Posljednjih nekoliko godina u numizmatičkoj je zajednici postao izrazito uočljiv jedan fenomen koji, premda suštinski nije nov, u digitalnom je prostoru dobio svoje najogoljenije i najprimitivnije obličje. Riječ je o opsesivnom svođenju numizmatičkih predmeta samo na njihovu tržišnu vrijednost, pri čemu se svaka objava, svaka […]
Pažljivim promatranjem dviju ruskih novčanica iz revolucionarnog razdoblja, u apoenima od 250 i 1.000 rublji (Pick br. 36 i 37), na njihovim se licima, odnosno naličjima u pozadini uočava motiv kukastog križa. Važno je naglasiti da su ove novčanice izdane 1917. godine, dakle dvadesetak godina
Povijest tečaja jugoslavenskog dinara od završetka Drugog svjetskog rata do 1990. godine odražava duboke promjene u monetarnoj politici, gospodarskom sustavu i međunarodnom položaju države. U numizmatičkom smislu, razumijevanje tečajnih odnosa ključno je za pravilnu interpretaciju vremenskog izdavanja određenih nominalnih vrijednosti novčanica i kovanog novca, osobito
Novčanica od 500 dinara Kraljevine Jugoslavije iz 1935. godine predstavlja jedno od likovno najuspjelijih i ikonografski najzaokruženijih izdanja međuratne jugoslavenske notafilije. Cjelokupna kompozicija izvedena je u suptilnoj paleti zelenih, maslinastih i smeđih tonova, s diskretnim ružičastim prijelazima u podlozi, što joj daje profinjenu, gotovo slikarsku
500 dinar banknote of the Kingdom of Yugoslavia from 1935. Read more »
Here we broadcast a recorded lecture in which Assoc. Prof. Tomislav Portada, PhD, talks about the chemistry of money. Although the appearance of coins and banknotes, their issues, circulations, and preservation are often discussed, here we look at money from a different angle – a chemical perspective. In the lecture you will find out: The lecture combines
Od antičkog doba, pa praktički sve do kraja 16. stoljeća, novac se proizvodio ručnim kovanjem, odnosno udarnom tehnikom u kojoj je svaki primjerak nastajao pojedinačno. Postupak je zahtijevao preciznu pripremu, uigranost više osoba i visok stupanj zanatske vještine. Kovanje se odvijalo kroz jasno definirane faze.
Novčanice često prikazuju motive od posebne važnosti za državu izdavatelja. Na njima se pojavljuju istaknute povijesne osobe, prepoznatljive lokacije, predmeti od kulturne i umjetničke važnosti, flora i fauna, arhitektonska i umjetnička djela, kao i spomenici. Kada govorimo o spomenicima, pritom mislimo i na javne skulpture
U numizmatici postoje brojni rekordi, a jedan od njih je i novčanica koja je zabilježena „Guinessovoj knjizi rekorda“, a radi se o novčanici s najvećom ikada izdanom nominalom – 100 trilijuna pengőa (10²⁰). Ova iznimna, gotovo nadrealna nominala novčanice izdana je 1946. godine u Mađarskoj
Novčanica s najvećom nominalom u povijesti: Mađarska 100 trilijuna pengőa iz 1946. Read more »
Numismatics has long ceased to be a world exclusively of regular circles, dignified profiles of rulers, elegant artistic design, and refined symbolism. Today's numismatist, whether they like it or not, must come to terms with the fact that the boundaries of a „coin“ have been stretched to the point where we can sometimes justifiably wonder if we are looking at
When a person thinks they've seen everything in numismatics – behold, a horse's head! Read more »
Osim lica i naličja, kovanica ima i obod (engl. edge). Obod je bočna, najčešće zakrivljena ploha koja povezuje lice i naličje kovanice. Obod je obično gladak ili nazupčan, ali može biti i složenije oblikovan. Pored dekorativne uloge, oblikovanje oboda ima i važnu zaštitnu funkciju. Vrlo
Edge inscription on the coin and its orientation Read more »
Hrvatska narodna banka, u suradnji s Hrvatskom kovnicom novca, predstavlja novo prigodno numizmatičko izdanje posvećeno 200. obljetnici Samoborskog fašnika, jedne od najstarijih i najpoznatijih pokladnih manifestacija u Hrvatskoj. Riječ je o izdanju koje na suvremen, ali simbolički snažan način prenosi duh satire, slobodne riječi i
New numismatic edition in honor of the 200th anniversary of the Samobor Carnival Read more »
Hrvatska numizmatika uskoro će biti bogatija za još jedno iznimno važno izdanje. Nakon velikog uspjeha i rasprodane knjige „Slavonski banovci“, autori Zlatko Viščević i Tomislav Dundović uskoro predstavljaju novu knjigu – numizmatički katalog „Novac grada Splita“. Riječ je o prvom samostalnom numizmatičkom katalogu posvećenom isključivo
Novi katalog “Novac grada Splita” – prva samostalna knjiga o splitskom komunalnom novcu Read more »
Novčanice hrvatske kune uvedene su u optjecaj 30. svibnja 1994. godine, istodobno s kovanicama kuna i lipa, čime je dovršen proces uspostave novog monetarnog sustava Republike Hrvatske. U prvom izdanju puštene su novčanice u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000
Zamjenske novčanice predstavljaju poseban i često nedovoljno poznat segment notafilije, koji na zanimljiv način povezuje tehnički proces tiskanja novca s kolekcionarskom praksom. Iako se na prvi pogled ne razlikuju od redovnih primjeraka, njihova uloga u monetarnom sustavu i način označavanja čine ih osobito zanimljivima istraživačima
Hrvatski Hrvatski
English
Deutsch
Español
Čeština
