Novac je daleko više od samog sredstva plaćenja – on je i moćno sredstvo vizualne komunikacije, političke poruke, ali i propagande. Među brojnim simbolima koji se nalaze na novcu; od državnih grbova i obilježja; nacionalnih junaka; povijesnih spomenika i drugih znamenitosti, posebno se izdvaja pojava živih političkih vođa na njemu. Njihovo prisustvo na kovanicama i novčanicama često odražava političku klimu, stupanj demokracije i odnos prema institucijama vlasti u jednoj zemlji.
Monarsi kao državni simboli
U monarhijama, pojava vladara na novcu je uobičajena, tradicionalna i kulturno prihvaćena. Od antičkih careva do suvremenih kraljeva i kraljica, poput britanske kraljice Elizabete II., lik monarha na novcu ne doživljava se kao izraz osobne promocije, već kao državni simbol, poput zastave ili grba. U tom kontekstu, vladar simbolizira kontinuitet države i njezin suverenitet, a ne sebe kao osobu.
Politički vođe na novcu u republikama
Suprotno tome, u republikama i drugim oblicima ne-monarhijskih sustava, pojava živih predsjednika, premijera ili vođa na novcu gotovo je redovito povezana s autoritarnim režimima i kultom ličnosti. Takvi primjeri uglavnom dolaze iz država u kojima je koncentracija moći u rukama jednog čovjeka dovela do toga da se on prikazuje kao vrhovni autoritet ne samo u političkom nego i u kulturnom, pa i simboličkom smislu.
U demokratskim republikama, takva praksa gotovo ne postoji. Tu se politički lideri na novcu prikazuju isključivo posthumno i to kada je njihova povijesna uloga općeprihvaćena i konsenzualno pozitivna.
Totalitarni režimi koji nisu koristili lik vođe na novcu
Paradoksalno, neke od najtotalitarnijih država u povijesti nikada nisu prikazivale svoje političke vođe na novcu za njihova života. U ovu skupinu spadaju:
- Treći Reich (nacistička Njemačka): Adolf Hitler se nikada nije pojavio na novčanicama ni na kovanicama.
- Fašistička Italija: Benito Mussolini nije prikazan na službenom novcu.
- SSSR pod Staljinom: Iako prisutan u svakodnevnoj propagandi, lik Staljina se nije pojavljivao na novcu.
- Komunistička Kina pod Mao Ce-tungom: Mao se nije pojavljivao na novcu za života; njegov lik dolazi tek nakon smrti, 1990-ih.
Ove zemlje su, unatoč svojem totalitarnom političkom karakteru, zadržale tradicionalni pogled na novac kao simbol države, a ne pojedinca.
Primjeri političkih vođa koji su bili na novcu za života
S druge strane, mnoge zemlje koje su imale vlast autoritarnog ili diktatorskog tipa nisu imale takve zadrške i bez ustručavanja su postavljale likove svojih trenutnih političih vođa na novac.
U nastavku prikazujemo neke od tih primjera:
Francisco Franco (1892.–1975.), Španjolska

Saddam Hussein (1937.–2006.), Irak

Idi Amin (oko 1925.–2003.), Uganda

Mobutu Sese Seko (1930.–1997.), Zair

Saparmurat Nijazov – Turkmenbaši (1940.–2006.), Turkmenistan

Jean-Bédel Bokassa (1921.–1996.), Centralnoafričko Carstvo (ranije Republika)

Kim Il-sung (1912.–1994.), Sjeverna Koreja

Rafael Trujillo (1891.–1961.), Dominikanska Republika

Ferdinand Marcos (1917.–1989.), Filipini

Josip Broz Tito (1892.–1980.), Jugoslavija

U svim ovim slučajevima, vođe su svoj lik koristili kao sredstvo legitimizacije vlasti, ali i kao poruku unutarnjoj i vanjskoj publici da je vlast koncentrirana u jednoj osobi.
Numizmatičko i povijesno značenje takvog novca
Za numizmatičare i povjesničare, ovakvi primjerci novca predstavljaju vrijedne povijesne dokumente. Oni nisu samo platežno sredstvo, već su i odraz političke ideologije, trenutka u povijesti, a često i upozorenje o mogućnosti zloupotrebe simbola države (novca) u političko-propagandne svrhe.
Takve novčanice i kovanice često ulaze u tematske kolekcije pod nazivima poput kult ličnosti, diktatori na novcu ili politička propaganda kroz novac.
Zaključno; stavljanje živog političkog vođe na novac izvan konteksta monarhije gotovo se univerzalno smatra neprimjerenim u kulturnom, političkom i numizmatičkom smislu. Kada se to ipak dogodi, najčešće je riječ o izrazito centraliziranim režimima koji novac koriste kao sredstvo osobne promocije i simboličkog nadzora nad društvom.
Autor: Zlatko Viščević
Slike: Numex – Coins, Banknotes & Militaria Store [www.numex.hr], Bank Note Museum [www.banknote.ws], Numista [www.numista.com], Wikipedija [www.wikipedia.com]
