Prije nego što se usvoji konačno rješenje za neki kovani novac ili prije kretanja u samo u kovanje kovanica za optjecaj, u kovnici novca se izrade određene probne (testne) kovanice u vrlo maloj količini.
Takve probne kovanice se u numizmatici nazivaju probni otkovi ili probe (proba, trial strike, essai…) i izrađuju se najčešće za različite svrhe kao što su:
Testiranje materijala (metalne legure): Probni otkovi mogu se koristiti za testiranje različitih metalnih legura kako bi se utvrdila njihova prikladnost za kovanje i optjecaj.
Evaluacija dizajna: Probni otkovi omogućuju kovnici ili komisiji koja je zadužena za izradu novca da procijeni estetiku i praktičnost dizajna kovanice, uključujući reljef, detalje i opći izgled.
Testiranje kalupa: Probni otkovi pomažu u procjeni kvalitete kalupa, te za utvrđivanje eventualnih grešaka ili nedostataka prije masovne proizvodnje.
Eksperimentiranje u procesu kovanja: Probni otkovi se mogu koristiti za eksperimentiranje s različitim snagama udaranja ili temperaturama pločica kako bi se vidjelo kako ti faktori utječu na konačni otkov.
Obrazovna ili promotivna upotreba: Ponekad se probni otkovi stvaraju u obrazovne svrhe, za ilustraciju procesa kovanja ili pak za promotivne svrhe kako bi se generirao interes javnosti za novi dizajn kovanice.
Probni otkovi općenito nisu namijenjeni za optjecaj i često se zadržavaju unutar kovnice. Međutim, neki se nađu na numizmatičkom tržištu, gdje su vrlo cijenjeni zbog svoje rijetkosti i jedinstvenog uvida u proces izrade kovanica.
Probni otkovi vrlo često nose na sebi i posebne oznake kako bi se te kovanice razlikovale od običnih kovanica koje se kuju za optjecaj.
Jedne od najpoznatijih proba na našem području su probe za kovani novac Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca iz 1925. Ove probe su izrađene u kovnici Poissy u Francuskoj i na sebi imaju oznaku „ESSAI“.
Obije kovanice su identične redovnim primjercima od 1 i 2 dinara iz 1925. Iskovane su u leguri od 75% bakra i 25% nikla, obod im je nazupčan, a imaju latinsku rotaciju (↑↓).
Razlika je, naravno, u masi i promjeru. Kovanice od 1 dinara imaju masu od 5 g i promjer od 23 mm, a kovanice od 2 dinara imaju masu od 10 g i promjer od 27 mm.
Na licu ovih kovanica nalazi se bista kralja Aleksandra I. Karađorđevića, okrenuta na lijevo. Oko biste je kružni natpis: АЛЕКСАНДАР I. КРАЉ СРБА, ХРВАТА И СЛОВЕНАЦА. Ispod biste je oznaka gravera: A. PATEY (Henri-Auguste Patey). Uz rub kovanice su točkice.
Na naličju kovanica, u središnjem dijelu, nalazi se oznaka nominale: 1 / ДИНАР ili 2 / ДИНАРА, a ispod toga je godina 1925. Iznad oznake nominale je kraljevska kruna. Sve to je smješteno unutar vijenca od lovorove i hrastove grane, a koji je povezan vrpcom. Lijevo od vrpce je oznaka kovnice Poissy: munja, a desno je natpis ESSAI. Postoje i primjerci kod kojih je ovaj natpis ESSAI pored krune, desno. Uz rub kovanice su točkice, s napomenom da se one često utapaju u rub kovanice, pa nisu toliko primjetne.
Autor: Zlatko Viščević
Slike: Numex – Coins, Banknotes & Militaria Store [www.numex.hr]
