U numizmatici postoje brojni rekordi, a jedan od njih je i novčanica koja je zabilježena „Guinessovoj knjizi rekorda“, a radi se o novčanici s najvećom ikada izdanom nominalom – 100 trilijuna pengőa (10²⁰). Ova iznimna, gotovo nadrealna nominala novčanice izdana je 1946. godine u Mađarskoj i bila je u optjecaju kraće od dva mjeseca i to u okolnostima koje su i dan danas sinonim za najtežu hiperinflaciju zabilježenu u modernoj ekonomskoj povijesti.
Hiperinflacija bez presedana
Nakon završetka Drugog svjetskog rata Mađarska je bila gospodarski razorena. Ratna razaranja, obveze ratnih reparacija, te potpuni gubitak povjerenja u monetarni sustav doveli su do dramatičnog sloma vrijednosti nacionalne valute. Tijekom 1945. i 1946. godine inflacija je dosegla ogromne razmjere i cijene su se u najkritičnijim razdobljima udvostručavale svakih 15 sati.
U takvim okolnostima država je bila prisiljena izdavati novčanice s golemim nominalama, pri čemu su mnoge od njih već u trenutku puštanja u optjecaj imale zanemarivu kupovnu moć.
Nominala koja nadilazi razum i njena minorna vrijednost
Novčanica u iznosu od 100.000.000.000.000.000.000 pengőa (ova brojka ima 20 nula) predstavlja krajnju točku ove inflacijske spirale. Unatoč astronomskoj nominali, njezina realna vrijednost bila je iznimno mala (oko 0,20 USD), što jasno ilustrira razmjere monetarnog kolapsa.
Opis novčanice
Novčanica je plave boje, pravokutnog formata, izrađena u karakterističnom grafičkom stilu kasnih emisija pengőa iz razdoblja hiperinflacije. Novčanicu je likovno oblikovao Ferenc Helbing, a graver novčanice jeEndre Horváth. Dimenzije su 159 × 79 mm.
Sama nominala na novčanici nije označena brojkom, već se navodi kao „SZÁZMILLIÓ B.-PENGŐ. Ovo „B.-pengő” označava bilijun pengőa (10¹²), pa je nominala tako izražena kao sto milijuna bilijuna pengőa.
Izdavatelj novčanice je Mađarska narodna banka (Magyar Nemzeti Bank).
Na desnoj strani lica novčanice prikazan je portret mlade djevojke s maramom na glavi, izveden u klasičnom realističnom stilu kakav je bio uobičajen za mađarske novčanice toga vremena. U donjem dijelu ukrasnog okvria nalazi se državni grb, dok su iznad tekstualni elementi novčanice i potpisi dužnosnika Mađarske narodne banke.
Na naličju novčanice dominira zgrada mađarskog parlamenta u Budimpešti, prikazana u panoramskom prikazu. Arhitektonski detalji naglašeni su finim linijskim graviranjem, čime se postiže dubina i monumentalnost motiva. Ovaj motiv parlamenta je smješten unutar ukrasnog okvira koji u gornjem i donjem dijelu sadrži natpise.
Zanimljivo je da ova novčanica nema serijski broj.
Monetarna reforma i ukidanje pengőa
Iste godine kada je ova novčanica uvedena, provedena je i temeljita monetarna reforma. Dotadašnja valuta, pengő, ukinuta je i zamijenjena novom valutom – forintom. Zamjena je provedena po povijesno ekstremnom tečaju, čime je okončana najteža epizoda hiperinflacije ikada zabilježena u jednoj nacionalnoj valuti.
Uvođenje forinte omogućilo je stabilizaciju novčanog sustava i postupni povratak povjerenja u novac kao sredstvo razmjene i čuvanja vrijednosti.
Numizmatička vrijednost danas
Iako je u vrijeme izdavanja bila gotovo bezvrijedna, novčanica od 100 trilijuna pengőa danas ima znatnu numizmatičku važnost, osobito ako je dobro očuvana.
Certificirani, gotovo savršeno očuvani primjerci kotiraju na tržištu po cijeni od oko 300-injak EUR, dok su necertificirani nešto povoljniji i kreću se oko 200-injak EUR.
Niži stupnjevi očuvanosti su daleko povoljniji i kao takvi dostupniji širem krugu numizmatičara.
Novčanica kao svjedok jednog vremena
Novčanica od 100 trilijuna pengőa nije samo ekstrem zbog svoje nominalne vrijednosti. Ona predstavlja snažno svjedočanstvo o posljedicama potpunog gubitka povjerenja u monetarni sustav i o krajnjim granicama inflacije. Upravo zbog toga zauzima posebno mjesto u svjetskoj numizmatičkoj povijesti kao jedna opomena, ali i kao fascinantan „artefakt“ jednog od najdramatičnijih razdoblja monetarne povijesti.
Autor: Zlatko Viščević
Slike: Katz Auction [www.katzauction.com]
