Pismenost je jedan od temeljnih elemenata identiteta svakog naroda, a u hrvatskom se slučaju povijesno razvijala kroz tri pisma: glagoljicu, ćirilicu i latinicu. Posebnost hrvatske kulturne povijesti jest činjenica da su sva tri pisma dobila i svoje nacionalne inačice: hrvatsku (uglatu) glagoljicu, hrvatsku ćirilicu (arvaticu) […]
Mnogi numizmatičari, odnosno kolekcionari novca, gaje posebnu sklonost prema novčanicama velikog formata. Razlozi za to nisu samo kolekcionarski, već i psihološki, estetski i povijesni. Velike novčanice već na prvi pogled ostavljaju snažan dojam i zauzimaju posebno mjesto u svakoj zbirci. U ovom članku razloženi su
Novac u kolonijama za gubavce bio je posebna vrsta novca (žetoni, bonovi ili posebne kovanice i novčanice) koja je bila u opticaju isključivo unutar leprozorija, odnosno sanatorija za oboljele od gube. Razlog njegova uvođenja bio je strah da bi običan novac mogao prenositi zarazu i
Etnografski motiv na novčanici od 100 Kuna iz 1943. godine predstavlja glavni vizualni element naličja, smješten u njegovom središnjem dijelu. Čini ga prikaz žene s djevojčicom u naručju, odjevenih u narodnu nošnju karakterističnu za pojedina naselja Zagrebačkog prigorja. U vrijeme nastanka novčanice ta su naselja
Etnografski motiv na novčanici od 100 Kuna iz 1943. Přečtěte si více »
Nakon završetka Drugog svjetskog rata i prije potpisivanja mirovnog ugovora s Italijom, Zona “B” – koja je obuhvaćala Rijeku, dio Istre i Slovensko Primorje – bila je stavljena pod administrativnu kontrolu Vojne uprave Jugoslavenske armije (VUJA). U skladu s međunarodnim pravima koja pripadaju okupacijskim vlastima,
Početkom 2025. godine numizmatički svijet dobio je još jedan svjetski rekord. Naime, Burundijska središnja banka (Banque de la République du Burundi) izdala je službeno najveću novčanicu na svijetu. Radi se o novčanici od 10.000 burundijskih franaka impozantnih dimenzija od 400 × 288 mm. Ova novčanica
Numizmatičko čudovište iz Burundija: Najveća novčanica na svijetu Přečtěte si více »
U ovom videu predstavljamo komplet hrvatskih prigodnih zlatnika posvećenih Baranji. Radi se o kompletu koji je izrađen u samo 300 primjeraka, a sadrži zlatnike od 500 i 1000 kuna, te srebrnjake od 150 i 200 kuna. Motivi na ovom prigodnom novcu su Kopačevski (ili Kopački)
U današnjem videu predstavljamo jednog “kapitalca”, a radi se o vrlo rijetkom mađarskom (ugarskom) zlatniku od 100 kruna iz 1907. godine. Ovaj impresivan zlatnik poveće mase i promjera otkovan je u kovnici Kremnica i to u vrlo maloj količini od samo 1088 komada. Na licu
Prikaz zlatnika: Mađarska 100 kruna 1907. Franjo Josip I Přečtěte si více »
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to srebrna poluperpera iz 1801. Ovi srebrnjaci izdavali su se samo 1801. godine i imali su nominalnu vrijednost od 6 dinara ili dinarića. Na licu srebrnjaka
Prezentace stříbrné mince: Dubrovnická republika, půl perpery z roku 1801. Přečtěte si více »
U ovom videu predstavljamo prigodni zlatnik i srebrnjak posvećen najpoznatijem hrvatskom odjevnom predmetu – kravati. Zlatnik od 100 eura i srebrnjak od 6 eura ističu se svojom jedinstvenošću. Ovo je prvi hrvatski zlatnik nepravilnog oblika, dok je srebrnjak prva kovanica s “rupom” koja također ima
Prikaz prigodnih kovanica: Hrvatska 6 i 100 eura 2023. Konturna kravata Přečtěte si více »
Velika je čast i zadovoljstvo razgovarati s ljudima koji su stvarali povijest, osobito onu koja je čovjeku predmet njegovog interesa. Jedan od tih ljudi je i akademski kipar, sveučilišni profesor i akademik Kuzma Kovačić, čovjek koji je likovno oblikovao kovanice kuna i lipa. U ovom
Razgovor s akademskim kiparom Kuzmom Kovačićem, “ocem kovanih kuna i lipa” Přečtěte si více »
“Surove strasti” su vodeći audio podcast za biznis i lifestyle u našoj zemlji, koji vode Saša Tenodi i Ivan Voras. U njemu upoznajemo ljude koji su strastveni u onome što rade. Podcast je nedavno ugostio Zlatka Viščevića, koji je govorio o numizmatici i faleristici, te
U današnjem videu predstavljamo najveći zlatnik izdan u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, a radi se o četverostrukom dukatu iz 1931. s likom kralja Aleksandra I. Karađorđevića i kraljice Marije. Ovaj zlatnik na sebi sadrži puncu (žig) „ptice“. Sami dukati u zakonskom smislu nisu novac, već se
U današnjem videu predstavljamo jedan jugoslavenski zlatnik izdan povodom održavanja 8. mediteranskih igara u Splitu 1979., a radi se o zlatniku od 2500 dinara iz 1978. Ovaj zlatnik je drugi po redu najveći zlatnik u navedenoj seriji prigodnog novca. Na licu zlatnika je prikazan, tada
Hrvatski Hrvatski
English
Deutsch
Español
Čeština
