Pažljivim promatranjem dviju ruskih novčanica iz revolucionarnog razdoblja, u apoenima od 250 i 1.000 rublji (Pick br. 36 i 37), na njihovim se licima, odnosno naličjima u pozadini uočava motiv kukastog križa. Važno je naglasiti da su ove novčanice izdane 1917. godine, dakle dvadesetak godina […]
Povijest tečaja jugoslavenskog dinara od završetka Drugog svjetskog rata do 1990. godine odražava duboke promjene u monetarnoj politici, gospodarskom sustavu i međunarodnom položaju države. U numizmatičkom smislu, razumijevanje tečajnih odnosa ključno je za pravilnu interpretaciju vremenskog izdavanja određenih nominalnih vrijednosti novčanica i kovanog novca, osobito
Tipo de cambio del dinar yugoslavo, 1945-1990. Más información »
Novčanica od 500 dinara Kraljevine Jugoslavije iz 1935. godine predstavlja jedno od likovno najuspjelijih i ikonografski najzaokruženijih izdanja međuratne jugoslavenske notafilije. Cjelokupna kompozicija izvedena je u suptilnoj paleti zelenih, maslinastih i smeđih tonova, s diskretnim ružičastim prijelazima u podlozi, što joj daje profinjenu, gotovo slikarsku
Billete de 500 dinares de 1935 del Reino de Yugoslavia. Más información »
Ovdje prenosimo snimljeno predavanje u kojem izv. prof. dr. sc. Tomislav Portada govori o kemiji novca. Iako se o izgledu kovanica i novčanica, njihovim izdanjima, nakladama i očuvanosti često govori, ovdje novac promatramo iz drukčijeg kuta – kemijske perspektive. U predavanju ćete saznati: Predavanje spaja
Novčanice često prikazuju motive od posebne važnosti za državu izdavatelja. Na njima se pojavljuju istaknute povijesne osobe, prepoznatljive lokacije, predmeti od kulturne i umjetničke važnosti, flora i fauna, arhitektonska i umjetnička djela, kao i spomenici. Kada govorimo o spomenicima, pritom mislimo i na javne skulpture
U numizmatici postoje brojni rekordi, a jedan od njih je i novčanica koja je zabilježena „Guinessovoj knjizi rekorda“, a radi se o novčanici s najvećom ikada izdanom nominalom – 100 trilijuna pengőa (10²⁰). Ova iznimna, gotovo nadrealna nominala novčanice izdana je 1946. godine u Mađarskoj
Novčanice hrvatske kune uvedene su u optjecaj 30. svibnja 1994. godine, istodobno s kovanicama kuna i lipa, čime je dovršen proces uspostave novog monetarnog sustava Republike Hrvatske. U prvom izdanju puštene su novčanice u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000
Un billete problemático y de corta duración Más información »
Zamjenske novčanice predstavljaju poseban i često nedovoljno poznat segment notafilije, koji na zanimljiv način povezuje tehnički proces tiskanja novca s kolekcionarskom praksom. Iako se na prvi pogled ne razlikuju od redovnih primjeraka, njihova uloga u monetarnom sustavu i način označavanja čine ih osobito zanimljivima istraživačima
Pismenost je jedan od temeljnih elemenata identiteta svakog naroda, a u hrvatskom se slučaju povijesno razvijala kroz tri pisma: glagoljicu, ćirilicu i latinicu. Posebnost hrvatske kulturne povijesti jest činjenica da su sva tri pisma dobila i svoje nacionalne inačice: hrvatsku (uglatu) glagoljicu, hrvatsku ćirilicu (arvaticu)
Mona Lisa, remek-djelo talijanske renesanse koje je naslikao Leonardo da Vinci početkom 16. stoljeća, danas je bez sumnje najpoznatiji portret u povijesti umjetnosti. Tajanstveni osmijeh, suzdržan pogled i gotovo hipnotična prisutnost učinili su ovu sliku globalnim simbolom visoke kulture i umjetničke savršenosti. Iako se smatra
„¿La Mona Lisa en los billetes de Costa Rica? Más información »
Mnogi numizmatičari, odnosno kolekcionari novca, gaje posebnu sklonost prema novčanicama velikog formata. Razlozi za to nisu samo kolekcionarski, već i psihološki, estetski i povijesni. Velike novčanice već na prvi pogled ostavljaju snažan dojam i zauzimaju posebno mjesto u svakoj zbirci. U ovom članku razloženi su
¿Por qué a los coleccionistas les encantan los billetes de gran valor? Más información »
Novac u kolonijama za gubavce bio je posebna vrsta novca (žetoni, bonovi ili posebne kovanice i novčanice) koja je bila u opticaju isključivo unutar leprozorija, odnosno sanatorija za oboljele od gube. Razlog njegova uvođenja bio je strah da bi običan novac mogao prenositi zarazu i
Novčanice s iste pozicije na arku nose obilježja klišeja kojim su tiskane. Česti su slučajevi da pojedini klišei imaju neku, veću ili manju, grešku, pa sve novčanice tiskane na poziciji takvog klišea u svom konačnom izgledu imaju i tu posebnost. Ovisno o tome gdje se
5. rujna 1923. godine u Zloselima kraj Kupresa rođena je Zorka (Zora) Livančić, kao peto i ujedno posljednje dijete Ilije i Kate (djev. Milorad). Zbog oca kovača, Zora je imala trajni nadimak Kovačuša. Zlosela su bila najveće hrvatsko selo u kupreškom kraju, koje je u
Hrvatski Hrvatski
English
Deutsch
Español
Čeština
