Nakon ostvarivanja državne samostalnosti, unatoč nedostatku međunarodnog priznanja, Republika Hrvatska u teškim ratnim uvjetima uspjela je postići i monetarnu neovisnost. To se dogodilo 23. prosinca 1991. kad je uvela novu valutu, hrvatski dinar, kao zamjenu za dosadašnji jugoslavenski dinar.
Vrijednost novca zamijenjenog hrvatskim dinarom bila je u jednakom omjeru, 1 prema 1, a Narodna banka postala je potpuno samostalna, prestajući biti odgovorna Beogradu i prepuštajući svoju kontrolu Hrvatskom saboru.
Zanimljivo je da je u 20. stoljeću Hrvatska doživjela šest novčanih promjena na svom području, mnoge od kojih su nanijele štetu njezinim građanima. Prije 1918., koristila se austro-ugarska kruna, koja je kasnije zamijenjena dinarom nakon ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom. Ovaj potez je bio obilježen kontroverzom, jer su nove vlasti u postupku „nostrifikacije“ i obilježavanjem novčanica kruna oduzimale čak 20 posto vrijednosti novčanica. Dodatno, zamjena novca u omjeru 4 krune za 1 dinar dodatno je oslabila financijsku i gospodarsku snagu Hrvatske.
U doba NDH, službena novčana jedinica bila je kuna, no 1945. ponovno je uslijedila zamjena po izrazito nepovoljnom tečaju od 1000 kuna za samo 7 novih jugoslavenskih dinara. Ovo je izazvalo upozorenja Andrije Hebranga o mogućim štetnim posljedicama za Hrvatsku, no ta su upozorenja ignorirana uz objašnjenje da bi viši tečaj koristio samo ratnim profiterima, dok bi narod i gospodarstvo bili oštećeni.
Krajem devedesetih, Hrvatska je doživjela novu pljačku nakon „upada“ SR Srbije u primarnu emisiju novca, a koja je služila za financiranje njenih potreba i ratova koji su uslijedili. Unatoč kaosu, hrvatski dinar je uspješno obavljao svoju monetarnu ulogu u vrijeme Domovinskog rata, a na Dan državnosti 1994. zamijenjen je novom valutom – kunom.
Izvor: YouTube kanal “pro patria” (Video je izvorno objavljen kao prilog na HRT-u.)
