sustav Republike Hrvatske. Prije pojave novca najčešće su se kao sredstvo razmjene koristili stoka i platno. Stoka je u toj mjeri bila prihvaćeno i rašireno sredstvo razmjene, da se kasnije kad su je u razmjeni zamijenile kovanice, njen lik utiskivao u kovani novac. Od tuda i naziv novca potječe od riječi “stoka”, “blago” koja u latinskom jeziku glasi – “pecunia”.

Više na: Pojava i razvoj novca na teritoriju Hrvatske od najranijih vremena do danas

Kune – uspješni promotor kulturnoga identiteta Hrvatske

kovanica kunaProlazi punih deset godina od dana kada je predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman, 14. siječnja 1994. godine u Savskoj cesti 31, u Hrvatskom novčarskom zavodu otvorio prvu kovnicu novca u neovisnoj Hrvatskoj. Riječ je o jedinstvenoj ustanovi u državi u kojoj i danas nastaju hrvatske kune i lipe. Izrada i izdavanje novca jedno je od bitnih obilježja suverenosti svake države. Osim što je temelj gospodarstva, novac je materijalni dokaz opstojnosti nacije i njezinih dostignuća. U sebi sadrži kulturne, sociološke, povijesne, umjetničke i brojne druge vrijednosti, a uz to nosi i važne značajke simbola državnosti i nacionalnog ponosa.

Više na: Kune – uspješni promotor kulturnoga identiteta Hrvatske

O učestalosti hrvatskih kovanica

O učestalosti hrvatskih kovanicaSvi sakupljači modernog kovanog novca koji među ostalom skupljaju i naš kovani novac po godinama već su imali prilike vidjeti kako do nekih primjeraka i godišta našeg kovanog novca nije jednostavno doći. Od izdavanja prvih kuna do danas, proteklo je već 11 godina i u tom periodu iskovano je 13 serija (godišta) redovnog optjecajnog novca (od 1 lipe do 5 kuna), 11 prigodno-optjecajnih kovanica i 8 kovanica od 25 kuna što sve zajedno čini brojku od 134 kovanice. Veličine emisija između ta 134 različita primjerka variraju od godine do godine i kreću se u rasponima od 30.000 primjeraka (25 kuna 2005.) pa do 63.689.778 primjeraka (10 lipa 1993.). Da bi se dobio jedan jasniji uvid u čitavu problematiku: koje su kovanice česte, a koje rjeđe, naša je grupa „Hrvatska numizmatika“ provela analizu učestalosti pojavljivanja pojedinih godišta u prometu. Naš član Zdravko Bošnjak iz Zagreba si je dao truda i prikupljene podatke obradio i složio u tablice iz kojih je jasno vidljivo koja godišta su učestalija, a koja ne. Veličina emisije u većini slučajeva utječe i na učestalost pojavljivanja u prometu, međutim u nekim slučajevima su primjećene i izvjesne nelogičnosti i nesrazmjeri. Ovdje je dan kratak prikaz te analize.

Više na: O učestalosti hrvatskih kovanica

Perper, crnogorski novac

U nedavno objavljenoj monografiji “Perper, crnogorski novac”, autor Pavle V. Novaković pripovijeda o monetarnoj tradiciji na tlu današnje Crne Gore, kao i o uvođenju perpera, crnogorske monete, čija je realizacija potrajala punih pet i po decenija, a upotreba prestala nakon Podgoričke skupštine.

Prvi novac kovali su Iliri u Risnu

Koje su sve vrste novca cirkulisale u prošlosti na današnjoj teritoriji Crne Gore, zavisilo je od toga ko je na toj teritoriji imao političko-ekonomsku, odnosno finansijsko-monetarnu dominaciju. Najstariji novac, pronađen na teritoriji Crne Gore, jeste grčki stater iz IV vijeka prije nove ere.

Više na: Perper, crnogorski novac


Otkup numizmatike, kovanica, novčanica, odlikovanja, ordena, medalja.