U povijesti novca postoje brojni primjeri prilagodbe materijala i oblika specifičnim uvjetima života i gospodarstva. Jedan od najneobičnijih i najzanimljivijih takvih primjera dolazi iz daleke Aljaske, gdje su u 19. stoljeću u optjecaju bili novčani bonovi izrađeni od pergamenta, ali od kože tuljana i morža. […]
Aljašské peněžní poukázky vyrobené z tulení a mroží kůže Přečtěte si více »
U arheološkim istraživanjima na prostoru bivšeg samostanskog kompleksa Sv. Nikole u Zadru 2014. – 2016. (za vrijeme talijanske vlasti tamo su se nalazile vojna bolnica i kraljevska mornarička vojarna „Tommaseo Gulli“) pronađen je primjerak novca Kraljevine Italije iz emisije kovane 1943. R – XXI. U
Autor iznosi svoje mišljenje o novootkrivenom slavonskom banskom denaru kovanom u vrijeme hercega Stjepana Anžuvinca. U radu daje svoj osvrt i na teorije o tom denaru koje su iznijeli Szilveszter Gerlovics i Ferenc Soós u radu Anjou István herceg szlavón pénzei. Prije nekoliko godina, desetak
Nepoznati slavonski banski denar hercega Stjepana Anžuvinca Přečtěte si více »
Hrvatska numizmatika bogatija je za još jedan stručni naslov. Objavljen je dugo očekivani katalog „Novac grada Splita“, autora Zlatka Viščevića i Tomislava Dundovića i od sada dostupan za narudžbu. Riječ je o prvoj samostalnoj numizmatičkoj knjizi koja sustavno i na moderan načib obrađuje splitski komunalni
Objavljen novi numizmatički katalog „Novac grada Splita“ Přečtěte si více »
Bimetalne kovanice, odnosno kovanice izrađene od dvaju različitih metala, danas su važan dio mnogih monetarnih sustava. U pravilu se sastoje od središnjeg umetka (jezgre) i vanjskog prstena izrađenih od različitih metalnih legura koje se tijekom kovanja trajno spajaju u jedinstvenu cjelinu. Takva konstrukcija omogućuje lakše
Novac kovan u Splitu i za Split u razdoblju od XII. do XVI. stoljeća može se podijeliti u tri osnovne skupine: autonomni komunalni novac (XII.–XIV. stoljeće), novac grada Splita kovan za kneza Hrvoja Vukčića Hrvatinića (1403.–1413.), te novac kovan u Veneciji za potrebe Splita (1491.–1518.).
„Novac je novac, a papir je papir.” — Thomas Paine Ova jednostavna rečenica, napisana prije više od dva stoljeća, danas zvuči iznenađujuće aktualno. Paine je želio reći da su zlato i srebro (kao zlatni i srebrni novac) ograničeni prirodom, tj. ne možemo ih proizvesti više
Stříbro mezi teorií a realitou: blíží se trh ke svému „bodě zlomu”? Přečtěte si více »
Novčanica od 10 dinara s datumom 22.09.1939., izdanje Narodne banke Kraljevine Jugoslavije, pripada skupini najzanimljivijih i najintrigantnijih emisija jugoslavenskog (prije)ratnog novca. Iako je formalno pripremljena za redoviti optjecaj, njezina je stvarna sudbina neraskidivo vezana uz dramatične događaje travnja 1941. godine, što joj daje posebno mjesto
Novčanica Kraljevine Jugoslavije od 10 dinara s datumom 22.09.1939. Přečtěte si více »
Srebrna kovanica od 500 lira, izdana krajem 1950-ih, predstavlja jednu od najpoznatijih i najintrigantnijih emisija talijanske moderne numizmatike. Nastala je u razdoblju povoljne gospodarske konjunkture, kada se Italija, nakon ratnih razaranja i poslijeratne obnove, postupno vraćala stabilnosti i prosperitetu. Ujedno je postojala i potreba usklađivanja
500 lira „Karavela“ i njene kontroverzne zastavice Přečtěte si více »
Pažljivim promatranjem dviju ruskih novčanica iz revolucionarnog razdoblja, u apoenima od 250 i 1.000 rublji (Pick br. 36 i 37), na njihovim se licima, odnosno naličjima u pozadini uočava motiv kukastog križa. Važno je naglasiti da su ove novčanice izdane 1917. godine, dakle dvadesetak godina
Novčanica od 500 dinara Kraljevine Jugoslavije iz 1935. godine predstavlja jedno od likovno najuspjelijih i ikonografski najzaokruženijih izdanja međuratne jugoslavenske notafilije. Cjelokupna kompozicija izvedena je u suptilnoj paleti zelenih, maslinastih i smeđih tonova, s diskretnim ružičastim prijelazima u podlozi, što joj daje profinjenu, gotovo slikarsku
Novčanica Kraljevine Jugoslavije od 500 dinara iz 1935. Přečtěte si více »
Od antičkog doba, pa praktički sve do kraja 16. stoljeća, novac se proizvodio ručnim kovanjem, odnosno udarnom tehnikom u kojoj je svaki primjerak nastajao pojedinačno. Postupak je zahtijevao preciznu pripremu, uigranost više osoba i visok stupanj zanatske vještine. Kovanje se odvijalo kroz jasno definirane faze.
U numizmatici postoje brojni rekordi, a jedan od njih je i novčanica koja je zabilježena „Guinessovoj knjizi rekorda“, a radi se o novčanici s najvećom ikada izdanom nominalom – 100 trilijuna pengőa (10²⁰). Ova iznimna, gotovo nadrealna nominala novčanice izdana je 1946. godine u Mađarskoj
Chorvatská numismatika se brzy obohatí o další mimořádně významnou publikaci. Po velkém úspěchu své vyprodané knihy „Slavonian Banovci“ představí autoři Zlatko Viščević a Tomislav Dundović brzy novou knihu – numismatický katalog „Mince města Splitu“. Jedná se o první samostatný numismatický katalog věnovaný výhradně
Hrvatski Hrvatski
English
Deutsch
Español
Čeština
