Pažljivim promatranjem dviju ruskih novčanica iz revolucionarnog razdoblja, u apoenima od 250 i 1.000 rublji (Pick br. 36 i 37), na njihovim se licima, odnosno naličjima u pozadini uočava motiv kukastog križa. Važno je naglasiti da su ove novčanice izdane 1917. godine, dakle dvadesetak godina […]
Povijest tečaja jugoslavenskog dinara od završetka Drugog svjetskog rata do 1990. godine odražava duboke promjene u monetarnoj politici, gospodarskom sustavu i međunarodnom položaju države. U numizmatičkom smislu, razumijevanje tečajnih odnosa ključno je za pravilnu interpretaciju vremenskog izdavanja određenih nominalnih vrijednosti novčanica i kovanog novca, osobito
Novčanica od 500 dinara Kraljevine Jugoslavije iz 1935. godine predstavlja jedno od likovno najuspjelijih i ikonografski najzaokruženijih izdanja međuratne jugoslavenske notafilije. Cjelokupna kompozicija izvedena je u suptilnoj paleti zelenih, maslinastih i smeđih tonova, s diskretnim ružičastim prijelazima u podlozi, što joj daje profinjenu, gotovo slikarsku
500 dinar banknote of the Kingdom of Yugoslavia from 1935. Read more »
Here we broadcast a recorded lecture in which Assoc. Prof. Tomislav Portada, PhD, talks about the chemistry of money. Although the appearance of coins and banknotes, their issues, circulations, and preservation are often discussed, here we look at money from a different angle – a chemical perspective. In the lecture you will find out: The lecture combines
Novčanice često prikazuju motive od posebne važnosti za državu izdavatelja. Na njima se pojavljuju istaknute povijesne osobe, prepoznatljive lokacije, predmeti od kulturne i umjetničke važnosti, flora i fauna, arhitektonska i umjetnička djela, kao i spomenici. Kada govorimo o spomenicima, pritom mislimo i na javne skulpture
U numizmatici postoje brojni rekordi, a jedan od njih je i novčanica koja je zabilježena „Guinessovoj knjizi rekorda“, a radi se o novčanici s najvećom ikada izdanom nominalom – 100 trilijuna pengőa (10²⁰). Ova iznimna, gotovo nadrealna nominala novčanice izdana je 1946. godine u Mađarskoj
Novčanice hrvatske kune uvedene su u optjecaj 30. svibnja 1994. godine, istodobno s kovanicama kuna i lipa, čime je dovršen proces uspostave novog monetarnog sustava Republike Hrvatske. U prvom izdanju puštene su novčanice u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000
Zamjenske novčanice predstavljaju poseban i često nedovoljno poznat segment notafilije, koji na zanimljiv način povezuje tehnički proces tiskanja novca s kolekcionarskom praksom. Iako se na prvi pogled ne razlikuju od redovnih primjeraka, njihova uloga u monetarnom sustavu i način označavanja čine ih osobito zanimljivima istraživačima
Pismenost je jedan od temeljnih elemenata identiteta svakog naroda, a u hrvatskom se slučaju povijesno razvijala kroz tri pisma: glagoljicu, ćirilicu i latinicu. Posebnost hrvatske kulturne povijesti jest činjenica da su sva tri pisma dobila i svoje nacionalne inačice: hrvatsku (uglatu) glagoljicu, hrvatsku ćirilicu (arvaticu)
Mona Lisa, remek-djelo talijanske renesanse koje je naslikao Leonardo da Vinci početkom 16. stoljeća, danas je bez sumnje najpoznatiji portret u povijesti umjetnosti. Tajanstveni osmijeh, suzdržan pogled i gotovo hipnotična prisutnost učinili su ovu sliku globalnim simbolom visoke kulture i umjetničke savršenosti. Iako se smatra
Mnogi numizmatičari, odnosno kolekcionari novca, gaje posebnu sklonost prema novčanicama velikog formata. Razlozi za to nisu samo kolekcionarski, već i psihološki, estetski i povijesni. Velike novčanice već na prvi pogled ostavljaju snažan dojam i zauzimaju posebno mjesto u svakoj zbirci. U ovom članku razloženi su
Novac u kolonijama za gubavce bio je posebna vrsta novca (žetoni, bonovi ili posebne kovanice i novčanice) koja je bila u opticaju isključivo unutar leprozorija, odnosno sanatorija za oboljele od gube. Razlog njegova uvođenja bio je strah da bi običan novac mogao prenositi zarazu i
Novčanice s iste pozicije na arku nose obilježja klišeja kojim su tiskane. Česti su slučajevi da pojedini klišei imaju neku, veću ili manju, grešku, pa sve novčanice tiskane na poziciji takvog klišea u svom konačnom izgledu imaju i tu posebnost. Ovisno o tome gdje se
5. rujna 1923. godine u Zloselima kraj Kupresa rođena je Zorka (Zora) Livančić, kao peto i ujedno posljednje dijete Ilije i Kate (djev. Milorad). Zbog oca kovača, Zora je imala trajni nadimak Kovačuša. Zlosela su bila najveće hrvatsko selo u kupreškom kraju, koje je u
Hrvatski Hrvatski
English
Deutsch
Español
Čeština
