Mjanmar, Mjanma, Burma, Bama… država je bogate povijesti i jedinstvenog naslijeđa poput jezične raznolikosti, budističkih hramova, izvorne hrane i običaja (pročitajte primjerice o njihovim osobnim imenima…). Nažalost, od (ponovne) nezavisnosti u stanju je stalnih unutarnjih sukoba i političke nestabilnosti kojima se ne nazire kraj. U […]
U povijesti novca postoje brojni primjeri prilagodbe materijala i oblika specifičnim uvjetima života i gospodarstva. Jedan od najneobičnijih i najzanimljivijih takvih primjera dolazi iz daleke Aljaske, gdje su u 19. stoljeću u optjecaju bili novčani bonovi izrađeni od pergamenta, ali od kože tuljana i morža.
Aljaški novčani bonovi od tuljanove i morževe kože Pročitaj više »
Novčanica od 10.000 dinara nekadašnje Kraljevine Jugoslavije od 6. rujna 1936. godine danas je najrjeđe viđena novčanica koja nosi naziv Narodne banke Kraljevine Jugoslavije. Nije mnogo onih koji su imali sreću da njihove kolekcije krasi i taj izvanredni primjerak nacionalne notafilije – nacionalne za kolekcionare
Novčanica Kraljevine Jugoslavije od 10.000 dinara iz 1936. Pročitaj više »
U arheološkim istraživanjima na prostoru bivšeg samostanskog kompleksa Sv. Nikole u Zadru 2014. – 2016. (za vrijeme talijanske vlasti tamo su se nalazile vojna bolnica i kraljevska mornarička vojarna „Tommaseo Gulli“) pronađen je primjerak novca Kraljevine Italije iz emisije kovane 1943. R – XXI. U
U radu se obrađuju varijante novog vižlina iz 1751. godine koja je prva godina kovanja te vrste novca. Ukupno je obrađeno devet kovanica, od kojih šest prvi put. Kojom odlukom je Senat Dubrovačke republike odlučio kovati talire ne zna se točno. Odlukom od 14.V.1725. kaže
Autor iznosi svoje mišljenje o novootkrivenom slavonskom banskom denaru kovanom u vrijeme hercega Stjepana Anžuvinca. U radu daje svoj osvrt i na teorije o tom denaru koje su iznijeli Szilveszter Gerlovics i Ferenc Soós u radu Anjou István herceg szlavón pénzei. Prije nekoliko godina, desetak
Nepoznati slavonski banski denar hercega Stjepana Anžuvinca Pročitaj više »
U neposrednom razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, na prostoru tadašnje FNR Jugoslavije pojavio se jedinstven numizmatički fenomen. Riječ je o vlastitoj valuti jedne strane izbjegličke zajednice unutar suverene države. Ta valuta poznata je kao buljkeski dinar i koristila se između 1945. i 1949. godine u
Prikaz Uskrsnuća Kristova jedan je od najsnažnijih i najprepoznatljivijih motiva kršćanske ikonografije. Ipak, unatoč njegovoj teološkoj važnosti, ovaj se prizor vrlo rijetko pojavljuje na novcu. Upravo zato zlatni dukat iz Ferrare, kovan u vrijeme Ercolea I d’Este krajem 15. stoljeća, predstavlja izniman spoj religijske poruke
Poznato je kako su novčanice Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevine Jugoslavije proizvod „francuske škole“ u izradi novčanica. Prva izdanja kraljevskih jugoslavenskih novčanica (s iznimkom novčanice od 10 dinara 1.11.1920. koja je izrađena u American Bank Note Co., New York), nacrtana su i izrađena
Živimo u numizmatičkoj sadašnjosti u kojoj je kriterij trđine vrijednosti postao gotovo apsolutan. Sve ima svoju cijenu, sve se vrednuje, pa tako i stari novac. U takvom okruženju numizmatika je dijelom preuzela mjerila iz filatelije, gdje savršenstvo očuvanosti igra ključnu ulogu. Kovanice i novčanice vrednuju
Bimetalne kovanice, odnosno kovanice izrađene od dvaju različitih metala, danas su važan dio mnogih monetarnih sustava. U pravilu se sastoje od središnjeg umetka (jezgre) i vanjskog prstena izrađenih od različitih metalnih legura koje se tijekom kovanja trajno spajaju u jedinstvenu cjelinu. Takva konstrukcija omogućuje lakše
Numizmatički katalozi već desetljećima predstavljaju jedan od temeljnih alata numizmatičara kolekcionara, trgovaca i aukcionara. Osim što pružaju sustavan pregled izdanja, tipova, varijanti i tehničkih karakteristika kovanica ili novčanica, gotovo svaki katalog sadrži i procijenjene tržišne vrijednosti, odnosno „kataloške cijene“. Upravo te cijene često izazivaju najviše
Novac kovan u Splitu i za Split u razdoblju od XII. do XVI. stoljeća može se podijeliti u tri osnovne skupine: autonomni komunalni novac (XII.–XIV. stoljeće), novac grada Splita kovan za kneza Hrvoja Vukčića Hrvatinića (1403.–1413.), te novac kovan u Veneciji za potrebe Splita (1491.–1518.).
„Novac je novac, a papir je papir.” — Thomas Paine Ova jednostavna rečenica, napisana prije više od dva stoljeća, danas zvuči iznenađujuće aktualno. Paine je želio reći da su zlato i srebro (kao zlatni i srebrni novac) ograničeni prirodom, tj. ne možemo ih proizvesti više
Srebro između papira i stvarnosti: približava li se tržište „točki pucanja”? Pročitaj više »
