U današnjem videu razgovaramo sa dr. Sašom Ivanovićem, vodećim čovjekom u Hrvatskoj kada je u pitanju investiranje u fizičko zlato i srebro. Dobar dio svoje karijere Saša je proveo u svijetu burzovnog investiranja, sve do trenutka dok se nije zainteresirao za fizičko zlato. Taj početni […]
U numizmatici je sasvim normalno da se na novcu prikazuju oni događaji koje izdavač, a to je najčešće država, smatra za bitne. Ovo je osobito izraženo na prigodnom novcu koji se, kako i samo ime govori, izdaje povodom određenih posebnih prigoda. Novac tom prilikom, osim
Nakon uvođenja eura, Hrvatska je dobila i svoju prvu prigodnu kovanicu od 2 eura. Prva hrvatska prigodna euro kovanica je posvećena uvođenju eura kao novčane jedinice u Republici Hrvatskoj. Ova kovanica je puštena u optjecaj 15.09.2023. i odmah se susrela sa salvom kritika; od samog
Isus Krist je središnja figura kršćanstva i prema kršćanskom vjerovanju predstavlja Boga, dio Presvetog Trojstva, Mesiju, Spasitelja i Otkupitelja svijeta. U svoje vrijeme nosio je ime Isus, a bio je poznat i kao Isus iz Nazareta (Isus Nazarećanin), dok je naziv Krist (grč. Χριστός, Hristos
Follis je bio tip kovanog novca u rimskom i bizantskom monetarnom sustavu, a koji je doživio niz promjena kroz svoju povijest. Pojam “follis” se početno koristio za opis velike brončane rimske kovanice koja je predstavljena oko 294. godine, iako je stvarno ime ove kovanice nepoznato.
Američki dolar je već dugo godina najpopularnija svjetska valuta, osobito od kraja 19. stoljeća. Dobar dio naših predaka je još prije Prvog svjetskog rata odlazio na rad u Sjedinjene Američke Države i vraćao se natrag u rodni kraj s “dolorima”. Neke obitelji čak i dan
Velika Gospa (Vela Gospa) dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se redovito 15. kolovoza svake godine. Taj je dan je ujedno i državni blagdan u Republici Hrvatskoj. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom, a nauk o
Lik Gospe Sinjske na hrvatskom prigodnom zlatniku od 20 kuna iz 2015. godine Pročitaj više »
Inflacija, devalvacija i opće propadanje vrijednosti novca je pod zadnje opet postalo aktuelno. Možemo reći da je ova pojava šokirala današnje generacije i da se još uvijek ne mogu doći k sebi, razmišljajući kako je ovako nešto moguće? Osobito u 21. stoljeću i to u
Iz Arhive HRT-a: Inflacija i devalvacija dinara u socijalističkoj Jugoslaviji Pročitaj više »
Povodom obilježavanja 25. obljetnice primanja Republike Hrvatske u Ujedinjene narode, Hrvatska narodna banka pustila je 22.05.2017. u optjecaj novu prigodnu optjecajnu kovanicu od 25 kuna. Autor idejnog i likovnog rješenja ove kovanice je akademski kipar Damir Mataušić, a otkovana je u Hrvatskom novčarskom zavodu (danas
Tri najvažnija standarda starogrčkog monetarnog sustava bili su: 1. atički standard, temeljen na atenskoj drahmi od 4,3 grama srebra, 2. korintski standard temeljen na stateru od 8,6 g srebra, tj. podijeljen u tri srebrne drahme od 2,9 g i 3. eginski standard temeljen na stateru
Težinski i novčani standardi u antičkoj Grčkoj Pročitaj više »
Povodom oslobađanja okupiranih dijelova sjeverne Dalmacije, Like, Korduna i Banovine, te hrvatskog kraljevskog grada Knina u sklopu vojno-redarstvene operacije “Oluja” u kolovozu 1995., Hrvatska narodna banka (u to vrijeme Narodna banka Hrvatske) izdala je zlatni dukat “Hrvatski kraljevski grad Knin”. Na licu dukata, u središnjem
Zlatni dukat – Hrvatski kraljevski grad Knin Pročitaj više »
Numizmatika je znanost koja se bavi proučavanjem starog kovanog novca i medalja. Riječ je grčkog porijekla, potječe od riječi “nome”, koja prvotno znači pašnjak i stočnu hranu, a kasnije se razvila u značenje razdiobe i nečega što se daje u razmjenu. Slična grčka riječ “nomos”
Kratki prikaz povijesnog razvoja numizmatike Pročitaj više »
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune. Utemeljena je 1358. godine i obuhvaćala je veći dio današnje Dubrovačko-neretvanske županije. Dubrovačka Republika je teritorijalno bila mala, ali bogata država s jako razvijenom trgovinom i pomorstvom. Kao takva, trgovala je
U ovom videu govorimo o jednoj belgijskoj kovanici. Radi se o prigodnom srebrnjaku od 50 franaka iz 1935. godine posvećenom dvjema prigodama: Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1935. i 100. obljetnici belgijskih željeznica. Na licu kovanice je prikaz Sv. Arkanđela Mihovila (Mihaela), a na naličju je
