Hrvatska narodna banka, u suradnji s Hrvatskom kovnicom novca, predstavlja novo prigodno numizmatičko izdanje pod nazivom „Kraljica Jelena Slavna“, čime se nastavlja serija „Vladari“. Ovo izdanje posvećeno je jednoj od najvažnijih žena ranog hrvatskog srednjovjekovlja, čije je ime sačuvano u rijetkim, ali iznimno značajnim povijesnim […]
Una nueva emisión numismática en honor a la reina croata Jelena Más información »
Bimetalne kovanice, odnosno kovanice izrađene od dvaju različitih metala, danas su važan dio mnogih monetarnih sustava. U pravilu se sastoje od središnjeg umetka (jezgre) i vanjskog prstena izrađenih od različitih metalnih legura koje se tijekom kovanja trajno spajaju u jedinstvenu cjelinu. Takva konstrukcija omogućuje lakše
Numizmatički katalozi već desetljećima predstavljaju jedan od temeljnih alata numizmatičara kolekcionara, trgovaca i aukcionara. Osim što pružaju sustavan pregled izdanja, tipova, varijanti i tehničkih karakteristika kovanica ili novčanica, gotovo svaki katalog sadrži i procijenjene tržišne vrijednosti, odnosno „kataloške cijene“. Upravo te cijene često izazivaju najviše
Novac kovan u Splitu i za Split u razdoblju od XII. do XVI. stoljeća može se podijeliti u tri osnovne skupine: autonomni komunalni novac (XII.–XIV. stoljeće), novac grada Splita kovan za kneza Hrvoja Vukčića Hrvatinića (1403.–1413.), te novac kovan u Veneciji za potrebe Splita (1491.–1518.).
„Novac je novac, a papir je papir.” — Thomas Paine Ova jednostavna rečenica, napisana prije više od dva stoljeća, danas zvuči iznenađujuće aktualno. Paine je želio reći da su zlato i srebro (kao zlatni i srebrni novac) ograničeni prirodom, tj. ne možemo ih proizvesti više
Novčanica od 10 dinara s datumom 22.09.1939., izdanje Narodne banke Kraljevine Jugoslavije, pripada skupini najzanimljivijih i najintrigantnijih emisija jugoslavenskog (prije)ratnog novca. Iako je formalno pripremljena za redoviti optjecaj, njezina je stvarna sudbina neraskidivo vezana uz dramatične događaje travnja 1941. godine, što joj daje posebno mjesto
La moneda de plata de 500 liras, acuñada a finales de la década de 1950, es una de las emisiones más famosas e intrigantes de la numismática italiana moderna. Se acuñó durante un periodo de condiciones económicas favorables, cuando Italia, tras la devastación de la guerra y la reconstrucción de la posguerra, recuperaba poco a poco la estabilidad y la prosperidad. También existía la necesidad de una armonización.
Los 500 liras „Karavela“ y sus polémicas banderas Más información »
La moneda de plata de 5 kunas, acuñada en 1934, ha sido objeto de varios artículos, y se han extraído diversas conclusiones, a veces contradictorias, al respecto. Los documentos originales de Belgrado, disponibles en microfilm en los Archivos Estatales de Croacia, arrojan luz sobre muchos detalles de las actividades del movimiento Ustaša en Italia, a las que
Posljednjih nekoliko godina u numizmatičkoj je zajednici postao izrazito uočljiv jedan fenomen koji, premda suštinski nije nov, u digitalnom je prostoru dobio svoje najogoljenije i najprimitivnije obličje. Riječ je o opsesivnom svođenju numizmatičkih predmeta samo na njihovu tržišnu vrijednost, pri čemu se svaka objava, svaka
Pažljivim promatranjem dviju ruskih novčanica iz revolucionarnog razdoblja, u apoenima od 250 i 1.000 rublji (Pick br. 36 i 37), na njihovim se licima, odnosno naličjima u pozadini uočava motiv kukastog križa. Važno je naglasiti da su ove novčanice izdane 1917. godine, dakle dvadesetak godina
Povijest tečaja jugoslavenskog dinara od završetka Drugog svjetskog rata do 1990. godine odražava duboke promjene u monetarnoj politici, gospodarskom sustavu i međunarodnom položaju države. U numizmatičkom smislu, razumijevanje tečajnih odnosa ključno je za pravilnu interpretaciju vremenskog izdavanja određenih nominalnih vrijednosti novčanica i kovanog novca, osobito
Novčanica od 500 dinara Kraljevine Jugoslavije iz 1935. godine predstavlja jedno od likovno najuspjelijih i ikonografski najzaokruženijih izdanja međuratne jugoslavenske notafilije. Cjelokupna kompozicija izvedena je u suptilnoj paleti zelenih, maslinastih i smeđih tonova, s diskretnim ružičastim prijelazima u podlozi, što joj daje profinjenu, gotovo slikarsku
Novčanica Kraljevine Jugoslavije od 500 dinara iz 1935. Más información »
Ovdje prenosimo snimljeno predavanje u kojem izv. prof. dr. sc. Tomislav Portada govori o kemiji novca. Iako se o izgledu kovanica i novčanica, njihovim izdanjima, nakladama i očuvanosti često govori, ovdje novac promatramo iz drukčijeg kuta – kemijske perspektive. U predavanju ćete saznati: Predavanje spaja
Od antičkog doba, pa praktički sve do kraja 16. stoljeća, novac se proizvodio ručnim kovanjem, odnosno udarnom tehnikom u kojoj je svaki primjerak nastajao pojedinačno. Postupak je zahtijevao preciznu pripremu, uigranost više osoba i visok stupanj zanatske vještine. Kovanje se odvijalo kroz jasno definirane faze.
Hrvatski Hrvatski
English
Deutsch
Español
Čeština
