Francuska revolucija, koja je započela 1789. godine, nije samo promijenila politički pejzaž Francuske, već je također ostavila snažan trag na ekonomiju zemlje. Jedan od najznačajnijih aspekata te ekonomske promjene bilo je uvođenje papirnog novca pod nazivom “asignati”. Ove novčanice su postale ključni element u financiranju vojnih kampanja i državnih potreba, ali su istovremeno dovele do hiperinflacije i siromaštva među širokim slojevima stanovništva.
Prije početka revolucije, Francuska je već bila suočena s ogromnim državnim dugovima. Plaćanja su bila teška, a kovani novac je imao premiju od 2%. Da bi se podmirili dugovi, odlučeno je da se oduzmu plemićka i crkvena dobra u korist države i da se prodaju. Međutim, nedostatak kupaca i dalje je ostavljao državu bez novca. Kako bi riješila ovaj problem, francuska vlada je pustila u opticaj hipotekarne državne obveznice poznate kao asignati. Ove novčanice dolazile su u početku u velikim nominalama: od 50 do 2000 livra, a imovina koja je konfiscirana od plemića i crkve služila je kao jamstvo za njihovu vrijednost.
Iako je prvotno planirano da ova mjera bude privremena, potrebe države i posebno vojske zahtijevale su nove i velike izdatke. Stoga asignati nisu bili povučeni iz opticaja kako je obećano, već su se masovno tiskali i puštali u optjecaj u velikim količinama, često u nominalnim vrijednostima ispod 50 livra.
Ova masovna emisija papirnog novca dovela je do brzog pada njegove vrijednosti. Prema izvještajima, 1796. godine u opticaju je bilo asignata u vrijednosti od 46 milijardi livra. Tečaj asignata neprestano je padao, s 77% vrijednosti u 1791. godini na samo 0,33% u 1796. godini.
Kada je francuska vojska 1796. godine počela postizati velike pobjede u okolnim europskim zemljama, kontribucije stranih država omogućile su Francuskoj da ponovno počne kovati vlastiti novac. Asignati su napušteni bez ikakve naknade, a široki slojevi stanovništva ostali su siromašni i prosječni.
Hiperinflacija koju su uzrokovali asignati imala je dugoročne negativne posljedice po francusko gospodarstvo. Cijene su rapidno rasle, bogatstvo je nestajalo, a siromaštvo je pogađalo sve veći broj ljudi. Asignati su postali simbol financijskog kaosa koji je pratila francusku revoluciju.
U konačnici, francuski asignati ostaju upamćeni kao primjer neuspjelog pokušaja rješavanja financijskih problema države putem masovne emisije papirnog novca. Njihova upotreba donijela je privremeno olakšanje, ali je dugoročno dovela do katastrofalnih ekonomskih posljedica za Francusku i njene građane.
Uredio: Zlatko Viščević
Slika: Coins, Banknotes & Militaria Store [www.cbm-store.com]
