Narodna banka Federativne Narodne Republike Jugoslavije dala je izraditi, ali nije stavila u optjecaj čak 16 vrsta papirnih novčanica, koje su danas velika rijetkost i prava poslastica u kolekcionarskom svijetu. Novčanice, o kojima u službenoj literaturi ne postoji niti jedan jedini podatak, osim slika, mogu […]
Novije spoznaje o pojavljivanju neizdanih papirnih novčanica FNR Jugoslavije Pročitaj više »
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune. Utemeljena je 1358. godine i obuhvaćala je veći dio današnje Dubrovačko-neretvanske županije. Dubrovačka Republika je teritorijalno bila mala, ali bogata država s jako razvijenom trgovinom i pomorstvom. Kao takva, trgovala je
Glavni motiv na novčanicama Hrvatske iz novijeg doba rezerviran je isključivo za istaknute i značajne pojedince iz duge hrvatske povijesti, no jedno ranije razdoblje u numizmatici likovno na novčanicama bilježi bogatu tradiciju i baštinu pučkog/narodnog odijevanja u Slavoniji. Ti etnografski motivi Slavonije prisutni su na
Jedna od najpoznatijih novčanica bivše zajedničke države je ona od 20.000 dinara iz 1987. koja na sebi ima prikazan lik rudara. Tog rudara se sjećaju praktički svi oni kojima pamćenje seže do zadnjih godina života SFR Jugoslavije. Većina ljudi će za tu novčanicu reći da
Iako su neki izražavali sumnju u postojanje novčanice Kraljevine Jugoslavije od 500 dinara iz 1939. bez pretiska, a za što postoji i opravdan razlog, pojavio se nedavno posredan dokaz da ta novčanica ipak postoji. Kolega Marko Miletić iz Beograda uspio je doći do fotokopije ove
500 dinara 1939. bez pretiska ipak postoji(?) Pročitaj više »
U ovom videu analiziramo vrste ljudi koji se bave numizmatikom, odnosno načine bavljenja numizmatikom. Numizmatičari su osobe koje se studiozno bave proučavanjem novca; zanima ih njegova povijest, društvena i umjetnička vrijednost. Njihovo glavno zadovoljstvo dolazi iz otkrivanja nekih novih informacija značajnih za numizmatiku. Kolekcionari se
Ljudi u numizmatici: numizmatičari, kolekcionari, sabirači, investitori i trgovci Pročitaj više »
Gostovanje urednika portala NumizmatikaNET Zlatka Viščevića na podcastu “Nominis”. Razgovaralo se o numizmatičkim i kolekcionarskim temama; zašto ljudi skupljaju stari novac; o profilu današnjeg numizmatičara; kako izleda numizmatička zajednica u Hrvatskoj; o profesionalnom bavljenju numizmatikom i izazovima koji se tu javljaju; o nastanku YouTube kanala
U ovom videu govorimo o jednoj belgijskoj kovanici. Radi se o prigodnom srebrnjaku od 50 franaka iz 1935. godine posvećenom dvjema prigodama: Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1935. i 100. obljetnici belgijskih željeznica. Na licu kovanice je prikaz Sv. Arkanđela Mihovila (Mihaela), a na naličju je
U “Numizmatičkim vijestima” za 2010. godinu objavljen je rad “Posljednje novčanice SFR Jugoslavije“, u kojemu su iznesene utemeljene naznake kako je novčanica za izvanredne potrebe Narodne banke Jugoslavije od 5000 dinara 1991. s likom Iva Andrića (emitirana 23.XII.1991. za područje tadašnje SFRJ bez Slovenije i
Neizdana novčanica SFR Jugoslavije 5000 dinara 1.IX.1991. Pročitaj više »
Kontramarka je pečat (žig) utisnut na kovanice kako bi se označilo da se mogu koristiti u platnom prometu. Obično su se kotramarkirali strani i domaći (stariji) novci. Ova praksa se koristila još u doba starih Grka i Rimljana, te se nastavila kroz srednji i novi
Postoji li 5.440 nepretisnutih primjeraka novčanice 500 dinara sa datumom 6.5.1939.? Više je od 67 godina prošlo od kada je nastala i nestala najveća zagonetka jugoslavenske notafilije, novčanica Narodne banke Kraljevine Jugoslavije 500 dinara 6.5.1939, a do dana današnjeg, usprkos mnogim pričama, govori se o
U ovom članku govorimo o oznakama vrijednosti na novcu, te njihovom razvoju kroz povijest. Prikazujemo kako su se ove oznake postepeno razvijale i postale ključni elementi u olakšavanju razmjene dobara putem novca. Rimski dupondij. Izvor: Wikipedija [www.wikipedia.org]. Oznaka vrijednosti na novcu ima dugu povijest koja
Povijest i razvoj oznaka vrijednosti na novcu Pročitaj više »
Hrvatska narodna banka je prije uvođenja eura, imala isključivo pravo izdavanja novčanica kuna, te je bila odgovorna za tiskanje novčanica kuna u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000. Novčanice kuna izrađivale su se u licenciranim inozemnim tiskarama koje su birane
Francuska revolucija, koja je započela 1789. godine, nije samo promijenila politički pejzaž Francuske, već je također ostavila snažan trag na ekonomiju zemlje. Jedan od najznačajnijih aspekata te ekonomske promjene bilo je uvođenje papirnog novca pod nazivom “asignati”. Ove novčanice su postale ključni element u financiranju
Francuski asignati – papirni novac revolucionarne Francuske Pročitaj više »
